Eo, 4, a.s zm _ POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena dinara 2.— Uprava i adm. Dubrovnik J)UBRAVA God. III Dubrovnik, 16 iipja 1925 ja Br. 33 Tridesetgodišnjica organizacije hrvatskog seljaštva Seljački dom prava škola zajedničkog socijalnog rada i života: ma Stjepan Radić u narodu. — Sadržaj prvog programa seljačke stranke. U teškim političkim prilikama prošla je skoro neopaženo trideset- gcdišnjica prve organizacije Hrvat- skog seljačkog pokreta, Proslava ovog jubileja imala je potsjetiti u pr- vod redu mlađe snage hrvatskog na- roda na god. 1905 u kojoj je neumrli vođa hrvatskog naroda Stjepan Ra- dić postavio temelje hrvatskom se- ljačkom pokretu. Na solidnim teme- ljima polagano zidana je zgrada ko- ja je svoju solidnost u dovoljnoj mje- ri pokazala minulih godina... I te- melje i zgradu sazidala je svijest na- roda, svijest onog malog seljaka, ko- ji se je kroz zadružnu i seosku za- jednicu osposobio da samim sobom valjano upravlja. Stjepan Radić oti- šao je najprije u narod, a iz naroda u sabor. Svoju političku snagu nije tražio u parlamentarnim klubovima, viti je ikada pomišljao da se iz sa- bora može ići u narod. Jednostavna politička mudrost, zakon ideja osno- vne političke koncepcije o demokra- ciji, koja nam se danas iz trideset- godišnje vremenske udaljenosti čini toliko obićna da tu još nemože tra- žiti veličinu duha hrvatskog vođe. A ipak nedavni dogođaji iz naše političke prošlosti pokazuju da je do jučer bilo samozvanih »vođa«, a ima ih još i danas, koji misle i vje- ruju, da je sa vlasti siguran put u na- rod. Sigurno je da oni nijesu nika- da zavirili u historiju hrvatskog se- ljačkog pokreta, jer bi im onda od- mah u početku bilo jasno da podu- zeta akcija predstavlja opasnu poli- tičku zabludu, koja vodi brodolomu. Povodom tridesetgodišnjice orga- niziranog hrvatskog seljaštva, za- grebački »Jutarnji List« donio je ove interesantne podatke: Seljaštvo ima danas prvenstvo u ovih pet aspekata: 1, brojčano je najjače, 2. seljaštvo, koje radi od ju- tra do mraka, ima najveći dio na- rodne imovine, 3. najjače je u pošte- nju, 4. politički je najstabilnije 1 naj- vjernije domovini i 5. ima najbudniji osjećaj čovječnosti. Hrvatska pučka seljačka stranka, preteča današnjega seljačkog pokre- ta, osnovana je g. 1905. Predsjednik seljačke stranke Stje- pan Radić kandidirao je prvi put u proljeću 1905. u kotaru petrinjskom. U tom je naime kotaru, u selu Hra- stovici, dne 21. siječnja 1905., u kući člana glavnoga odbora Stjepana Ši- munovića bila prva skupština selja- čke stranke, i tu su izabrani već prvi povjerenici na temelju onoga prvo- $a izdanja seljačkoga prvgrama. Iz tog kotara i to baš iz Hrastovice, bio je i prvi poslovođa seljačke stranke, prebrzo preminuli pravnik Đuro Stojanović (v. knjižicu Stjepa- na Radića: »Devet seljačkih zastup- nika, izabranih prvi put po prošire- nom izbornom pravu u banskoj Hr- vatskoj, Zagreb, 1912.). Glavne su točke programa Hrvat- ske pučke seljačke stranke u smislu seljačkoga pokreta bile: 1, samood- ređenje naroda prema vani i prema unutra (s obzirom na općinsku, ko- trsku, županijsku i zemaljsku upra- vu, u kojoj nemaju odlučivati carski i kraljevski činovnici nego od naro- da izabrani odbori i zastupstva); 2. referendum, po kojem čitav marod glasuje o važnijim zakonima, što ih i, sabotu izrađuju narodni zastupni- Ci, i odlučuje, da li imaju vrijediti ili re; 3. neutralnost svakoga onoga skiopa, u kojem se u buduće bude nalazila Hrvatska; 4. vojništvo, ko- liko ga bude, ima se. upotrebljavati za poslove od opće narodne koristi; 5. škole imaju služiti praktičnomu poučavanju naroda, a ne samo od- gajanju činovnika; 6. nitko nema posebnoga autoriteta nego svatko ima toliko ugleda koliko si ga sam svojim životom i radom stvori, jer svatko treba da se sam za sebe sta- ra, pa nitko ne smije živjeti na tudi račun i 7. seljačko pravo na zemlju i šume, na vladu i upravu. Početkom 1905. bio je program Hrvatske pučke seljačke stranke zaplijenjen na 38 mjesta. Međutim nakon temeljite obrane predsjedni- ka pok. Stj. Radića pred sudbenim stolom u Zagrebu ta je zaplijena di- $nuta (poništena), program se je mogao raspačavati i stranka na nje- ćovom temelju širiti a osnivači stranke dali su se svojski na posao (v. R. Herceg: »Seljački pokret u Hrvatskoj«, Zagreb, 1923.). Danas, nakon teško položenog po- litiškog ispita, nakon uzburkanih političkih valova, hrvatski narod sa pietefom i osjećajem = zahvalnosti sjeća se svoga blagopokojnog vođe, jer su se svi valovi razbili o neslom- ljive hridine narodne svijesti našeg hrvatskog seljaštva. Kurorkestar nije ,mužika“ Kroz prizmu malograđandskih mužika ne mogu se riješavati muzička pitanja. U javnom životu grada, ostala je nezapažena odluka naše Općine da konačno na nebrojena insistiranja Duba preuzme vođenje Dubrova- čkog Kurorkestra. Dub je to u više prigoda tražio pošto je daljnje vođe- nje ove najmlađe ustanove bilo skopčano s mnogim neugodnostima koje su redovito dolazile baš iz op- ćinske zgrade. Kako je poznato, ideja Dubrova- čkog Kurorkestra ostvarena je za- ključkom općinskog vijeća od 23 jula 1933. Tada su konačno uvidjeli po- zvani faktori da u Dubrovniku, cen- tru turizma, mora postojati kuror- kestar po uzoru na druga turistička ljetovališta. Ali je još i tada bilo lju- di, a ima ih nažalost i danas, koji su zaključak općinskog vijeća primili sa skepsom, gledajući u novoosnovanoj ustanovi samo jedan novi teret. Nije to nikakvo čudo. Turizam se je po- sljednjih godina silno razvio u na- šem gradu. Privredne koristi turi- zma vidljive su i djeci ispod 10 go- dina, a još uvijek ima pojedinaca i to ne samo na ulici, negv i na mje- stima, na kojim se odlučuje, koji mi- sle da se prihod od stranaca može utrošiti u bilo koje svrhe, bez obzira na strance i na turističke potrebe $rada. Po njihovom mišljenju prihod od stranaca predstavlja redoviti go- dišnji prihod, koji po nepoznatom zakonu navire u općinske blagajne. Niko ne misli na to da je turistički Dubrovnik na iskušenju, da prolazi ispit. koji mu sretnim svršetkom u skoroj budućnosti ima donijeti ogro- mne koristi. Zato je razumljivo da Dubrovački Kurorkestar mnogi gledaju još i da- nas krivim okom. Razumljivo je i to, zašto na općinskoj blagajni nije ni- kad bilo raspoloživog novca baš za Kurorkestar radi čega su muzičari morali čekati na mjesečne plate, ko- je unatrag primaju, po dva i skoro tri mjeseca. Bilo je slučajeva da su se općinski činovnici, samo nekoji, izrugivali sa platama muzičara, »žaleći« Općinu i njezine rashode. Stanje je dakle bilo nesnošljivo. Dub je učinio sve da vođenje ustanove preda Općini, vra- ćajući tako funkciju, koja mu je pro- tiv njegove volje bila narinuta. Ali mi bi preko svega ovog bili piošli da nam dogođaji nijesu dali pobude za pisanje. U božićnjem bro- ju lista, pisajući o muzičkom životu grada, istakli smo da Dubrovački Kurorkestar ima da služi samo turi- zmu, radi čega njegov opstanak i budućnost stoji u nerazdvojnoj vezi sa turističkim razvitkom grada. Du- brovački Kurorkestar nije »mužika« niti mentalitetu »mužika« ima mje- sta u ovoj ustanovi, Dubrovački Kur- orkestar nije ustanova u kojoj se imaju regrutirati »mužikanti« ni za srpsku, ni za hrvatsku, ni za sokol- sku mužiku. Dobrom muzičaru, a ta- kvi treba da su članovi Dubrovačkog Kurorkestra, sviranje u mužikama samo škodi. Posljednji dogođaji pokazuju da se u ovu ustanovu uvlači mentalitet o kojem smo malo prije govorili. Mu- žika i kurorkestar nije jedno te isto, To treba da naglasimo onima, koji kroz prizmu malograđanskih mužika riješavaju iza kulisa čisto muzička pitanja o kojima nemaju ni pojma. Ipak mi nijesmo neka selendra, ka- ko se to nekima čini. Švicarski pjevači dolaze u Dubrovniku Od 15 do 21 jula o. g. boraviće na našem primorju 150 članova pozna- tog švicarskog pjevačkog društva Mannerchor Harmonie St, Gallen, kojima se pridružuje oko 50 izletni- ka. Ta brojna grupa Švicara stiže u Dubrovnik 16 jula, sa parobrodom »Kralj Aleksandar I«, te se u našem gradu zagržava 2 dana. Vodstvo dru- štva je pripravno, da u Dubrovniku priredi jedan koncerat pod vedrim nebom, u korist gradske sirotinje. Saznajemo, da se švicarskim pjeva- čima priprema srdačan doček, što je i u interesu našega grada, jer su nam Švicari postali brojni i dobri gosti. U putnom programu otštampan je i kratak predgovor vodstva, u koje- mu se među ostalim kaže: »Dalmaci- ja i njezini otoci, sunčana zemlja na plavom Jadranu, cilj je ovogodišnjeg našeg pjevačkog puta. Što nam pru- ža taj put? On ispunja dvostruku ulogu: uvodi nas u nepoznatu zem- lju, upoznaje nas sa prirodnim ljepo- tama i pruža nam nove utiske stra- nih običaja i načina života. Daleko od svakidanjih briga, putovanje nam daje mogućnost da njegujemo vedru društvenost i vjerno pjevačko dru- garstvo. Boravak na najmodernijem jugoslovenskom = parobrodu »Kralj Aleksandar I« čini putovanje pravim oporavkom ..,.. «