dne relativne samostalne = God. Ill Urednik: IVO ŠIŠEVIĆ Izlazi dva puta mjesečno Cijena dinara 2.— Uprava i adm. Dubrovnik Od stvaranja srpske države u Limskoj dolini, od prvih temelja je- naše poli- tike do danas, do formiranja Jugo- savjesnih političara, narod je uvijek patio od ne- Srednjevjekov- no plemstvo bilo je sušta protivnost narodnoj volji i želji. Često te su- protnosti su državu dovodile do ru- slavije, ba propasti. Samo je postojao jedan period na- šeg zlatnog političkog vijeka: od 1903 do rata, koji je donekle bio u znaku homogenosti naroda i države. = To je za vrijeme vladavine Radikal- ne stranke, koja je svrj program do- mekle dopunjavala i saobražavala I narodnoj volji. Za to. vrijeme posto- ojale su relativne građanske slobode “Ta vlastodržačka politika opet po gralu napravila je rascjep, jednu pu- kotinu, između države i naroda. Ta pukotina se sužavala ili širila prema političkom kursu, prema ljudima koji su dolazili na upravu zemlje. Za vrijeme uzunovštine i nasilno monti- rane politike Bogoljuba Jevtića na lažnim parolama, ta se pukotina bila pretvorila u pravi ambis. I da nije, srećom, došla jedna liberalistička reakcija, država bi se našla na bes- puću. Srećom, ponavljam, u najkri- - tičnijem momentu država se razbo- mjesto pulsa, u mjesto eksperimenata da se pomire odvojeni elementi, pametno, orito oslobađa svojih Herostrata, — svojih palikuća! Za pojmove civilizovanih ljudi vla- đavina Bogoljuba Jevtića ne pret- ostavlja nikakvu zagonetku. tim, niko u zemlji nije mogao da do- Među- đe do zaključka, zašto on vodi jednu X takvu politiku narodu »az nos«?. U reformi, pipanja narodnog spasonosno po državu, sva državna vlast bila se takoreći usredila ma li- očnu reklamu g. Bogoljuba Jevtića, - pretsjednika vlade, čije se »ratni- čke« vrline glorificirale i čija se ni malo apostolska ni simpatična glava okružavala herojskim oreolom. U je- dno vrijeme izgledalo je da Boško Jevtić pretstavlja jedini dragocijeni metal (valjda iz rudnika kod Les- kovca?), iz koga se ima nasilno iz- vajati jedna grandiozna politička fi- Sura. Slušalo se samo za »pretsjed- nikove uspjehe« u spoljnoj i u unu- trašnjoj politici. Njegovi žaketi sva- kodnevno defilovali su kroz stupce . naše ni malo objektivne štampe. Njegove suhe izjave, koje su oličava- ole najstariju drenovinu, iz koje ni osam đavo nije mogao iscijediti ni . kap. mudrosti, Žvakao, da na kraju sve te »držav- oničke. mudrosti« ispljuje sa gađe- narod je uzaludno Karijera ovog čovjeka, koga je Dubrovnik, 31 kolovoza 1935 Boško Jevtić | stvorio Pera Taletov, novinar, nešto je nezapamćena u našoj sredini, Nje- govo avansiranje u diplomatskoj struci išlo je 250 kilometara na sat. Od relativno mladog čovjeka brzo je postao najuticajniji faktor u zemlji, u čijim se rukama u jedno vrijeme konci narodne sudbine bili sasvim zamrsili. Nespreman, nedovoljno po- litički eruditivan, uopšte kao socio- log i političar na vrlo niskom stup- nju, Bogoljub Jevtić je oličavao je- dan »tref« na ruletu, — dobitak u vrlo nesređenim prilikama, u haosu kao što je period vremena poslije rata, kada je u ekonomiji 1 duhov- nom životu zavladala anarhija. Tako je i Jevtić, pomoću drugih okolnosti, postao jedna politička slamka, bla- gcdareći kojoj su se mnogi u zemlji formalno udavili. Za vrijeme tih njegovih neinteli- ćgentnih nagvaždanja, Velja Popović, njegova desna ruka, zasukanih la- kata, vodi bitku. I to je ona najžalosnija strana ovog malog čovjeka, ove političke mikro- manije. Bogoljuba Jevtića, međutim, krv nije uplašila, On je i dalje, ravnodu- šno, verglao: — »Država se ne može stvoriti bez prolivene krvi«. Prirodno, tu zlu vlastodržačku krv razboriti ljudi shvatili su kao najveće zlo koje je snašlo naš miro- ljubivi narod, koji u političkom po- ogledu pretstavlja najidealnije tjesto za mješanje. Prirodno, čovjeka koji je uzjahao narodu za vrat, morao je neko sa te mrske fotelje skinuti za uvjek. I u času kao ovaj uzurpator misli da je stegao narod za grlo sa deset prstiju, kada je vjerovao da se iz njegovih šaka niko živ neće izvući, kada su počeli da se ruše svi mosto- vi među političkim snagama zemlje, ovaj neprijatelj narodne slobode pa- da strmoglavce u bezdan, da iz nje- $a nikad više ne izađe. Tako su prolazili svi koji su uob- ražavali da mogu voditi parnicu sa narodom! Tako je prošao i Bogoljub Jevtić, koji je cio narod htio da neee na optužničku klupu. Čovjek koji se igrao najosnovijim narodnim svetinjama, koji je u sva- kom podaniku ove zemlje gledao ize« dajnika i rušitelja, a koji je u jednom momentu državu izjednačio sa svo- jom ličnošću, postao je preko noći politički mrtvac. Da, umjesto da bude dobar konzul, da potpisuje pasoše svojim sugrađa- nima, za kakvog ga je pokojni Pašić okvalifikovao, Bogoljub Jevtić je htio da okusi slasti zaanjenog vo- ća — sa drveta uzurpacije. tiraju i da se prikažu čak 1 »Uskoci« nam ne trebaju Prigodom proslave rođendana dra Vladka Mačeka građani grada Kra- pine u Hrvatskom Zagorju primorali su jednoga individuuma, da skine sa kuće hrvatsku zastavu, jer da je nije dostojan nositi on koji je do jučer pljuvao i psovao sve hrvatsko i na- lazio se u nama neprijateljskom ta- boru. Ovaj je gest naših Krapičana javno pohvalio i istaknuo kao uzor sam naš Vođa dr. Vladko Maček, Zdravi instinkt i pošteni zahtjev na- šeg čovjeka dobio je potvrdu i po- hvalu sa mjesta, koje je najviše i naj- mjerodavnije u svim narodno-politi- čkim pitanjima. Mi svi, a naročito naša mlada generacija koja stupa u borbu zdrava i energična bez pred- rasuda i tereta prošlosti, ne smije se zadržati samo na spoznaji ove činje- nice, već moramo iz ovoga povući nužni poučak i smjernice za daljni naš rad. Moramo se snaći u novom vreme- nu i novoj situaciji, do koje smo do- šli preko toliko žrtava i stradanja. Ne smijemo sada nikako dozvoliti, da opet podignu glave, oni koji su se do jučer smijali našoj borbi, drsko ignorirali naša stradanja i na svakom nam koraku izdajnički zabadali nož u leđa. Ti su svojim radom sami sebe isključili iz redova hrvatskog naroda. Nema povratka u naše redove i nema smilovanja prema tim proda- nim dušama, koji mjenjaju svoje uvjerenje prema momentalnoj ko- njukturi našega političkog tržišta. Moramo biti oprezni, jer će ti na- stojati na sve načine, da se rehabili- neka- kvim žrtvama. Njihova drskost i ba- hatost prelazi svaku mjeru, jer oni neće da budu obični vojnici, već čak Internacijonalni kongres avijatičara u Dubrovniku | Od 9. IX. do 11. IX. održava se in- ternacionalni kongres avijatičara ci- jelog svijeta na kojemu će biti zastu- pano oko 30 država. Gosti dolaze 7 IX. i sutradan idu na izlet u Kotor i Lovćen i drugog dana se vraćaju da prisustvuju otvoru kongresa. Ras- pored kongresa i svečanosti zami- šljen je ovako: 9, IX. u jutro svečani otvor kon- Sresa u auli Kneževa Dvora, iza to- $a općina priređuje zakusku u Grad- skoj Kafani, u večer u 9 sati ministar vojske i mornarice u ime Kr. vlade priređuje .u počast gostiju garden- parti u Pomorskoj Vojnoj Akademiji; 10, IX. zasjedanje kongresa (vjero- jatno u Villi Shaharazada, vlasnosti $. Zimdina) u večer drugi garden- parti u Villi g. Karla Marinovića u Lapadu; NELE GIOPORETE Zee“ KABINE OONOOČI ZRK Za vrijeme. njegove uzurpatorske vladavine narod. je pokazao jedno: da ima volju, da uvijek može da se ctarasi ovakvih svojih »prijatelja«. Ia \brošuja »Uzurpatori“ od Rade Drainca; urednika beogradske ,Pravde“. neki vođe i ljudi na vodećim mjesti- ma. Neki su danas kao pravi »čar- dak ni na nebu ni na zemlji«, Nisu posve prekinuli sa dojučerašnjim sa- veznicima, već podržavajući još uvi- jek s njima veze stoje spremni da uskoče u naše redove ii da počnu igrati ulogu »opozicionalaca«. Možda će nekome ove riječi i iz- laganja izgledati nestvana i bespo- trebna, ali ako pogledamo naš javni život novijeg vremena vidjet ćemo da su ovi »uskoci« bili prava rak- rana u našem narodnom organizmu, koji su ga trovali bacilima oportuni- zma, popuštanja i vođenja t. zv. »re- alne politike«, kako se ono učeno zove trgovanje sa narodnim ideali- ma, Danas je situacija drukčija i naš narod nikad nije bio svjesnija i slož- nija narodno-politička zajednica, pa nema tolike opasnosti kao prije. Ipak oprez nikad nije suvišan i zato moramo budno paziti, da ukoliko se te negativne pojave već nisu poja- vile, da se ne pojave uopće nikako, Ako smo svijesni ii dosljedni u svojoj borbi to se i ne može dogoditi. Zato tražimo svijest, dosljednost .i nepo- kolebivo držanje prema svima oni- ma, koji su napustili brod za najve- će oluje, a htjeli bi se ponovno po- vratiti kad je oluja znatno stišala. Povratili bi se, ali uvjek spremni da nas napuste pri prvom jačem udatu talasa i zamahu vjetra. Prema takvim ljudima nikakve sa- milosti i ljubavi već ih susretnimo s riječima njemačkog pjesnika pred- bismarkovskog doba .Arndta: »Ho- ćemo mržnju protiv tuđinaca i rene- gata, mržnja neka bude kao religija, kao osveta iluzija u svim našim srci- ma, da nam očuva vjernost, poštenje i hrabrost«, lu. Za cijelo vrijeme kougresa i bo- “ravka u Dubrovniku biće im na ras- polaganju brod za izlet u bližu oko- licu. Jedan dio gostiju doći će u Du- brovnik svojim avijonima koji će se spustiti na privremenom aerodronu na konavoskom polju. Naše vojne vlasti su u tu svrhu za smještaj avi- jona podigle specijalne šatore i jed- nu radionicu za popravke i stanicu za benzin. Nije isključeno da se 8. IX. na ovom aerodromu održi jedan avijatički meeting gdje će biti data prilika publici da se besplatno vozi avijonima, Lokalni odbor za pripre- me dočeka i boravka gostiju već u velike radi i brine se da sve pojedi- nosti ispanu u redu, kako bi Dubrov- nik i u ovoj prigodi potvrdio svoj $las kao podesan i gostoljubivi grad. Pretsjednik lokalnog odbora je gosp. Dr, Arturo Saracca a ostali članovi su 66. Tomislav. Sambugnach, Karlo Marinović, Dr. N. Bačić, N. Šutić, kap. I. Hadžija, Dr, Milu Katić, Dr. Fr. Bizzaro, L: Astrić, Dr. M. Vi- doević i Tomo Glavić, ib še ča zeka, budi daka šk sok tipo gih f t a X: Pisi VPN MRGANI Te u do dek aja DAR ona divasa žude U: Dra kk jp re