M Sam i i onanopesureapuno: sana No mašta noi I CIJENA 1 DINAR God. IV Dubrovnik, 1 Kalovoza 19% daba 2. ST Cesta uzduž poluotoka predstavlja najvažniji problem za sve Pelješćane Nedavno je pretsjednik vlade Dr. Milan Stojadinović, u svom govoru , održanom u Senatu, između ostalog | kazao je i slijedeće: »Idite u koji hoćete kraj naše e važe, idite na Primorje, idite u Slo- veniju, Južnu Srbiju, gdjegod se ok- renete, vi ćete naći da se podižu no- vi putevi i nove željezničke linije«. Iz citiranog pasusa dalo bi se po- |. sve logično zaključiti, da se sada na- lazi u gradnji također i autobusna | cesta Orebić-Ston, kao sastavni dio | cjelokupne turističke ceste Sušak- (0 menuta turistička | odjednom na bezbrojnim sektorima, SP. PSA ske | Ulcinj. Na žalost, u stvari smo jošte veo- a daleko od toga, jer iako se po- cesta _ izgrađuje na sektoru Ston-Orebići ne gradi se nažalost upravo ništa, pa makar ovaj druge sektore - spomenute ceste. moo : Premda je poluotok Pelješac na da- leko poznat zbog-svog drevnog po- morstva, te visokog kulturnog nivoa svog pučanstva, to je on u pogledu kopnenih komunikacija, bio uvijek tretiran kao najzabitniji kraj, Tako bi i sad on jedini, od Govoreći o važnosti i potrebi iz- gradnje ceste Orebići-Ston ne ćemo spominjati, što su o tom zadnjih 30 godina napisala razna lica u doma- ćoj štampi, i baš u »Narudnom Li- stu«, »Narodnoj Svijesti«, »Novosti- ma«, te »Jutarnjem Listu«. Potreba kolne ceste uzduž Pelješ- ca pokazivala se je već davno. Po- slije prevrata naše su vlasti preuzele uglavnom mrežu puteva, gadanu Od austrijskih vlasti. | Važnost puta duž poluotoka Pe- | lješca uvidjeli su i priznali naši nad- odežni faktori pri kategorisanju bano- (Vinskih puteva. U kategoriju puteva Prvog reda došao je put: Viganj-Ore- bići - Košarni Do - Pijavičina - Ja- 0Njina - Ston - Rudine (veza sa držav- onom cestom Metkovići - Dubrovnik). Ovaj banovinski put. obilježen je sa brojem jedan, što znači, da mu je priznata prednost pred svim ostalim | banovinskim putevima u Zetskoj Ba- novini. Pa ipak je ovaj put ostao pastorče svojom važnosti u velike nadilazio - \ mnoge | svih | (krajeva što leže uzduž ceste Sušak- “Ulcinj, imao ostati bez ikakove sa- vremene saobraćajne kopnene veze, ikako je i dosad bio, prema ostalim putevima u banovini. Pelješčani, za koje izgradnja ovog puta pretstavlja jedan životni pro- blem, zavide Korčuli, koja je dobila davno traženi put uzduž cijelog oto- ka. Neki hoće da tu sreću Korčulana treba tražiti u činjenici, što je Kor- čula prešla u sklop Primorske bano- vine. Pelješčani bi se smatrali sretni kad bi djela doskora demantirala ovo mišljenje. Nažalost, djela ne samo što do sa- da nijesu demantirala, već su napro- tiv potpuno i potvrdila gornje mi- šljenje. Pelješčani, — poučeni — dosadanjim gorkim iskustvom, te presiti neispu- njenih obećanja raznih uticajnih lič- nosti, došli su napokon do posve te- meljitog zaključka, da je isključena uopće svaka mogućnost, da bi Zet- ska banovina bila ikada kadra, da im vlastitim sredstvima zgradi E potrebitu cestu. Obzirom na navedeno, mislimo, da bi uprave svih peljeških općina imale složno, ujedinjenim silama, poraditi, kako bi i cesta Orebići-Ston, poput cjelokupne turističke ceste Sušak- Ulcinj, bila proglašena državnom ce- stom, te izgrađena u državnoj, mje- šte u banovinskoj režiji. Jedino na ovaj način moglo bi već jednom doći do izgradnje gorespo- menute ceste, koja cesta predstav- lja jedan životni problem za sve Pe- lješčane, koji prebivaju na neprekid- nom teritoriju od Lovišta do Stona. Pelješčanin. PEDERE S ORE SE RER SSRN NT GERE S PRENESE Šetalište Pere Živkovića »Blage uspomene« općinsko vije- će Dr. Miće Mičića, služeći dikta- torskom režimu, okrstilo je jedno šetalište u Lapadu imenom Pere Živ- kovića. Ovo je »krštenje«, prema za- misli onda vladajućeg općinskog ge- nerala, imalo da posluži kao dokaz »harnosti« dubrovačkog građanstva Peri Živkoviću. Ako ova općina na čelu sa gosp. Dr, Bracanovićem znači barem ne- ku političku promjenu, onda je već vrijeme da nas oslobodi ovakovih tragova, Pera Živković ia sada samo šef je- dne mrtvorođene stranke. PRESREO PROVEO BTS SSRN A SJETITE SE U SVIM PRIGODAMA PRILOGOM HRVATSKOG RADIŠE Za gradnju Doma Gospodarske ,,$loge“ U početku se »Sloga« bila stisnula u dvije sobice, ali već nakon par mje- seci nagomilalo se — hvala Bogu — toliko posla, da joj je postalo tijesno, pa se morala seliti. I u ovim prosto- rijama, u kojima se sada nalazi, već jpj je tijesno, a i vrlo nelagodno, jer su prostorije razbacane, pa je teško i strankama, koje dolaze pv poslu, a i upravi kontrolirati rad činovnika. X Zar opet seliti u tuđe? Teško je to. Već pogodne i dovolj- no velike prostorije skoro je nemo- Suće naći. A istina je i to, da kuće- ylastnici niti ne vole primiti u svoju kuću ovakovo društvo, u koje dnev- no dolazi toliko naroda, koliko dola- zi u našu »Slogu«. Vjećno je zato pri- $cvora sa strane kućevlasnika, ko- jemu ipak mjesećno morate plaćati veliku stanarinu. Druga je opet nez- goda, što ovakove seobe koštaju pu- no novaca, zaostane posao, jer či- novnici ne mogu raditi, a obično se icme prikupi i trošak preuređivanja tih prostorija itd. — same neprilike. A kada se sjetimo kakove zadaće čekaju Gospodarsku. »Slogu«, onda dolazimo do zaključka, da je upravo uvjet za dalnji uspješan rad, da imamo kuću u kojoj ćemo se moći neesmetano razvijati. . Sada imamo poslove; organizacija, sajamska akcija, žitna akcija, vuna, uljarice, mlijeko, nadnice, sniženje daća, privredni odsjek, žitni hamba- ri, uredništvo lista itd, — Cisto kan- celarijski dio tih poslova još je ne- kako i u ovim prilikama moguće svladati, ali smo već u neprilici, kad treba držati kakove sjednice, sas- tanke ili skupštine. Jer anno poveli akciju za vunu, morali bi imati kođ sebe uzorke, a gdje da ih držimo? Isto tako je sa vunenom tkaninom, koju proizvađaju naši seljaci, a mi bi je htjeli uvesti u narod, itd. itd. Skoro će se morati učiniti nešto za vino — trebat će nam podrumi; tre- bali bi razne magazine, a jednoga dana želimo imati i svoju tiskaru,itd. U kratko: trebamo Dom — kao koricu kruha. KAKO ĆEMO Doći DO DOMA? Novaca nemamo, jer ovo što se skupilo na udjelima ne ćemo dirati, a prinosi su potrebni za redoviti rad i razne akcije. Zato je osnovan: »Fond za izgrad- nju »Doma Gospodarske Sioge«, ko- ji bi se sastojao od dobrovoljnih pri- loga naših imućnijih prijatelja. Od zagrebačkog gradskog pogla- varstva dobili smo gradilište, na ug- lu Zvonimirove i Vojnovićeve ulice. A sada treba brzo skupiti potreban novac. — Sa dobrovoljnim prilozi- ma, naš bi se fond polagano pove- ćavao. Naš domišljati ravnatelj i organi- zator Gospodarske — »Sloge« d-r Toth, razmišljao je i opazio: Ima u Zagrebu i po svijetu krup- nih bogataša, koji su se obogatili tr- govanjem — ne zlata, niti brašna, niti topova, strojeva itd., nego — krpa, starih prnja, odpadaka papira i starog željeza. Te — na oko bez- vrijedne — stvari, kupovali su oni i kupuju za mali novac po gradovima i selima. Ti bogataši ipak donekle plaćaju te odpadke, plaćaju ljude ko- ji to skupljaju, sortiraju, prevažaju, tovare itd. — pa ipak još zarađuju nilijone. Gospodarska »Sloga« —- odnosno pristaše hrvatskog seljačkog pokre- ta — imaju svoje povjerenike i or- ganizacije po svim hrvatskim selima i gradovima. 2 Pi Tu su ljudi i ugledni i poduzetni, koji će odmah shvatiti potrebu Doma Gospodarske »Sloge« i s veseljem će učiniti sa svoje strane sve, da taj Dom bude što prije ostvaren. Čitav hrvatski narod dat će se na posao. Ako mi preko svojim organizacija provedemo akciju po svim hrvatskim mjestima i — recimo za 3 mjeseca — skupimo 200 vagona krpa, a k tomu isto toliko starog željeza i nešto od- padaka od papira — imat ćemo Dom, da će ga biti milina pogledati. Što je pak najvažnije, »Dom« će si sagraditi narod sam, seljaci i građani, svojom sviješću i organiza- cijom. — Dakle, DOM ĆEMO SAGRADITI — PO- MOĆU PRNJA I ODPADAKA! SVIM POVJERENICIMA GOSPO- DARSKE »SLOGE.«. 1.) pročitajte im ovaj članak; 2.) organizajte, da u svakoj kući bude javljeno, da od sada skupljaju: platnene, vunene i druge krpe i pr- nje, stara odijela itd.; stare željezo i razne kovine, te odpatke od papira, te da Sve to šalju na sabirno mjesto; 3.) odredite jedno mjesto, gdje će se sve te stvari skupljati i pohranji- vati, do onda, dok Gospodarska »Sloga« ne javi, što treba dalje s tim raditi. Dobro bi bilo, kad bi se u tu Svrhu mosao dobiti kakav magazin, a za nuždu — na Selu — poslužit će i stara štala, prazan kotac iid. 4.) Krpe i prnje E potrebno oprati ili barem tako očisiiti, da na njima nema blata ili truleki 5.) Bilo bi dobro da sastavite po- seben odbor za ovu akciju u koju bi ušli marljivi ljudi i žene. Mladiće i