M

Sam i

i



onanopesureapuno: sana No

mašta noi







I

CIJENA 1 DINAR

















God. IV Dubrovnik, 1 Kalovoza 19% daba 2. ST





Cesta uzduž poluotoka predstavlja

najvažniji problem za sve
Pelješćane

Nedavno je pretsjednik vlade Dr.
Milan Stojadinović, u svom govoru

, održanom u Senatu, između ostalog
| kazao je i slijedeće:

»Idite u koji hoćete kraj naše e
važe, idite na Primorje, idite u Slo-

veniju, Južnu Srbiju, gdjegod se ok-

renete, vi ćete naći da se podižu no-
vi putevi i nove željezničke linije«.

Iz citiranog pasusa dalo bi se po-

|. sve logično zaključiti, da se sada na-

lazi u gradnji također i autobusna

| cesta Orebić-Ston, kao sastavni dio
| cjelokupne turističke ceste Sušak-




(0 menuta turistička
| odjednom na bezbrojnim sektorima,

SP. PSA ske

| Ulcinj.

Na žalost, u stvari smo jošte veo-
a daleko od toga, jer iako se po-
cesta _ izgrađuje

na sektoru Ston-Orebići ne gradi se
nažalost upravo ništa, pa makar ovaj
druge sektore - spomenute
ceste. moo :

Premda je poluotok Pelješac na da-
leko poznat zbog-svog drevnog po-
morstva, te visokog kulturnog nivoa
svog pučanstva, to je on u pogledu
kopnenih komunikacija, bio uvijek

tretiran kao najzabitniji kraj,

Tako bi i sad on jedini, od



Govoreći o važnosti i potrebi iz-
gradnje ceste Orebići-Ston ne ćemo

spominjati, što su o tom zadnjih 30

godina napisala razna lica u doma-
ćoj štampi, i baš u »Narudnom Li-
stu«, »Narodnoj Svijesti«, »Novosti-

ma«, te »Jutarnjem Listu«.

Potreba kolne ceste uzduž Pelješ-
ca pokazivala se je već davno. Po-

slije prevrata naše su vlasti preuzele

uglavnom mrežu puteva, gadanu

Od austrijskih vlasti.

| Važnost puta duž poluotoka Pe-
| lješca uvidjeli su i priznali naši nad-
odežni faktori pri kategorisanju bano-

(Vinskih puteva. U kategoriju puteva

Prvog reda došao je put: Viganj-Ore-
bići - Košarni Do - Pijavičina - Ja-

0Njina - Ston - Rudine (veza sa držav-

onom cestom Metkovići - Dubrovnik).

Ovaj banovinski put. obilježen je
sa brojem jedan, što znači, da mu je
priznata prednost pred svim ostalim

| banovinskim putevima u Zetskoj Ba-

novini.

Pa ipak je ovaj put ostao pastorče

svojom važnosti u velike nadilazio -
\ mnoge

| svih |
(krajeva što leže uzduž ceste Sušak-
“Ulcinj, imao ostati bez ikakove sa-
vremene saobraćajne kopnene veze,

ikako je i dosad bio,

prema ostalim putevima u banovini.

Pelješčani, za koje izgradnja ovog
puta pretstavlja jedan životni pro-
blem, zavide Korčuli, koja je dobila
davno traženi put uzduž cijelog oto-
ka. Neki hoće da tu sreću Korčulana
treba tražiti u činjenici, što je Kor-
čula prešla u sklop Primorske bano-
vine. Pelješčani bi se smatrali sretni
kad bi djela doskora demantirala
ovo mišljenje.

Nažalost, djela ne samo što do sa-
da nijesu demantirala, već su napro-
tiv potpuno i potvrdila gornje mi-
šljenje.

Pelješčani, — poučeni — dosadanjim
gorkim iskustvom, te presiti neispu-
njenih obećanja raznih uticajnih lič-
nosti, došli su napokon do posve te-
meljitog zaključka, da je isključena
uopće svaka mogućnost, da bi Zet-
ska banovina bila ikada kadra, da
im vlastitim sredstvima zgradi E
potrebitu cestu.

Obzirom na navedeno, mislimo, da

bi uprave svih peljeških općina imale
složno, ujedinjenim silama, poraditi,
kako bi i cesta Orebići-Ston, poput
cjelokupne turističke ceste Sušak-
Ulcinj, bila proglašena državnom ce-
stom, te izgrađena u državnoj, mje-
šte u banovinskoj režiji.

Jedino na ovaj način moglo bi već
jednom doći do izgradnje gorespo-
menute ceste, koja cesta predstav-
lja jedan životni problem za sve Pe-
lješčane, koji prebivaju na neprekid-
nom teritoriju od Lovišta do Stona.

Pelješčanin.
PEDERE S ORE SE RER SSRN NT GERE S PRENESE

Šetalište Pere Živkovića

»Blage uspomene« općinsko vije-
će Dr. Miće Mičića, služeći dikta-
torskom režimu, okrstilo je jedno
šetalište u Lapadu imenom Pere Živ-
kovića. Ovo je »krštenje«, prema za-
misli onda vladajućeg općinskog ge-
nerala, imalo da posluži kao dokaz
»harnosti« dubrovačkog građanstva
Peri Živkoviću.

Ako ova općina na čelu sa gosp.
Dr, Bracanovićem znači barem ne-
ku političku promjenu, onda je već
vrijeme da nas oslobodi ovakovih
tragova,

Pera Živković ia sada samo šef je-
dne mrtvorođene stranke.
PRESREO PROVEO BTS SSRN A
SJETITE SE U SVIM PRIGODAMA
PRILOGOM HRVATSKOG RADIŠE

Za gradnju Doma
Gospodarske ,,$loge“

U početku se »Sloga« bila stisnula
u dvije sobice, ali već nakon par mje-
seci nagomilalo se — hvala Bogu —
toliko posla, da joj je postalo tijesno,
pa se morala seliti. I u ovim prosto-
rijama, u kojima se sada nalazi, već
jpj je tijesno, a i vrlo nelagodno, jer
su prostorije razbacane, pa je teško
i strankama, koje dolaze pv poslu, a
i upravi kontrolirati rad činovnika.

X Zar opet seliti u tuđe?

Teško je to. Već pogodne i dovolj-
no velike prostorije skoro je nemo-
Suće naći. A istina je i to, da kuće-
ylastnici niti ne vole primiti u svoju
kuću ovakovo društvo, u koje dnev-
no dolazi toliko naroda, koliko dola-
zi u našu »Slogu«. Vjećno je zato pri-
$cvora sa strane kućevlasnika, ko-
jemu ipak mjesećno morate plaćati
veliku stanarinu. Druga je opet nez-
goda, što ovakove seobe koštaju pu-
no novaca, zaostane posao, jer či-
novnici ne mogu raditi, a obično se
icme prikupi i trošak preuređivanja

tih prostorija itd. — same neprilike.

A kada se sjetimo kakove zadaće

čekaju Gospodarsku. »Slogu«, onda
dolazimo do zaključka, da je upravo
uvjet za dalnji uspješan rad, da
imamo kuću u kojoj ćemo se moći
neesmetano razvijati.
. Sada imamo poslove; organizacija,
sajamska akcija, žitna akcija, vuna,
uljarice, mlijeko, nadnice, sniženje
daća, privredni odsjek, žitni hamba-
ri, uredništvo lista itd, — Cisto kan-
celarijski dio tih poslova još je ne-
kako i u ovim prilikama moguće
svladati, ali smo već u neprilici, kad
treba držati kakove sjednice,  sas-
tanke ili skupštine. Jer anno poveli
akciju za vunu, morali bi imati kođ
sebe uzorke, a gdje da ih držimo?
Isto tako je sa vunenom tkaninom,
koju proizvađaju naši seljaci, a mi bi
je htjeli uvesti u narod, itd. itd.

Skoro će se morati učiniti nešto za
vino — trebat će nam podrumi; tre-
bali bi razne magazine, a jednoga
dana želimo imati i svoju tiskaru,itd.

U kratko: trebamo Dom — kao
koricu kruha.

KAKO ĆEMO Doći DO DOMA?

Novaca nemamo, jer ovo što se
skupilo na udjelima ne ćemo dirati,
a prinosi su potrebni za redoviti rad
i razne akcije.

Zato je osnovan: »Fond za izgrad-
nju »Doma Gospodarske Sioge«, ko-
ji bi se sastojao od dobrovoljnih pri-
loga naših imućnijih prijatelja.

Od zagrebačkog gradskog pogla-
varstva dobili smo gradilište, na ug-
lu Zvonimirove i Vojnovićeve ulice.
A sada treba brzo skupiti potreban

novac. — Sa dobrovoljnim  prilozi-
ma, naš bi se fond polagano pove-
ćavao.

Naš domišljati ravnatelj i organi-
zator Gospodarske — »Sloge«  d-r
Toth, razmišljao je i opazio:

Ima u Zagrebu i po svijetu krup-
nih bogataša, koji su se obogatili tr-
govanjem — ne zlata, niti brašna,
niti topova, strojeva itd., nego —
krpa, starih prnja, odpadaka papira
i starog željeza. Te — na oko bez-
vrijedne — stvari, kupovali su oni i
kupuju za mali novac po gradovima
i selima. Ti bogataši ipak donekle
plaćaju te odpadke, plaćaju ljude ko-
ji to skupljaju, sortiraju, prevažaju,
tovare itd. — pa ipak još zarađuju
nilijone.

Gospodarska »Sloga« —- odnosno
pristaše hrvatskog seljačkog pokre-

ta — imaju svoje povjerenike i or-
ganizacije po svim hrvatskim selima
i gradovima. 2 Pi

Tu su ljudi i ugledni i poduzetni,
koji će odmah shvatiti potrebu Doma
Gospodarske »Sloge« i s veseljem će
učiniti sa svoje strane sve, da taj
Dom bude što prije ostvaren. Čitav
hrvatski narod dat će se na posao.

Ako mi preko svojim organizacija
provedemo akciju po svim hrvatskim
mjestima i — recimo za 3 mjeseca —
skupimo 200 vagona krpa, a k tomu
isto toliko starog željeza i nešto od-
padaka od papira — imat ćemo
Dom, da će ga biti milina pogledati.
Što je pak najvažnije, »Dom« će si
sagraditi narod sam, seljaci i
građani, svojom sviješću i organiza-
cijom. — Dakle,

DOM ĆEMO SAGRADITI — PO-

MOĆU PRNJA I ODPADAKA!

SVIM POVJERENICIMA GOSPO-
DARSKE »SLOGE.«.

1.) pročitajte im ovaj članak;

2.) organizajte, da u svakoj kući
bude javljeno, da od sada skupljaju:
platnene, vunene i druge krpe i pr-
nje, stara odijela itd.; stare željezo i
razne kovine, te odpatke od papira,
te da Sve to šalju na sabirno mjesto;

3.) odredite jedno mjesto, gdje će
se sve te stvari skupljati i pohranji-
vati, do onda, dok Gospodarska
»Sloga« ne javi, što treba dalje s tim
raditi. Dobro bi bilo, kad bi se u tu
Svrhu mosao dobiti kakav magazin,
a za nuždu — na Selu — poslužit će
i stara štala, prazan kotac iid.

4.) Krpe i prnje E potrebno oprati
ili barem tako očisiiti, da na njima
nema blata ili truleki

5.) Bilo bi dobro da sastavite po-
seben odbor za ovu akciju u koju bi
ušli marljivi ljudi i žene. Mladiće i