\ a Ra ZA Kabo sada g CAK E Get I 2 TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Hrvats ka DUBRAVA CIJENA 2 DINARA sg God. V šk ozna? naax:: Eto nam još jednom sv. Vlaha, puna daha dalekih vijekova, puna dragih priviđenja, puna uspomena i razmišljanja o prošlosti i — sadaš- njosti. Sv. Vlaho — blagdan Slobode! U dugim stoljećima Dubrovnik je bra- nio ovaj nebeski dar, u kojemu ,sva blaga višnji nam Bog je do“ — po riječima dubrovačkog pjesnika. I to nijesu prazne riječi. Jer što je čovjek bez slobode? Takav čov- je« uopće i nije — čovjek. Čovjek i sloboda znače isto, oni su sinonimi. Sloboda, u svom najbitnijem znače- nju, ne znači samovolju, raspuštenost ni razuzdanost; sloboda nije drugo nego ničim izvana neometana moguć- nost ispoljavanja čovječanskih svoj- stava: čuvstvovanja, mišljenja i dje- lovanja. Nikada u historiji nije bila slo- boda toliko ugrožena koliko danas. Pod krinkom oslobođenja čovjeka gu- ši se u njemu — čovjek. Što je čov- vjek, u najrealnijem i u najistinski- jem smislu? On je u prvom redu po- jedinac, individuum, ali ne individu- um shvaćen apstraktno, shvaćen odije- ljeno od drugih individua, od čovje- čanstva ; realni je pojedinac indivi- dualna manifestacija čovječnosti: on je čovječnost koja se očituje i kon- kretizira u pojedincu. Što bi bila čo- vječnost koja bi ostala negdje u zra- ku bez konkretizacije u pojedinim in- dividuima? A što bi bio pojedini indi- viduum koji ne bi bio ujedno i oči- tovanje čovječanskoga, universalno- ga ? Realnost je individualno-univer salna. Individuum kao nosilac univer- salno-čovječanskih vrijednosti i uni- versalno-čovječanske vrijednosti kao realizacije u individuumu. Današnje je vrijeme gotovo pot- puno zaboravilo ovu prostu istinu. Ono hoće da oslobodi čovjeka od zala koja su ga pritisnula — negacijom čovjeka. Jer poricanje individualnosti i njeno razrješavanje u marksističkom: ekonomskom kolektivu ili u nacio- nalističkoj autoritativnoj državi ne znači drugo do poricanje čovječnosti ; poricanjem individuuma poriče se i čovječnost, u koliko samo individuum može da bude njen realni nosilac. I zato je Marks tvrdio da ne postoji ć di) PRO. E # čovjek uopće, nego samo klasni čov- jek, to jest da ne postoji čovjek kao nosilac općih čovječanskih svojstava, nego čovjek kao kapitalista ili prole- = ter. Kao da kapitaliste i proleteri ne- maju jednake moći srca, uma i volje! Francuski komunistički pisac Gide nedavno se vratio razočaran iz sov- jetske Rusije, jer je našao u njoj svaku ličnu slobodu nesmiljeno pri- gušenu, i to, kako sam priznaje, kako u nijednoj zemlji nije prigušena, osim X Sv. Vlaho - blagdan Slobode Dubrovnik, 1 Veljače 1936 u Hitlerovoj Njemačkoj. Uostalom, Gi- de, je mogao znati i prije nego je išao u Rusiju što će tamo naći — jer ekonomski kolektivizam i lična sloboda nijesu nikako spojivi pojmovi. Njegova konstatacija o sličnosti prili- ka u Rusiji i Njemačkoj, kojoj se on čudi, potpuno je razumljiva; ova dva ekstremna pravca nijesu drugo do polarizacije iste negacije: negacije čovjeka. Inače je vrlo karakteristično za današnja bezglava vremena da pisac evropskog glasa kao što je Gide oduševljava se za nauku koju nikako ne shvaća u njenim krajnjim posljedicama. | onda ne čudimo se izvjesnim mišljenjima manje obrazo- vanih, poluobrazovanih i neobrazova- nih. U nas se čuje često i od strane nekih ,pisaca“ da je komunizam de- mokratičan i progresivan, a tako isto mnogi su uvjereni da je nacionalis- tički autoritativni režim jedino mo- gući oblik državne uprave u buduć- nosti! Ali, mimo sve ove _ momentane zablude, ipak je sloboda vječna, na- prosto zato jer je pojedinac, kao no- silac universalne čovječnosti, vječan. On može, preplašen ili zaveden laž- nim naukama, da zataji, za neko vri- jeme, samoga sebe i svoje Ja; ali ovđj, prije ili poslije, provaljuje neo- doljivom snagom i poput elementar- nih neobuzdanih sila, ruši sve zapre- ke. To nam dokazuje historija, jer ona i nije drugo do historija ljudskih borba protiv nasilja i nasilnika. Već je stari Sofokle rekao da država ne pripada jednome čovjeku. Grad sv. Vlaha, grad vjekovne slobode, koju je ljubomorno čuvao kako bi mogao ispuniti svoju udesnu misiju čuvara i propagatora zapadne kulture, poučen iskustvom stoljeća, zna gdje mu je mjesto u ovim mut- nim vremenima — i on je pošao, uz blagoslov svoga parca, sigurnim pu- tem, putem čovječanske Slobode i čovječanske Pravde. o Br. 68 = rom Živio Sv. Vlaho ! ŽIVIO NJEGOV I NAŠ DUBROVNIK! Iz zbirke S. Maskarića Stare dubrovačke i odlikovane fotografske radnje Pred tridesetak godišta u slavi naše hrvatske trobojnice Slika prikazuje svečano okićen Dubrovnik na dan sv. Vlaha nazad kojih tridesetak godina. Svršila je procesija, svijet se je razišao svojim kućama, da se spravi za popodnevnu svečanost. Dan je lijep i sunčan. Pred crkvom sv. Vlaha sjede na kamenim »pižulima“ Hercegovke oko Ravnog Polja, koje su došle u Dubrovnik, da se pomole velikom zaštitniku sv. Vla- hu. Osim seljana otskaču na slici dvije građanke u širokim ondašnjim odijelima, te skupine župljana. Na »Teralima“ su rasvjetu sačinjavali divni grozdi bijelih okruglih ,bumbeta“ u kojim su gorjele ,čerožine“. ,Stan- dali“ su kao i u današnje doba oki- ćeni zelenilom, a na svakom je na donjoj polovici pričvršćena slika sv. Vlaha ili dubrovački grb, također uo- kviren zelenilom. Po standalima viju se uz ondašnju državnu austrijsku i hrvatske trobojnice, a i na općini je po sredini izvješena ista trobojnica. » Večer sv. Vlaha“ priregjuje po tradicijonalnom običaju ,, Kat, Druš- tvo Bošković“ u subotu, dne 6.II. 1937 u 7 s. več. Svečani otvor rekonstruiranog mosta pred gradskim vratima od Pila Privlačivost svečanosti sv. Vlaha svojim tradicionalnim običajima dobiva ove godine novu snagu u jednom detalju, skromnom, ali historijski in- teresantnom. Blagoslov rekonstruira- nog mosta pred gradskim vratima od Pila napunja svakog dubrovčanina ponosom da je eto poslije duljeg na- stojanja uspjelo otkloniti barbarizam minulog vremena, koje je na svakom koraku brisalo tragove naše prošlosti. Nas veseli svaki obnovljeni detalj historijskih znamenitosti starodrevnog grada, veseli nas, jer je to naše. Rekonstruirani most na Pilama nova je atrakcija za turistički svijet, o kojem također moramo voditi ra- čuna. Neka završeno djelo rekonstrui- ranog mosta bude dobar početak rada kojim ćemo povratiti Dubrovniku nje- govo staro lice. Blagoslov će se obaviti na Kan- deloru u 3 sata poslije podne u pri- sustvu svih gradskih barjaka prije zajedničkog ulaska u grad i klanja- nja pred Svečevim hramom. Program pjevanja ,Crkvenog Pje- vačkog Zbora“ za svečanost Sv. Vlaha 1957 u mjesnoj Katredali. [Na 2 febru- ara preko Večernje (5 po podne): 1. Den- tella: ,Domine ad adjuvandun“ — 2. »Dixit Dominus“ (koral) 3. Perosi: » Confitebor tibi Domine“ — 4. ,Beatus vir“ (koral) — 5. Perosi: ,Laudate pu- eri Dominum“ — 6 ,Laudate_ Dominum omnes gentes“ (koral) —'7. Lederer: ,Sa- lutis aram Blasius“ — 8. Tesi: ,Magni- ficat“ — ,Ave Regina ceelorum“ (koral). Psalme pod br. 2. 4 i 6 te antifone _pje- vaju franjevački klerici. Na 3 februara pre- ko Pontifikala (na 10 s.): Tresch: , Ecce saeerdos magnus“ (zbor, 3 horna i harmo- nium) — Griesbacher: ,Missa in hon. S. Benedicti“ (zbor, orhetar i harmonium). — Preko Ofertorija: Plum: ,Salutis aram Bla- sius“ (zbor, orhestar i harm.) — Na har- moniumu svira 0. Dr J. Kuničić — Diri- gent: A. Gjivanović. ZAMAK ji OR Pog A "s A pa