\
a

Ra ZA Kabo sada g CAK E Get I 2

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Hrvats

ka DUBRAVA

CIJENA 2 DINARA













sg God. V

šk ozna? naax::



Eto nam još jednom sv. Vlaha,
puna daha dalekih vijekova, puna
dragih priviđenja, puna uspomena i
razmišljanja o prošlosti i — sadaš-
njosti.

Sv. Vlaho — blagdan Slobode!
U dugim stoljećima Dubrovnik je bra-
nio ovaj nebeski dar, u kojemu ,sva
blaga višnji nam Bog je do“ — po
riječima dubrovačkog pjesnika.

I to nijesu prazne riječi. Jer što
je čovjek bez slobode? Takav čov-
je« uopće i nije — čovjek. Čovjek i
sloboda znače isto, oni su sinonimi.
Sloboda, u svom najbitnijem znače-
nju, ne znači samovolju, raspuštenost
ni razuzdanost; sloboda nije drugo
nego ničim izvana neometana moguć-
nost ispoljavanja čovječanskih svoj-
stava: čuvstvovanja, mišljenja i dje-
lovanja.

Nikada u historiji nije bila slo-
boda toliko ugrožena koliko danas.
Pod krinkom oslobođenja čovjeka gu-
ši se u njemu — čovjek. Što je čov-
vjek, u najrealnijem i u najistinski-
jem smislu? On je u prvom redu po-
jedinac, individuum, ali ne individu-

um shvaćen apstraktno, shvaćen odije-
ljeno od drugih individua, od čovje-

čanstva ; realni je pojedinac indivi-
dualna manifestacija čovječnosti: on
je čovječnost koja se očituje i kon-
kretizira u pojedincu. Što bi bila čo-
vječnost koja bi ostala negdje u zra-
ku bez konkretizacije u pojedinim in-
dividuima? A što bi bio pojedini indi-
viduum koji ne bi bio ujedno i oči-
tovanje čovječanskoga, universalno-
ga ? Realnost je individualno-univer
salna. Individuum kao nosilac univer-
salno-čovječanskih vrijednosti i uni-
versalno-čovječanske vrijednosti kao
realizacije u individuumu.

Današnje je vrijeme gotovo pot-
puno zaboravilo ovu prostu istinu.
Ono hoće da oslobodi čovjeka od zala
koja su ga pritisnula — negacijom
čovjeka. Jer poricanje individualnosti

i njeno razrješavanje u marksističkom:

ekonomskom kolektivu ili u nacio-
nalističkoj  autoritativnoj državi ne
znači drugo do poricanje čovječnosti ;
poricanjem individuuma poriče se i
čovječnost, u koliko samo individuum
može da bude njen realni nosilac. I

zato je Marks tvrdio da ne postoji

ć
di) PRO.
E
#

čovjek uopće, nego samo klasni čov-
jek, to jest da ne postoji čovjek kao
nosilac općih čovječanskih svojstava,
nego čovjek kao kapitalista ili prole-

= ter. Kao da kapitaliste i proleteri ne-

maju jednake moći srca, uma i volje!

Francuski komunistički pisac Gide
nedavno se vratio razočaran iz sov-
jetske Rusije, jer je našao u njoj
svaku ličnu slobodu nesmiljeno pri-
gušenu, i to, kako sam priznaje, kako
u nijednoj zemlji nije prigušena, osim

X

Sv. Vlaho - blagdan Slobode

Dubrovnik, 1 Veljače 1936





u Hitlerovoj Njemačkoj. Uostalom, Gi-
de, je mogao znati i prije nego je
išao u Rusiju što će tamo naći —
jer ekonomski kolektivizam i lična
sloboda nijesu nikako spojivi pojmovi.
Njegova konstatacija o sličnosti prili-
ka u Rusiji i Njemačkoj, kojoj se on
čudi, potpuno je razumljiva; ova dva
ekstremna pravca nijesu drugo do
polarizacije iste negacije: negacije
čovjeka. Inače je vrlo karakteristično
za današnja bezglava vremena da
pisac evropskog glasa kao što je
Gide oduševljava se za nauku koju
nikako ne shvaća u njenim krajnjim
posljedicama. | onda ne čudimo se
izvjesnim mišljenjima manje obrazo-
vanih, poluobrazovanih i neobrazova-

nih. U nas se čuje često i od strane

nekih ,pisaca“ da je komunizam de-
mokratičan i progresivan, a tako isto
mnogi su uvjereni da je nacionalis-
tički autoritativni režim jedino mo-
gući oblik državne uprave u buduć-
nosti!

Ali, mimo sve ove _ momentane
zablude, ipak je sloboda vječna, na-
prosto zato jer je pojedinac, kao no-
silac universalne čovječnosti, vječan.
On može, preplašen ili zaveden laž-
nim naukama, da zataji, za neko vri-
jeme, samoga sebe i svoje Ja; ali
ovđj, prije ili poslije, provaljuje neo-
doljivom snagom i poput elementar-
nih neobuzdanih sila, ruši sve zapre-
ke. To nam dokazuje historija, jer
ona i nije drugo do historija ljudskih
borba protiv nasilja i nasilnika. Već
je stari Sofokle rekao da država ne

pripada jednome čovjeku.

Grad sv. Vlaha, grad vjekovne
slobode, koju je ljubomorno čuvao
kako bi mogao ispuniti svoju udesnu
misiju čuvara i propagatora zapadne
kulture, poučen iskustvom stoljeća,
zna gdje mu je mjesto u ovim mut-
nim vremenima — i on je pošao, uz
blagoslov svoga parca, sigurnim pu-
tem, putem  čovječanske Slobode i
čovječanske Pravde.

o





Br. 68



= rom

Živio Sv. Vlaho !



ŽIVIO NJEGOV I NAŠ DUBROVNIK!



Iz zbirke S. Maskarića
Stare dubrovačke i odlikovane fotografske radnje

Pred tridesetak godišta u slavi naše hrvatske trobojnice

Slika prikazuje svečano okićen
Dubrovnik na dan sv. Vlaha nazad
kojih tridesetak godina. Svršila je
procesija, svijet se je razišao svojim
kućama, da se spravi za popodnevnu
svečanost. Dan je lijep i sunčan. Pred
crkvom sv. Vlaha sjede na kamenim
»pižulima“ Hercegovke oko Ravnog
Polja, koje su došle u Dubrovnik, da
se pomole velikom zaštitniku sv. Vla-
hu. Osim seljana otskaču na slici
dvije građanke u širokim ondašnjim

odijelima, te skupine župljana. Na
»Teralima“ su rasvjetu sačinjavali divni
grozdi bijelih okruglih ,bumbeta“ u
kojim su gorjele ,čerožine“. ,Stan-
dali“ su kao i u današnje doba oki-
ćeni zelenilom, a na svakom je na
donjoj polovici pričvršćena slika sv.
Vlaha ili dubrovački grb, također uo-
kviren zelenilom. Po standalima viju
se uz ondašnju državnu austrijsku i
hrvatske trobojnice, a i na općini je
po sredini izvješena ista trobojnica.



» Večer sv. Vlaha“  priregjuje
po tradicijonalnom običaju ,, Kat, Druš-
tvo Bošković“ u subotu, dne 6.II.
1937 u 7 s. več.





Svečani otvor rekonstruiranog mosta
pred gradskim vratima od Pila

Privlačivost svečanosti sv. Vlaha
svojim tradicionalnim običajima dobiva
ove godine novu snagu u jednom
detalju, skromnom, ali historijski in-
teresantnom. Blagoslov rekonstruira-
nog mosta pred gradskim vratima od
Pila napunja svakog dubrovčanina
ponosom da je eto poslije duljeg na-
stojanja uspjelo otkloniti barbarizam
minulog vremena, koje je na svakom
koraku brisalo tragove naše prošlosti.
Nas veseli svaki obnovljeni detalj
historijskih znamenitosti starodrevnog

grada, veseli nas, jer je to naše.

Rekonstruirani most na Pilama
nova je atrakcija za turistički svijet,
o kojem također moramo voditi ra-
čuna. Neka završeno djelo rekonstrui-
ranog mosta bude dobar početak rada
kojim ćemo povratiti Dubrovniku nje-
govo staro lice.

Blagoslov će se obaviti na Kan-
deloru u 3 sata poslije podne u pri-
sustvu svih gradskih barjaka prije
zajedničkog ulaska u grad i klanja-
nja pred Svečevim hramom.

Program pjevanja ,Crkvenog Pje-

vačkog Zbora“ za svečanost Sv. Vlaha
1957 u mjesnoj Katredali. [Na 2 febru-

ara preko Večernje (5 po podne): 1. Den-
tella: ,Domine ad adjuvandun“ — 2.
»Dixit Dominus“  (koral) 3. Perosi:
» Confitebor tibi Domine“ — 4. ,Beatus
vir“ (koral) — 5. Perosi: ,Laudate  pu-
eri Dominum“ — 6  ,Laudate_ Dominum
omnes gentes“ (koral) —'7. Lederer: ,Sa-
lutis aram Blasius“ — 8. Tesi: ,Magni-
ficat“ — ,Ave Regina ceelorum“ (koral).
Psalme pod br. 2. 4 i 6 te antifone _pje-
vaju franjevački klerici. Na 3 februara pre-
ko Pontifikala (na 10 s.): Tresch: , Ecce
saeerdos magnus“ (zbor, 3 horna i harmo-
nium) — Griesbacher: ,Missa in hon. S.
Benedicti“ (zbor, orhetar i harmonium). —
Preko Ofertorija: Plum: ,Salutis aram Bla-
sius“ (zbor, orhestar i harm.) — Na har-
moniumu svira 0. Dr J. Kuničić — Diri-
gent: A. Gjivanović. ZAMAK

ji OR
Pog

A "s A pa