TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Hrvatska DUBRAVA CIJENA 1 DINAR God. V Dubrovnik, 1 lipnja 1937 Br. 10, HRVATSKI KATOLIČKI NARODE Vjernici Grada i Biskupije Sv. Vlaha Naš starodrevni, klasični i katolički grad Dubrovnik doživjet će Velebno olavlje Ouharistijskog dtongresa Pod pokroviteljstvom Preuzv. dahnatinskog Episkopata razvit ćemo dana 15, 16, 17 i 18 srpnja ove godine ponosno i neustrašivo barjak katoličkog osvjedočenja i vjere u naše najsvetije narodne ideale. Povijest hrvatskog naroda najuže je povezana s Katoličkom Crkvom. IT Dubrovnik, grad Sv. Vlaha, svu svoju slavu i veličinu ima da zahvali katoličkoj vjeri svojih dičnih pređa, jer se izvor Svih vjerskih i kulturnih vrijednosti nalazi u Euharistijskom Kristu- Kralju. Stoga kao prošlost tako i sadašnjost našega grada treba da bude najuže povezana s Euharistijskim Suncem, koje je . pravi zalog sretnije budućnosti. ZA KRST CASNI | SLOBODU ZLATNU“ borili su se naši pradjedovi. To geslo nije ni danas iggubilo ništa na svojem značenju, jer je bezboštvo uprlo sve sile, da iščupa vjeru, koja i temelj društvu i državi.“ Usred mnogobrojnih teškoća naših dana Božanski nam Spa- sitelj dovikuje iz Svetohraništa: ,DOGJITE K MENI SVI KOJI STE UMORNI I OPTEREĆENI I JA ĆU VAS OKRIJEPITI“ (Mt. 11, 26). Poslušajmo ovaj glas, sakupimo se oko Božanskog Pastira pak puni pouzdanja recimo: ,,Gospodine, komu da idemo? Ti imaš riječi vječnog života i vjerujemo i spoznasmo, da si fi Krist, Sin Božji“ (lv. 6, 68-69). Samo u Kristu, Spasitelju svijeta, mogu danas kao uvijek da nađu narodi vječno ali i vremenito smirenje / olakšanje, jer ,BLAGO NAPODU, KOJEMU JE NJEGOV BOG GOSPODAR“ (Ps. 32, 12). Fuharistija nam daje odvažnost u poteškoćama, jakost u kušnjama, pouzdanje kad nada slabi, veliku i samoprijegornu ljubav prema Bogu i bližnjemu, koja nosi mir narodima i cjelokupnoj ljudskoj zajednici. Ona je zalog prave slobode pojedincima i narodima. Dobro nam stoga došliu ovaj starodrevni grad draga braćo iz raznih krajeva hrvatske domovine a osobito Vi vjernici Dubrovačke i ostalih primorskih biskupija, da se svi kao jedan okupimo oko Vrela Zivota ida pred cijelim svijetom ispovijedimo svoju duboku vjeru u Euharistijskog Krista-Kralja te nepokolebivu ljubav i odanost prema Petrovoj Stolici, koja je našem hrvatskom narodu dala časni naztv ,PREDZIGJE KRŠĆANSTVA.“ Dođite svi bez razlike: seljaci, radnici, građani a osobito Ti, draga omladino! Stupimo svi ponovno pod križeve i barjake, Simbole vjere i kulture! Svrstajmo se u nepreglednu povorku ne- ustraštvih boraca te prožeti živom vjerom pratimo Euharistijskog Isusa po ulicama Grada Svetoga Vlaha ! Neka se naše gradske zidine ogriju toplinom vjerskog inarod- nog zanosa! U sjeni Križa, komu je Dubrovnik, slijedeć slavne tradicije svojih pređa, i u najnovije doba podigao vidni spomenik na Srđu, a pred Euharistijskim Srcem Božanskog Spasitelja neka zaori iz punine. duša i srdaca naših: ,Isukrste Srcu Tvom, S nama naš se kune Dom, Dušom tijelom vjek sam Tvoj, za Krst časni bijuć boj.“ U Dubrovniku na Ijelovo 1937. DIJECEZANSKI BISKUP JOSIP MARIJA DR. CAREVIĆ Predsjednik MIHO SKVRCE II Podpredsjednik II Podpredsjednik Dr. VICKO SVILOKOS — MILOSLAVIĆ ANTUN pok. MARINA _—_ TUTA ANTUN Bazdan Božo, Beato Josip, Bizzarro-Ohmučević pl. Karlo, Bona-Bunić pl. Maro, Bogdan pl, Lina, Božić kan don Ivo _gener. vikar, Bracanović Darij. Domančić prof. Luka, Fabris Mons. Miho, Foretić profi. Vinko, Fortunić Vlaho, Franičević Rikard, Gčszi Milan, Gozze pl. Vito, Gregorić Franica, Ivanišević Mato, Jakšić Flora, Jančić Frano, Juvančić ud. Josipa, Kaštelan proi. Mladen, Kelez Ivo, Kelez Jako, Kisić Miho odvj., Knego O. Markolin O. P., Koren O. Matija O. C., Krečak don Đuro, Liepopili kan. don Antun, prepozit, Malnerić dr. Martin, Marinović Niko pok. Antuna, Matičević Niko, Mičić kan. don Dušan, Miloš Luka, Milošević Božo, Moza- ra Vlaho, Nadramija Vicko, Nikšić dr. Ivo, Novak O. Česlav O. P., Pavlić Ivo, Perica O Petar D.1. Poković Antun, Sessa Zlata. Spiletak Andrija, Španjol O. Dr. Nikola O. F. M., Talija O. Urban O. F. M., Taljeran Ljubica, Taljeran Mons. Vladimir, Tonković Mare, Veramenta Gjuro, Zamagna pl. Riko, Zec M. Antun. Dr, I Podpredsjednik DANI HRVATSKE KNJIGE Ovih dana Matica Hrvatska pri- obzorju hrvatske prosvjete. Ona je Procesija u gradu razvila se je nešto poslije 11 sati. Gundulićeva glazba uzela je učešća u obim pro- grad i za našu hrvatsku domovinu, uložiti sve sile da Dubrovnik ne samo nezaostane za drugim mjestima u ređuje dane hrvatske knjige. Matica je najstarije hrvatsko knji- ževno društvo, osnovano. je još u doba Hrvatskog Preporoda god. 1842. i to, kako su njeni utemeljitelji izričito naglasili, za izdavanje starih klasika, ilirskih, osobito dubrovačkih... i svih korisnih knjiga najnovijih spi- Sđielja. Za nas Dubrovčane od osobite je važnosti da je Matica među svojim prvim edicijama izdala Gundulićeva » Osmana“ (1844) i njegove ,Različite opjesni“ (1847). I od toga vremema Matica Hrvat- ska, u svim burama i olujama kroz koje je prošao hrvatski narod ,svijet- lila je neprestano kao žarka luč na tješila, bodrila i dizala duše, ona je prosvjetljivala i bogatila znanjem srce i um hrvatskog naroda. Ona je dakle ispunjavala najuzvišeniju zada- ću koju može ispunjavati jedna na- rodna ustanova, jer narod bez pro- svjete i ne zaslužuje ime naroda. Osobito mi Dubrovčani moramo biti na osobit način zahvalni Matici Hrvatskoj, koja je odniah pri svom ute- meljenju uzela kao prvu svoju zadaću izdavanje dubrovačkih velikana. Ona je otada ostala vezana najintimnijim vezama s našim gradom i uvijek mu poklanjala osobitu pažnju. I baš zato moramo očekivati od Svijesnih dubrovačkih građana da će oni, u ova odlučna vremena za naš danima hrvatske knjige, nego da ihi preteče. To mu je najsvetija dužnost. Ne smije biti nijednog svijesnog Dubrovčana koji ovih dana neće kupiti bar jednu knjigu Matice Hrvatske. Tjelovska procesija u Gružu i Dubrovniku obavljena je u četvrtak na najsve- čaniji način. U procesiji učestvovalo je mnoštvo naroda i“ neobično velik broj djece svih škola. Tjelovska pro- cesija u Gružu počela je u 8 sati jutro a predvodio je lapadski paroh veleč. Don' Gjuro: Krečak.. cesijama, te je u građu nakon što su crkvene funkcije bile završene, ispra- tila sviranjem veselih koračnica odred mornara, koji se je vraćao u kasarnu. Neobični ispraćaj izazvao je u gradu vesele komentare, osim što je sačici jevtičevaca teško pozlilo. Tjelovske nedjeljne procesije U nedjelju u jutro obavljena je tje- lovska procesija na Pilama a poslije podne u gradu iz dominikanske crkve. I ovdje smo vidjeli narod u velikom broju. vw Sirite Hrvatsku Dikiivu