SZ EI BE VS E POE i PERKO TOO A PPR LE ZETA PEPEO a S OR A od Še mam? o at e Po Poštarina plaćena u gotovom Godina VIII. UBRAVA Dubrovnik, 6 siječnja 1940, O STVARALAČKOJ SLOBODI Najljepši doprinos Dubrovnika slobodnoj Hrvatkoj: obnova kulturnih tradicija Sloboda je relativan pojam, ovisan ne samo o našem shvaćanju slobode, već i o prilikama pod kojima se ona ostvaruje, o kulturnom stepenu sre- dine koja je stiče, te o svrsi koju joj namjenjuju njeni borci i tvorci. “Talijanski filozof Benedetto Croce kaže na jednom mjestu, da se »slobo- da u državi ne može zamisliti druga- čije nego kao politička sloboda sara- divanja u životu države«. Po njemu, »ljubiti državu znači raditi sa drža- vom, postavljati u nju i ulijevati u politički život ono što je najbolje u nama, naše osjećaje i one istine u koje vjerujemo, našu aktivnu vjeru, naše ideale: baš to učestvovanje je ono što se inače nazivlje slobodom; ta sloboda mije opozicija državi ili uvreda za njeno veličanstvo, već je to srž života same države... ukoliko se ne želi pretpostaviti, da je živa krv, koja neprestano u nama cirkuli- ra i sebe obnavlja, neka nezakonita uzbuna protiv suverenog mira naše- ša organizma«, Vlada, koja želi da narod drži da- leko od života države, koja smatra da je normalna cirkulacija krvi u or- ganizmu nekakva nelegalna uzbuna, | neizbježivo posiže za ukidanjem slo- bode, a čineći tako kopa sve dublji jaz između sebe i naroda, kopa grob i samoj državi. : Lijepo je rekao bivši britanski pre- mijer Stanley Baldwin, da je diktatu- ra kao »golemo drvo, divno kad ga gledaš u punoći njegove snage, ali pod njim ništa ne raste, jer je ten- dencija diktature, da ukloni sve što .je sposobno i nezavisno«, — a već je John Stuart Mill ustvrdio, da je »do- bra autoritativna vlada gora od naj- gore, jer slabi i ubija još u većoj mje- ri misli, osjećaje i sposobnosti gra- đana«. Što je čovjek primitivniji, utoliko više prava za sebe očekuje od slobo- de, ne znajući da svaka sloboda, ako ima da bude slobodom za sve člano- ve zajednice, nameće pojedincima dužnosti, odgovornosti i ograničenja. Neka apsolutna sloboda pojedina- ca može postojati samo u teoriji ili u mašti primitivaca. Nije teško zami- sliti kako ljudožder iz prašume za- mišlja sebi slobođu; a i u civiliziranoj Evropi možemo se upoznati sa zna- čenjem te plemenite riječi u kržlja- vom leksikonu neukih pojedinaca, koji u maglovito shvaćenim socijal- nim doktrinama vide čudesni izlaz iz svoje bijede i neukosti... Izvori slobode i individualnosti čovjekove nalaze se u dubinama Krš- ćanstva i Evanđelja« ustvrdio je u francuskom = parlamentu = Edouard Herriot, na čuđenje mnogih, koji su navikli na liberalne i revolucionarne geste tog francuskog državnika. Vo- đa hrvatskog naroda dr, Vlatko Ma- ček naglasio je jednom prigodom da je »narodnost bez čočvječnosti golo nasilje; narodnost bez pravde i lju- bavi je bez sadržaja, a narod bez Krista rob je tiramije«. Stara je istina, koju nam historija čovječanstva potvrđuje na svakoj stranici, da nasilje ne stvara ništa trajnoga, te da vlast, koja počiva na strepnji podanika, nije pouzdana, jer strepnja s vremenom prelazi u mržnju. Stvaralačka sloboda nije uživanje nego rad, prije svega rad na organi- zaciji i obrani same slobode, da bi se u njoj mogao razviti bolji život. Kao što sama mogućnost novog živo- ta nije isto što i sam bolji život, tako i sloboda nije cilj, već okvir života, dragocijen okvir, ali i krhak, koji treba stalno da se snaži i obnavlja svježim impulsima onog duha, koji ga je stvorio. . - ' U stvaralačkoj slobodi razvija se karakter pojedinaca, a karakterni i sposobni pojedinci kičma su svakog naroda. Može se u slobodi i ne os- tvariti sve što se od nje želi i očeku- je, ali ako ona uspije da osigura uz- $0j karakternih pojedinaca i ako pruži mogućnost da se takvi poje- dinci istaknu u služenju općenitosti, postigla je jedan od svojih glavnih ciljeva. Vrijednost slobode je u tome, .da | ona daje prigode individualnom umu da se uhvati u koštac s neznanjem naroda i pogreškama vlasti, da bi se slobodnom diskusijom utvrdilo i pri- hvatilo ono što je istinito i ispravno, a osudilo i zabacilo ono što je po- $rešno i štetno, Sama ideja diktatu- re negacija je takve slobode, jer ona otklanja saradnju s narodom; ona ne trpi i progoni kritiku, ma kako kon- struktivnu, što neminovno vodi k stagnaciji društva. Prije pojave sa- vremenih diktatura, zadatak države je bio četverostruk: da štiti pojedin- ca od ostalih ljudi; da štiti državu od pojedinaca; da štiti državu od dru- gih država, i konačno, da štiti poje- dinca od samovolje vlasti. Diktature brišu taj četvrti zadatak sa svoga programa. U tom pogledu nema ni- kakve razlike između diktature u ime proletarijata, koji nema ničega, i diktature drugih klasa, koje se bo- je da izgube ono što imaju. Savremene diktature i totalitarni sistemi temelje se na nepovjerenju, na krutoj sili i na mehaničnosti, koja ne poštiva čovjeka i zato ne može da računa na njega. To je prokletstvo mehanizacije, koja se sama sebi os- većuje i sebe paralizira. Ti sistemi imaju sve vrline i nedostatke stroja: kada zataje, katastrofa je potpuna, Hrvatskom narodu uopće, a hrvat» skom seljaku navlastito, mrzak je duh sile i stran duh mehaničnosti. Sila može da muči # ubija, ali ne mo- že da nadomjesti stvaralačku dobru volju slobodnog naroda i slobodnog pojedinca u njemu. Hrvatski narod je od davnine postao svijestan činjeni- ce da »sila Boga ne moli«, ali je u isto doba črvsto uvjeren da je »sva- ka sila za vremena«, da su silnici prolazni i da samo »pravda drži zem- lje i gradove«. Dok su takvo gledanje na život u hrvatskoj seljačkoj masi stvarali vje- kovi teških stradanja i borba, a po- tvrđivali događaji, naš mali ali slo- bodni Dubrovnik, prožet idealima hu- manizma, potresen zbivanjem koje ga je doduše mimoilazilo, ali je uvi- jek prijetilo da proguta i tu zadnju našu oazu slobode i kulture, stalno je njegovao vjeru u pobjedu pravde i visoko dizao stijeg slobode. Nada- hnut narodnim genijem, njegov naj- veći pjesnik pjeva zanosnu, vječno aktuelnu Himnu Slobode, onog bo- žjeg dara, za kojim je hrvatski narod kroz vjekove uporno težio i za koji su stari Dubrovčani u kamenu ukle- sali da se ne prodaje ni za sve blago ovoga svijeta. . Danas, kad se ujedinjena Hrvatska . raduje preporodu u svojoj slobodi; kada svaki hrvatski kraj nastoji i treba da nastoji kako će cjelini dati najbolje od svega što ima, ozvanja opet veseli klik vila po ovim. dubra- vama. U toj radosti i u tom nastoja- nju učestvuje evo i stari grad slobo- de, koji je taj božji dar znao tako vi- soko cijeniti, čuvati ii vrlo dugo saču- vati; koji pozna | blagodati slobode, ali i opasnosti koje joj prijete; koji je radi nesloge svojih sinova, preslab da se odrhrva sili, pod diktaturom francuskoga cara izgubio svoju ne- zavisnost, Zadovoljan što danas stijeg slobo- de vidi u sigurnoj ruci, Dubrovnik ne može da zaboravi, a vrijeđalo bi ga kad bi se zaboravilo, da je on bio ti- sućgodišnja luča hrvatske slobode i kulture; da je on bio kolijevka hrvat- ske književnosti; da on i danas može biti živi most, koji će u seljačkoj de- mokraciji preporođenu Hrvatsku ve- zivati s neumrlim idealima Huma- nizma i Kršćanstva, onim idealima, na kojima počiva današnja civili- zacija. U obnovi svojih kulturnih tradicija — i ekonomskih, koji su prve uvje- tovali — što se uz svesrdnu pomoć cjeline može ostvariti, vidi Dubrov- nik svoj najbolji doprinos veličini, na- pretku i slavi slobodne Hrvatske, na čijem bi novom grbu rado ugledao svoje geslo sa tvrđave Lovrijenac: »Sloboda se ne prodaje ni za sve bla- go ovoga svijeta«, — ari — vidrvatska u užem smislu ove ri- ječi, sa glavnim gradom Zagrebom, jest za sve Hrvate, ma gdje boravili, glava i srce Hrvatstva, kao što je Srbija u užem smislu, sa Beogradom, glava i šrce srpstva. Pirvatima je Hrvatska sa Zagrebom integralni dio njihova naro- dnoga i državopravnoga bića, njihova individualizma, a druge su hrvatske zemlje udovi toga bića“. FRANO SUPILO Ples Hrvatskog akademskog kluba, — Sinoć je u Gradskoj kafani održan vrlo uspjeli ples Hrvatskog akadem- skog kluba. Dudimo svoji Svaki na svom, Banimo složno Favatski dom / Stjepan Radić Broj 78 Rirokracija ervotoči život U četvrtak je održana druga lici- tacija za gradnju novog puta. I opet nije uspjela... Pristupili su sa ponu- dom »Dubrovačko građevno dru- štvo«, inž, Mato Senjanović iz Spli- ta i inž. Vinko Driak. Neuspjeh lici- tacije počiva na formalnim razlozi- ma među kojima je odlučila okolnost o nelegaliziranom punomoći iizasla- nika Dubrovačkog građevnog dru- štva. Pravna analiza nastalog spora baca tamnu sjenku na sistem, koji je kroz dugi niz godina birokratiziran ostao bez veze sa stvarnosti života. Kad zakon daje mogućnost da se nje- $ovi propisi dovode u sklad sa inte- resima života, onda te mogućnosti širokogrudnijom interpretacijom tre- ba maksimalno iskoristiti. Dosta je natezanja, zakučica i smicalica. Ne- koliko stotina radnika koji od grad- nje puta očekuju komad kruha za se- be i svoju gladnu djecu, ne mogu. se utješiti ni glad utažiti formalnim manjkavostima birokratskih nate- zanja. Tako sve ostaje po starom. Gospo- din izaslanik ispostave Banske vlasti došao je dva puta u Dubrovnik i do- ći će još najmanje jednom. Putni troškovi i dnevnice penju se... Nov- čana sredstva troše se na nepotreb- na izaslanstva, jer je cijeli ovaj po- sao mogao biti svršen po delegira- nom licu iz mjesnog tehničkog od- jelka. Novci utrošeni na putovanje i dnevnice mogli su se korisno upotre- biti u mnoge svrhe, kojima je potreb- na javna pripomoć, Zadnje vijesti | Teška nesreća na Mljetu, — U Ba-- binu Polju na otoku Mljetu u petak se je zbila, teška porodična nesreća. Jedinac sin g. Iva Balance, Marin, upao je u kabao vrele vode. U teš- kom stanju je prenesen u dubrov. bolnicu, ali je pored hitne pomoći preminuo. I Nastradao trgovac sijenom. — U petak u jutro došlo je na Pločama do teže automobilske nesreće, pri kojoj je povrijeđen trgovac sijenom iz Avtovca, 42. godišnji Fevzo Čatović. U času, kad je on prelazio preko pu- ta, naletio je jedan automobil, koji je oborio Čatovića na tle. Vlasnik auto- mobila, kojem se do sada nije uspje- lo saznati za ime, čim je opazio sru- šena čovjeka, umjesto da automobil zaustavi, on je dao gas i izgubio se netragom. Čatović je prenesen od- mah u mjesnu bolnicu, gdje su kon- statirane teške povrede ramena, me- đu ostalim i prelom ključne kosti. Pred hvatanjem zločinaca, koji su pljačkali grobove, — Povedena je opsežna istraga da bi se pohvatali počinitelji teškog zločina na pravo- slavnom groblju na Boninovu. Re- darstvo je utvrdilo nekoliko činjeni- ca, kojima će se poslužiti u daljnoj istrazi, U toku slijedećih dana može se u tom pravcu očekivati i stanovi- ta iznenađenja.