viš, WELE a LR TE či a dii Taos m4 Poštarina plaćena u gotovom # Pojedini broj din, 1.— CDudimo svoji Svaki na svom, Danima složno KHvatski dom: Stjepan Radić Godina VIII. Dubrovnik, 20. DUBRAVA siječnja 1940 <a SIJAČI MRŽNJE Elementi »nacionalno opredijelje- ni« igrali su u Dubrovniku fatalnu ulogu. Kao u svim prečanskim kra- jevima, tako i u Dubrovniku oni su bili i ostaju glavni sijači nesporazu- maka između Hrvata i Srba, oni ko- ji mute bistru vodu i talog iznose na površinu. Samo radi lične koristi ti »nacionalni« elementi postavili su za nacionalni ideal nijekanje i uni- štavanje svega što je hrvatsko. Taj su ideal oni ispunjali sadržajem srp- skih svetinja, dok su im hrvatske svetinje bile mrske i zazorne da su ih kao antidržavne, u svakoj manife- staciji, na razne načine suzbijali. Srbi u Dubrovniku (čast rijetkim iznimka- ma) povodili su se za njima, Njima je laskalo što »nacionaliste« podrža- vaju kult njihovih svetinja, i nije im se učinilo ogavnim dodvoravanje ti- pova često moralno vrlo niskih, koji su iz »nacionalnih« pobuda mijenjali i katoličku vjeru. Dolazak Srba u Dubrovnik nije dalekog datuma; ako se mi ne sjećamo toga, sjećaju se naši roditelji, i ne jedanput su nam pričali o malim Hercegovcima, koji su danas stara gospoda, dobro situirana, a možemo reći i bogata. Oni su došli u sredinu par excellen- ce katoličku i hrvatsku, i prva gene- racija Srba u Dubrovniku poštovala je osjećaje i običaje ovoga grada. Ta je generacija imala časnih članova koji su bili svijesni toga da je cio kompleks života Dubrovnika dru- $og tkiva nego što je njihov, pa su ipak sretno proživjeli u Dubrovniku svoj vijek voleći svoje, a poštujući tuđe. Oni su također bili poštovani od svih Dubrovčana, i to je bio od- nos koji se je trebao održati sve do danas i u buduće, Ali taj je odnos, da neznatna manjina pridošlica po- štuje ogromnu većinu starosjedilaca, narušila mlađa generacija Srba u Dubrovniku ohrabrena novim sojem ljudi koji sebe okrstiše »Srbima-ka- tolicima«. Jedni i drugi iskonstrui- rali su tezu da je Dubrovnik srpski, i počeli su kampanju u tom pravou otvorivši tako put borbi Hrvata i Srba. Za živu stvarnost nijesu ma- rili, jer je za njih 98" Hrvata Du- obrovnika i okolice »zavedeni jadni puk«, Svojoj su tezi dali široki pd- pularitet, pa je prisvajanje Dubrov- nika kao srpskog mjesta naišlo i u maloj Srbiji na veliki odaziv. U ovo- me leži krivo markiranje odnosa iz- među Srba u Dubrovniku i dubro- vačkih Hrvata; u ovome je klica iz koje je izraslo stablo mržnje koje je rodilo plodovima teških objeđivanja i proganjanja Hrvata za ovih dva- deset godina »naše« države. Veliku odgovornost za nedavnu prošlost Dubrovnika snose Srbi- katolici. Porijeklo njihova postanja je nejasno i mutno. U istoj porodici jedan je član srpski onijentiran, a drugi se osjeća Hrvatom. Primjera ima mnogo. Oni nijesu rasni Srbi, pa je kod njih rasna etika neizražena, već se ravnaju kombinatorikom svo- Fatalna uloga Srba-katolika jih profita. U njihovoj psihologiji leži ekstremnost, jer ako nijesu ekstrem- ni, odbacit će ih oni u čiji su tabor ušli. Oni se moraju toj tuđoj sredini, kojoj su se priklonili, nečim dodvo- riti i otkupiti svoje prisustvo u tom društvu. Oni zato udaraju, u žice ko- je najviše diraju, kao cigani kada hoće da vam izmame novaca. U to- me su Srbi-katolici uspjeli kod Srba u Dubrovniku, Opajali su ih protu- hrvatskim parolama, prigrabili su im vodstvo u svoje ruke, i svaku su situaciju za sebe dobro iskoristili. Danas Srbi u Dubrovniku ne zna- ju da li da priznaju sporazum, i da li da priznaju hrvatsku stvarnost u Dubrovniku, i tako pođu putem je- dnog istinskog ideala, ili da ostanu na liniji sijača nesporazumaka izme- đu Hrvata i Srba, da i dalje budu uz one koji truju vodu koju sami piju. Kneževski posjet Zagrebu U nedjelju, 14. o. mj., Zagreb je najsvečanije dočekao Njihova Kra- ljevska Visočanstva Kneza Namje- snika Pavla, Kneginju Olgu koji su u pratnji £.g. ministara i generala stigli na zagrebački kolodvor u 3 s. poslije p. Visoke Goste dočekali su na kolodvonu dr. Vlatko Maček; Ban dr, Šubašić; povjerenik grada Zagre- ba g. Mato Starčević i mnogi drugi odličnici. Na kolodvonu su Njih. Kr. Visočanstva pozdravili dr. Maček, dr. Šubašić i g. Mato Starčević. Vi- soki su Gosti zatim u kočiji, kroz špalir_ konjice Hrvatske građanske zaštite pošli na trg. Stjepana Radića, $dje Ih je pred crkvom sv. Marka dočekao nadbiskup dr. Alojzije Ste- pinac i prije ulaska u crkvu pozdra- vio govorom, u kojemu je uglavnom kazao: »Veoma mi je drago, što mo- gu Vašu Kraljevsku Visost pozdra- viti na ulazu ovog starodrevnog hra- ma, koji je vjekovima svjedok one neiskorjenjive svijesti i one nenad- mašive vjere u vječnu pravdu i pra- vicu, koja živi u hrvatskome narodu. Na ulazu ovog starodrevnog hrama, koji svojiim vjekovnim iskustvom svjedoči, da se svaki pokušaj poga- ziti Božje pravo i pravicu, pogaziti prava hrvatskog naroda — taj dije- lak, iako maleni Božjeća prava — svršio porazom onih, koji su zabo- ravili, da nema prava i da nema vla- sti protiv Boga vječnoga i velikoga i protiv njećovih odredaba.« Poslije Te Deuma Visoki su Gosti otišli u Banske Dvore, odakle su pro- matrali mimohod Zaštite i slušali zbor pjevačke župe »Matije Gubec« od tri hiljade pjevača. Zatim je na- rodni zastupnik seljak g. Tomo Ba- burić održao govor u kojemu je na- glasio da hrvatski narod odgovara na vjernost vjernošću. U svom odgovoru Knez Namjesnik je među ostalim rekao: »Radujem se što mi se ukazala prilika da u glav- nom gradu Zagrebu uputim svoje srdačne pozdrave Vama, draga bra- ćo Hrvati i preko Vas cijeloj bano- vini Hrvatskoj. Moja vazdašnja briga je bila sloga unutra i mir na granicama«, Kneževski Par zadržao se je u Za- Srebu 3 dana. Njihova Kralj. Viso- čanstva posjetili su dr, Mačeka u Kupincu; pregledali su kulturne i so- cijalne ustanove grada Zagreba. Su- djelovali su priredbama u Hrvatskom narodnom kazalištu i svečanom ple- su u hotelu »Esplenade«. U srijedu ujutro, 17. o. mj. Njihova Kraljevska Visočanstva napustila su Zagreb otpraćena mnoštvom naroda. Dr. Maček i Ban dr. Šubašić i ostali odličnici srdačno su se oprostili s Vi- sokim Gostima, a Kneginja Olga je otputovala sva u cvijeću. fauzrusuasnusragnanazsgorsgugsasi: Krajnje je vrijeme da organiziramo našu omladinu U političkom razvoju hrvatskog naroda pojava hrvatskog seljačkog pokreta značila je jedan novi period, novu eru u hrvatskoj narodnoj borbi, a temeljna joj je ideja bila okuplja- nje svih narodnih slojeva ma jedin- stvenom političko-ideološkom pro- $ramu. Taj program koji odbacuje stalešku i klasnu borbu, jer je prožet dubokim čovječanskim shvatanjem, morao je nužno dovesti do kompak- tnosti hrvatskih narodnih slojeva. Usvajajući program hrvatskog selja- čkog pokreta kao svoj životni zada- tak, hrvatski narod je najbolje poka- zao svoju političku zrelost i svijest da u ovom vremenu sudbonosnih ideoloških borbi, koje se odigravaju sada u svijetu, prihvati nauku braće Radića kao ideologiju koja najbolje odgovara njegovoj duši i vjekovnim tradicijama. Zadatak naš pak mora biti da ovo ideološko jedinstvo sačuvamo i da- lje izgrađujemo. Da bi smo ovaj za- datak s uspjehom izvršili, neophodno je potrebno da što veću brigu posve- timo organizaciji naše omladine, Žalosna je činjenica da mi danas nemamo jedne omladinske organiza- cije čiji bi rad bio prožet idejama hrvatskog seljačkog pokreta a koja bi organizacija okupila svu našu omladinu bez obzira na stalež i ob- razovanje, a još je žalosnije da se od strane mjerodavnih faktora nije po- vela jedna solidna i prava akcija na tom polju. Treba ovdje istaći pohval- na nastojanja u nekim dalmatinskim gradovima gdje su se već formirale Broj 80 Hrvatski Sabor Sa prozora Banske palače, 14. sije- čnja, objavio je dr. Maček hrvatskom narodu vijest da je izborni zakon za Hrvatski Sabor potpisan. Nije samo narod pred Banskom palačom oduše- vljeno pozdravio ove riječi predsjednika dr. Vlatka Mačeka, već čitav hrvatski narod pozdravlja taj historijski akt, jer se s njim uspostavlja najživlji sim- bol hrvatske državnosti. Opet će u hr- vatskoj sabornici narodni oci pretresati životna pitanja Domovine ; opet će ona, kao srce, prokucati borbenim duhom hrvatskih sinova. Narodne brige, na- rodne patnje, narodno veselje i naro- dne težnje odrazit će se u tom uzvi- šenom Domu kao slika u ogledalu, i hrvatski će nared tada bolje upoznati sve svoje potrebe. Duh heroja hrvat- skih od Domagoja i Branimira sve do naših dana bdjet će nad saborom ; Hr- vatska će gvozdenom voljom svoje djece i nadahnućem genija hrvatske rase u- čurstiti, proširiti i ojačati svoju drža- vnost. limsku pomoć u živoj akciji Već je prije javljeno, da je uprava »Javne Dobrotvornosti« troškom od 16.000 din, proširila kuhinju »Domus Christi« i time podigla kapacitet štednjaka na 600 obroka, kako bi mogla stupiti u akciju razdioba obro- ka zimske pomoći. 16. o. m. već oko 11h jutro bili su sakupljeni mnogi siromasi i nezapo- sleni da prime prvi obrok. Njihova su ispaćena lica sjala nekom prikri- venom radosti a na očima mnogih zacaklila se suza. Te suze izriću naj- riječitije — hvala svima onima, koji im omogućiše pomoć, Uz redovne obroke danas je broj objeda dopro dnevno do 350. Od su- tra započimlje radom i gruška kuhi- nja, koja će dijelitii 50 obroka dnev. Ovom prilikom istaknut ćemo da se nameće što hitnija potreba, da se što prije proširi blagovaona »Domus Christi« kako bi bilo omogućeno da mnogi na licu mjesta pojedu vruću hranu. Apeliramo na upravu »Javne Dobrotvornosti«, da u svojim ple- menitim nastojanjima riješi 1 ovo pitanje. »Tužna Jele« na daskama Bondina Teatra. Dubrovačko kazališno dru- štvo započelo je sa pripremama oko izvođenja poznatog djela dubrova- čkog književnika, biskupa pok, Dum Mata Vodopića, »Tužna Jele«, Djelo će se izvesti u toku mjeseca veljače. Kako je poznato »Tužnu Jelu« dra- matizirao je g. Borozan Antun. organizacije omladine HSS, a inici- jativa za to potekla je iz redova sa- me omladine. Rad te omladine neka nam bude primjer da i mi prionemo uz posao i pristupimo akciji oko stvaranja ta- kve organizacije u Dubrovniku, a dužnost je vodstva naših gradskih organizacija da taj rad pravilno shvate i potpomognu,