prev Ropa mn on : o ks ravnjeijeh > m ura sko-dalmatinskih obala, Poštarina plaćena u gotovom Godina VIII. UBRAVA Dubrovnik, 27. siječnja 1940. Dubrovnik je ostao uvijek isti Utjecaj zapadne kulture stvorio je i posebni kulturni mentalitet u Dubrovniku Hrvatstvo Dubrovnika i Dubrov- čana je neprijeporno, kako u pro- šlosti, tako i u sadašnjosti. Svijest o geopolitičkom položaju i osjećaj pri- padnosti = Dubrovnika ' hrvatskom narodu u historijskom kontinuitetu uvijek je bila živa, jasna, staložena i pripadna.: Naklonost i privrženost k zapadnoj kulturi najsnažnije su formirali duh par excellence hrvat- ski i katolički, i baš taj duh ostavio je najtrajnije biljege u hrvatskom kulturnom i narodno stvaralačkom životu. Utjecaj zapadne | kulture stvorio je i posebni: kulturni. menta- ostaloj litet u Dubrovniku i svoj Dalmaciji “s Hrvatskim Primorjem, koji se, istina, djelomično: razlikuje od gornjega, kontinentalnoga men- taliteta, ali u biti svojoj on je isti, hrvatski,“ svehrvatski.“ “Iste. težnje, isti zahtjevi, iste želje ispoljuju: se u zanosima' i činima našega čovjeka obitavao on“na periferijskom dijelu hrvatskog juga ili hrvatskoga sjeve- ra, kao i.s onim koji nastavaju kra- jeve nekadašnje. samostalne hrvat: ske držate.: mr Ležnja.: za , okupljanjem. i poveza- nosti svih hrvatskih zemalja. isticala se u svakom. vremenu i u svakoj zgodi. ri prigodi, a glavnu ulogu u to- me mučnom i narodnom poslu. pre- uzeo je Zagreb. U tom pogledu Za- greb je prednjačio , pred pvima u: ali turnoj misiji i spostao je Glavni gr Hrvata, Metropola čistog, jasnog, bojovnog ::i nekompromisnoga .Hr- vatstva, onoga. hrvatstva, koje je prkosilo svakoj: zatornoj i: neprija- teljskoj sili“ibilo m historijskom wobli- ku zapadno, diplomatsko, nagodbe- njačkog duha ili u današnjoj fontni balkansko, din-dušmansko: .ugnjeta- vanje. Svijest o samobitnosti i krv- noj: pripadnosti karakteristična je crta. svakoga. našega djelovanja, a hrvatski je točno: određena i jasno zacrtana. Vremenski se: ispoljuje u različitim vanjskim manifestacijama, a u nutrašnjosti je povezana beton- skom čvrstoćom. Postojana je po- put granitnih litica “ naših primor- o čemu je dalo dovoljno uvjerljivosti za bolnih i kobnih diktatorskih vladavina. Duboka vjera i svijest u vlastitu snagu otpornost, jačinu i borbenost odlike su i vrline nacije nad kojom provijava jedna misao, jedna vjera i jedan narod, Ta narodna misao g0- vori i srcu i razumu, i duboko je usađena u krv i mozak vaskolikoga naroda. Ona je poput narodne svo- jine iz narodnoga kolektiva izvađe- na i povraćena opet narodu, Ona pak poput narodnog duha i genija bdije i čuva, da ostane uvijek jedna, ista, neoskvrnjena i cjelovita. Ona je djedovska baština tisućgodišnje Tomislavove i Krešimirove Hrvat- ske. Vremenom su je htjeli odna- roditi, izroditi, preinačiti, izopačiti i kao takvu u različitim promjenama primjenjivati. Narodni instinkt je sve te umjetne tvorbe odbacio, za vremena napustio i povratio se onoj jezgri, onome nukleusu hrvatske državotvorne misli, koja je duboko usađena u svaki nerv hrvatskog organizma, Dubrovnik, onaj. pravi i gosparski Dubrovnik, ostao je uvijek isti. Mnogo. se vjetra i oluje survalo nad grad niz. strmi Srđ s onih strana, ali Čvrsti bedemi, poput simboličnih obrana očuvali. su grad, SA Vlaho je znao zaštititi svoj puk. Hrvatstvo Dubrovnika je čisto i neokaljano, U borbi je prednjačio, jer je znao us- kladiti težnje sela 4 grada. , Hrvat- stvo je duboko i osjećajno konzervi- rano u seljačkoj narodnoj duši toga kraja, pa ono ne pozna nekih. izmje- na, preinaka ili nadopuna i zato je ono ovdje ostalo uvijek isto. Dubrovačka okolica je hrvatski i katolički najčistiji naš kraj. Ono prožimlje srca i duše našega puka, pa zbog toga hrvatstvo“ ovdje jače, silnije i zanosnije triumfira nego negdje drugdje. Današnje naše ra- spoloženje i hrvatstvo Dubrovnika nije ništa drugo nego stara hrvat- ska tradicija od' svoga početka pa preko onih hrvatskih sinova što su svoje misli 1 književna nastojanja skladali u »harvackij« jezik pa do naših dana, do najmlađih hrvatskih generacija, koje su junački i mužev- no izdržavale sve tegobe i narodne nevolje što su bile poput more pri- tisnule sav hrvatski narod, a prema tome 'i našu Dubravu, naš dični i ponos: Dubrovnik. | KAD. ZLOBA PREVLADA. . Seli li Okružni Motto:.. da se ispuni »PTr0- > ročansivo“ Melka Čingrije e su ok pokušali, ali, uzalud, Dvadeset godina uvjeravali su Beo- grad da je Dubrovnik srpski i da je hrvatski izražaj Dubrovnika poslje- dica »zavedenosti neukog puka«. Svaka nova izboma prigoda vukla je za sobom teški demanti veliko- | sprskihi naklapanja. Ali on; su isto išli dalje, gradeći kule na političko- muzealnom :.kuriozitetu katoličkog srpstva, očekujući posrbljenje: emi- nentno katoličkog . Dubrovnika 1 njegove okolice po receptu srbo-ka- tolicizma. Tako je to išlo dvadeset godina, dok. .se razboriti politički krugovi wu. Beogradu nijesu uvjerili demantima izbornih brojeva. da. je realnost daleko. od. gramatičkog srpstva zastarjelih. mozgova. Onima u Beogradu u: času provođenja poli- tike. sporazuma bilo je jasno da je biljka katoličkog srpstva prije cvata uvehla na dubrovačkoj zemlji. Za- što, nije teško pogoditi. Zemlja joj je kao stranoj biljci uskratila sokove, a svaka je biljka bez sokova zemlje osuđena na umiranje. U nizu brojnih pokušaja iscrpljeni su svi »aduti«. Neuspjela šetnja je- dne od posljednjih delegacija do Beograda urodila je brošurom — Melka Čingrije. Istaknuti Hrvat predratnog političkog života, politi- čar za kojim su prije rata u slijepom povjerenju koracale narodne mase Sospara Pera Čingrije, poslužio se je kapitalom prezimena svoga oca, kao posljednji adut u obrani »srp- skog« Dubrovnika, Brošura nam je imala otvoriti oči, uvjeriti nas o »sreći«, koju smo uživali u zagrljaju centralizma i ukazati nam opasno- sti, koje nam prijete u Hrvatskoj, Među ostalim tu se je tvrdilo da će Dubrovnik ostati. i bez Okružnog ureda za osiguranje radnika. ured u Moštar? | “Kad se je odvojio teritorij, koji je oštao ižvan političkih granica bano- vine Hrvatske, iz'njihove sredine po- čela su uvjeravanja, da Okružni ured u smanjenom: opsegu mora likviđira- ti. Ali ni to im još nije bilo dosta, pa Su sada započeli ssa novom usmenom kampanjom; ne bi li se tako ispuni- lo“ »proročanstvo« Melka Čingrije. Tako se po gradu čuju lansirane vi- jesti, navodno atitentične iz najbliže okoline ministra bez portfelja . Dra Bariše Smoljana, da će Okružni ured seliti u Mostar. Mnogi im nasjedaju, ne pomišljajući da se za sjedište Okružnog ureda stanovitog teritori- ja izabire “mjesto koje ima najbolje uslove privrednog ceritra i da je već ovaj razlog dovoljan da Okružni ured ostane u. Dubrovniku. Ostale razloge ne ćemo navoditi, j er nam je primljeni demanti iz koline samog g. ministra više nego dovoljan. Dr, Ba- riša Smoljan vodi računa o interesi- ma Dubrovnika, poznaje Dubrovnik i njegove potrebe, te uopće nije po- mišljao na ono, o čemu su se po gra- du stanoviti krugovi razglagoljali. U nemoćnom bijesu često re ra- đaju sadistički porivi uživanja u tu- đem zlu. Znamo da bi ti isti krugovi rado vidjeli osiromašeni Dubrovnik, ponižen i uvrijeđen sa sporednom ulogom običnog provincijskog gradi- ća, bez sadašnjih ureda i bez uslova za život, jer sve to služi ispunjenju s vizije $ospara Melka Čingrije. . Napokon pošta se seli... Već par dana postepeno sele preostala po- štanska odjeljenja u novu (adaptira- nu) zgradu na Pilama. Kako smo in- formirani čitav ured pa i tehnička sekcija, koja je do sada bila pod je- zuvitima, otpočet će uredovanje u novim prostorijama krajem slijeđe- će sedmice, Pojedini broj dsn, 1.— LDudimo svoji Svaki na SVOM, LDanimo složno 5vatski dom: Stjepan Radić Broj 81 U oči feste Sv. Vlaha Značenje feste sv. Vlaha ne sa- stoji se samo u tome da se svake go- dine ponavlja po nekom stereo- tipnom programu, prepuštena kat- kad i nehaju, da bi od nje ostao su- hi kostur nekadanjeg sjaja ovog ti- sućugodišnjeg slavlja. Festa sv. Vlaha treba da u dana- šnjim danima bude dan, u kojemu Dubrovnik' sa svojim kotarom pruža reviju svoje vjekovne stvaralačke snage, odraz svojih najboljih odlika, oličenih u zdravom, naprednom i skladnom građaninu i seljaku. Ovi ciljevi rukovodili su društvo »Dub« kad je pred nekoliko godina počelo da obnavlja historijski dio svečanosti sv. Vlaha. Ta nastojanja produžuje društvo i ove godine, da- jući incijativu da se u sklopu sveča- nosti priredi izložba starijih slika umjetničke i historijske vrijednosti (u: Sponzi), zatim svečani muzički koncerat u Bondinom teatru, te pru- žajući a kako da'se što življe i klasičnije okiti grad, kako da se na- đe na okupu što više naših slikovitih narodnih nošnja, i da se obnovi naj- ljepša iluminacija svijećama iza pro- zora svih kuća na glavnim ulicama: G.g: festanjuli sporazumno sa Nar. Ženskom Zadrugom pretvorili su ve- ljun na.sv. Vlaha u sjajni kostimirani ples, da tako bude pisipnsje sve- čanost.. Radi ab se: ijeikja: na: Goskiktu umjetničkih slika, da ih dobrostivo ustupe za izložbu; na vlasnike kuća u glavnim ulicama da okite prozore Mirai okna prema. uputama koje će primiti sa strane festanjula; na sve.one koji su u mogućnosti da obnove stare »strate« i da svi rasvi- jelsa prozore koji gledaju na, ulice. ih Ferdo Šišić. Ovih dana preminuo je u Zagrebu veliki hrvatski histori- čar Ferdo Šišić. Cijeli:je život posve- tio proučavanju i ispitivanju prošlo- sti hrvatskoga: naroda, i bio je ne- umoran radnik na polju nauke. Sva njegova djela obrađuju povijest Hr- vata. On je, objektivan i iscrpan, s ljubavlju ulazio u svoj predmet, i dokumentarno oživio prošlost svoga naroda od VIII. v, do 1914. Iz njego- ve povijesti izbija živa državoprav- na svijest i uvijek budni nacionalni osjećaj hrvatskoga naroda. On spa- da u red onih hrvatskih naučenjaka tipičnih po svom neumornom radu i idealizmu. — Počivao u miru! Veliki ples »Gundulića«,y te Na- rodne ženske zadruge i iestanjula. Na Kandeloru u večer u svojim dru- štvenim prsotorijana Hrvatsko pje- vačko društvo »Gundulić« priređuje svoj sjajni ples. U subotu, na sv. Vla- ha Narodna Ženska zadruga i festa- njuli sv. Vlaha priređuju zajednički veliki kostimirani ples u prostorija- ma hotel Imperiala. Festanjuli svečanosti sv. Vlaha u Stonu. Načelnik općine Ston g. Vla- , ho Buško, imenovao je za ovogodi- šnje festanjule svečanosti sv. Vlaha u Stonu g. Iva Marinovića i 6. Gjura Kužumilovića.