Poštarina plaćena u gotovom DUBRAVA Godina VIII. Dubrovnik, 10, veljače 1940, Značenje Dra Antuna Radića za hrvatski narod (o godišnjici smrti) Narodni se život očituje na dva različita polja: u politici i u kulturi. Nije bez dvojbe dobro precjenjivati ulogu politike, a zanemariti kultur- ne sile narodne, no isto tako je kri- vo i jednostrano isticanje kulture zanemarujući politiku, jer se prava kultura nemože razviti bez političke djelatnosti. Ali će i najidealnija po- litika, ako je narod zaostao, ostati jalovom, jer nema odakle da crpi svoju borbenu moć, Žalibože ovo se tako jasno načelo bilo zanemarilo u važnim perioda- ma našeg narodnog života. Dok je u prošlom vijeku zaslu- ćom Dr, Ante Starčevića, bilo po- svećeno dosta pažnje politici, dotle se bilo pustilo s vida kulturno djelo- vanje među najširim narodnim slo- .jevima, Prvi je Dr. Ante Radić uvidio, da se prava politika ne može uspješno voditi, a da se narod ne izgradi kul- turno i pokrene čitava narodna du- ša. On je prvi uvidio da je za vital- ne narodne interese potrebit baš onaj sitan i neumoran rad na terenu među najširim slojevima za prosvjet- no i gospodarsko dizanje maroda. On je prvi shvatio, kako je baš kul- turni čimbenik isto toliko važan kao i politički za postignuće slobode i narodne samostalnosti, jer daje naj- širim narodnim masama moralnu snagu i povezanost, idealizam i bor- benost. A ove su idealne sile bile uvijek glavni pokretači čitave po- vijesti, kaonoti što je moć duha u narodnom razvoju bila uvijek sna- žnija od sile i mača, Uvjeren da je baš seljačka kultu- ra glavna podloga, na kojoj se mo- že uspješno razvijati kulturni život hrvatskog naroda, smatrao je Dr. Antun Radić da griješe svi koji to- bože u ime nekog napretka unose k nama iz tuđih kultura pojave, koie nijesu u skladu sa osjećajima naših najširih slojeva, i koje su stoga da- leko od duše našeg malog puka, na- ših seljaka. Ne može se poreći da je i prije Dr. Antuna Radića bilo i pisaca i pjesnika i političara, koji su sa is- krenim simpatijama pisali i govorili o selu i seljaku, ali je većinom osta- jalo pri tim osjećajima, S druge stra- ne, ma da je i seljaštvo rado primalo i čitalo razne pravaške novine, koje su pripovjedale nacionalne ideale, ipak ga te novine nijesu mogle pot- puno zadovoljiti, jer su raspravljale isključivo politička pitanja, a nijesu istodobno ciljale da izgrade svijest hrvatskog seljaka. Pa i kad su godine 1900 počeli do- laziti na sela prvi brojevi »Doma«, sitnog malog listića pokrenutog od Dr. Antuna Radića, nije se odmah pokrenula selljačka duša, Seljaštvo, sto put prije toga prevareno, nije se u prvi mah odazivalo ni iskrenim pozivima Dr. Antuna Radića. Ipak u malom razmaku vremena počela vijao u se pokretati seljačka duša, probu- dio se kod seljaka osjećaj vlastite vrijednosti i težnja za kulturnim na- pretkom. Široki narodni slojevi su se veselili svome probuđenju. »Dom« i »Božićnica« su počeli donašati i sa- mostalne seljačke radove, pa se i po tome može najbolje vidjeti kako se narod veselio svome probuđenju, U probuđenju je naroda Dr, Ante Radić postupao sasma pedagoški. Znao je da se na dušu jednostavnih ljudi, kao što je naše seljaštvo, ne može utjecati stranom kulturom. Za to na gospodarskom području propa- Sira kao najprimjerniji oblik pridi- zanja zadružni sistem, znajući da je naš narod od davnine navikao na zadnužni život; na prosvjetnom pak području zahtjeva da se cijeni i nje- guje religijsko doživljavanje našeg naroda, kao i sve njegove tekovine na glazbenoj i pjesničkoj umjetnosti, pa njegova nošnja i ples. A to su najbolja sredstva za podržavanje već stvorenih kulturnih dobara i najpo- desniji poticaji za dalje stvaranje. To je ono što je Dr, Ante Radić u svojim »Osnovama« nazvao »narod- nom kulturom«, jer se na tim djeli- ma odrazuje specifični trag čovječje duše. Polazeći sa stanovišta da je kul- tura stvar srca i duše, a ne intelek- ta i vanjskog načina života, Dr, An- te Radić je u svojoj »Osnovi« dao najsolidnije temelje za ispitivanje narodnog života i za njegovo pozna- vanje. Jer treba ispitati u čemu stoji narodna kultura i kakva je. Tako ćemo saznati ima li narod u svom bi- ću uvjete za život i razvitak. Po shvaćanju Dr. Ante Radića osnovica hrvatske narodne kulture je vjera u dobro, u čovječnosti, u pravicu. Ta se osnovica očituje u etičkim mislima, kojima je bogat hrvatski seljački na- rod. Dr. Ante Radić je te misli raz- svome malom listu »Dom«, koji je, čitan u seljačkim kućama, budio u narodu pouzdanje čovjeka u čovjeka, vjeru u pravdu i smisao za sve lijepo i plemenito, te sakupljao narod u jednu nerazdijelivu snagu za sve što je lijepo i plemenito. Tako je Dr. Ante Radić pobudio među hrv. seljacima i smisao iza čitanje pa i za pisanje. I mi već danas vidimo veli- ki broj hrv. književnika, samih se- ljaka. Misija Dr. Ante Radića započela je dakle mučnim apostolatom buđe- nja kulturne i moralne svijesti 1 na- cijonalne samosvijesti hrv, naroda, te tako postepeno dovela do ujedi- njavanja volje seljačkog puka za po- litičkim redom i socijalnim poret- kom; stvorila je u narodu nesalom- ljivu volju za slobodno samouprav- ljanje svojom sudbinom, Misiju Dr, Ante Radića, usljed prerane njegove smrti, preuzeo je i izvršio dalje s beskrajnom ljubavlju i neviđenom energijom njegov brat Stjepan Radić, On je osvijestio hrv. CDudimo svoji Svaki Na svom, CDanimo složno vatski dom: Stjepan Radić Broj 83. Utisci o festi Sv. Vlaha Ovogodišnja festa sv, Vlaha nosi u sebi nekoliko vrlo uspjelih momena- ta, koji su prema intencijama »Du- ba« uspjeli postaviti smjernice na- stojanjima, kako da festa postane u kulturnom i propagandnom smislu sadržajna i raprezentativna. Svečani koncerat muzičkih dru- štava u Bondinom teatru, na 1 velja- če, (koji na žalost nema više ništa što bi ga činilo privlačivim za tu granu umjetnosti radi očajne neaku- stike), i dalje crkvena muzika izve- dena na svečanostima, pružila je ne- ku skladnu reviju ljubavi i nastoja- nja s kojom novi Duborvnik gaji mu- zičku umjetnost. Otvor izložbe historij. i umjetni- čkih slika u Sponzi, te otvor novo- uređenog muzeja u Rupama, vidno je manifestirao fragmente života starog Dubrovnika u kojemu su znanost, umjetnost i politika povezane vjerom stvarale dostojne spomenike genera- cijama, koje se eto poslije dugog 1 le- targičnog životarenja prikupljaju da u novom vremenu regeneriranim sna- gama osposobe život sadašnjice i bu- dućnosti. Stara je palača Sponze u svim svo- jim dvoranama zasjala jarkom svjet- losti, da skupa s izloženim umjetni- nama pozdravi baštinike jedne veli- ke povijesti — dubrovački puk sela i grada, Pobožno dostojanstvo tog puka, svečano i tiho, nije ni glasnom riječi ni življom kretnjom pomutilo mir izložbenih dvorana. To nam slu- ži na čast, a još više brojna sponta- na posjeta. Bilo bi nam puno drago, da su to mogli gledati, kao drugih normalnih godina, ugledni gosti, ali glavno je da smo gledali mi sami. Jednako je tako posjećivan Knežev Dvor, koji je ove godine bio posebno dekoriran i rasvijetljen djelujući svo- jom impozantnom arhitekturom, Sam otvor feste na Kandeloru pos. p. protekao je vrlo svečano, Radi te- hničkih poteškoća izradbe oklopa i oružja »Dub« nije uspio da izvede hi- storijsku četu šipanjskih alabardije- ra, ali su zato istupili zduri u odije- lima kroja XVI. vijeka, koji su inače bili kneževi dvornici. Historijska povorka nakon podiza- nja crvenog barjaka na Orlandu po- zdravljena trubljačima, krenula je iz dvorišta Sponze predvođena istima u pravcu Svečeve crkve, da preda sim- bolične darove tamjana, vina, voska, ulja, smokava, kolača i dvije bijele golubice. Šest trznica u dubr. nar. nošnjama, četiri zdura s torčunima, 8 seljaka u zlat. nošnjama s arkebuzi- ma i četiri trubljača sačinjaavali su povorku. Njihov dostojanstveni hod pun proćućene vjere u svog neumr- log duhovnog Kneza djelovao ganut- ljivo, ozbiljno i efektno. narod do kraja i ukopčao sve naro- dne snage u jedan jedinstveni čvrsti pokret, koji ga je pod današnjim na- šim vođom Dr, Vlatkom Mačekom doveo do pobjede: I za nju ide kraj- na zasluga Dr, Antunu Radiću. Dr. Vicko Svilokos Ostali dio svečanosti protekao je po davno utvrđenom ceremonijalu. Minčeta je jekom svojih topova opet pozdravljala Dubrovnik od Rata do dna Konavala javljajući svima i sva- kome da se na njoj poslije 134 godi- šta, a po velikoj ljubavi i želji bana Hrvatske g. Dr. Ivana Šubašića, opet slobodno vije barjak Republike na suncu hrvatske narodne slobode. Na- rod je očekivao dolazak Vođe i Ba- na, ali jedan i drugi spriječen važnim državnim poslovima nijesu stigli, uputivši svoje tople pozdrave gradu koje je javnim proglasom objavio g. nar. zastupnik i time ponosno iza- zvao vedro raspoloženje puka. U ve- likom broju našli su se uz Župljane seljaci osobito zapadnih sela i bližih otoka, Rekordan je bio broj vanjskih lumbardijera. Dvije muzike iz oko- lice i to odlična riječka i župska uz gradsku Gundulićevu, koja je ne sa- mo svojom prvoklasnom spremom već i velikom požrtvovnosti izvršila pohvalno svoju zadaću, — uveličale su vanjski život svečanosti. Bal Nar. Ženske Zadruge i festanjula također je velikom posjetom i elegancijom doprinio svečanosti, iluminacija bila raprezentativna, kao i dekoracija osobito na privatnoj kući g. Špira Savin, na zgradama Dubrov. Plovid- be, Dub. vjeresijske banke i Gradske Štedionice i Nar, Ženske Zadruge. Poslije kako smo vidjeli tu izvrsnu dekoraciju strata sa baroknim vijen- cima, uvjereni smo da će i svi ostali vlasnici i ustanove to prihvatiti, te zbilja omogućiti otmen i klasičan iz- gled grada. | Ni vrijeme, ni nikakav incident (pa niti cigla dva, a ne stotine džepara) nije pomutilo vedro, skladno i trije- zno raspoloženje ove starodrevne svečanosti. Dar crkvi sv. Vlaha Naši sugrađani u Zagrebu gg. M.o Rade Ivellio i Dr. Vinko Vilić, po- slali su na dar crkvi sv. Vlaha lijepo uvezani album, koji sadrži himnu sv. Vlaha koju je sastavio Dr, Vinko Vi- lić predsjednik hrvatskog liječnič- kog društva u Zagrebu, a uglazbio dirigent hrvatskog kazališta u Za- grebu M.o Rade Ivellio. U album su unešene i partiture himne. Na pr- vom listu albuma zapisana je posve- ta koja glasi: Mi, — djeca tog slavnog Grada Slobode u kojem smo se rodili 1 odrasli u krilu Ljepote s ljubavlju i djetinjskim zanosom složismo ovu himnu u znak sinovske hvale i sjećanja na čast i slavu Grada i Njegova Parca prigodom feste Svetoga Vlaha. U Zagrebu, metropoli Hrvata 1939 godine Festanjuli: Dr. Vinko Vilić Rade Ivellio _—_— Pojedini broj din, 1.— BE SZo Zal ća : č ik o oo - > > PE e IRE RN te Koo 1 Si 34