Poštarina plaćena u gotovom UBRAVA Pojedini broj dm, 1.— CDeelrmno svoJt vakt na SVOM, OHanimo složno Favatski dom: Stjepan Radić Godina VIII. Dubrovnik, 30. ožujka 1940. Broj 90, inutrašnja demokratizacija Političke organizacije moraju očitovati konstruktivnu i stvaralačku moć naroda koga predstavijaju Ako u nekom poslu nijesmo bili dovoljno uviđavni za sve okolnosti, ako smo nešto propustili, događaji, koji nadođu, otkriju našu manjka- vost i naša spoznaja postaje gorko iskustvo. Ali pametnim ljudima spo- znaja svojih pogrešaka daje jakosti da se isprave, i oni nastavljaju svoj . rad sa više umještva i znanja, Političke organizacije koje često ravnaju sudbinom jednoga naroda, moraju nadasve imati u svom krugu ljude koji su kadri, prozrevši pogre- ške, brzo ih ispraviti i bez ustruča- vanja udaniti ispravnim putem. Ako jedna politička. organizacija nema takvih spretnih ljudi, ona postaje teški bolesnik koji izgara od nutar- njega gnojenja 1 koga nikakav iz- vanski lijek ne može regenerirati. Takvi ljudi, ukočeni i neelastični (a zapravo neinteligentni) postaju ne- sreća za svoj narod i za sredinu u kojoj žive. Organizacija koja ih — po bilo kojem njihovu pravu — po- država, pati od ustajalosti; organiza- cije s takvim betoniranim mozgovi- ma životare kao iznemogli starac, pa svojim neradom izazivaju revolt i nemir naroda koji traži zdravlje, snagu, polet, zanos, pokretnu dina- miku ideala za koje se borio. Politi- čke organizacije moraju očitovati konstruktivnu i stvaralačku moć na- roda koga predstavljaju; ako to ne očituju, znači da je u tom skupu lju- di nešto trulo, Logično je i jedino ispravno da stranke, koje su uzele za svoj pro- $&ram ostvarenje demokratskih prin- cipa u državi, moraju svakako na- stojati da u redovima svojih prista- ša zavedu demokratski poredak. Mi to ovdje nazivamo unutrašnjom de- mokratizacijom. Mišljenja smo, i u to smo potpuno uvjereni, da unu- trašnja demokratizacija jedne poli- tičke demokratske organizacije mo- ra biti skrupulozno podržavana i poštovana kao najsvetiji polazni princip iz kojega proizlaze sve osta- le akcije. Jer baš u ustrojstvu te unutrašnje demokratizacije omogu- ćena je suradnja šireg kruga ljudi, izmjena misli i pretresanje narodnih potreba kao i akcija koje treba sna- žno poduzeti u narodnu korist; omo- gućena sje plemenita utakmica u ko- joj dolaze na površinu oni ljudi koji bolje i više za narod urade. Unutra- šnja demokratizacija — kada su čla- novi organizacije prožeti podjedna- ko rodoljubnom sviješću kao i bud- nim osjećajem odgovornosti u duž- nostima prama Domovini — parali- zira nadmoć hirovite volje jednoga ii dvojice i razbija statiku tvrdo- Slavih i ukočenih veličina. Forum je širok i puno je mjesta da život proključa u bujnim manifestacijama i da se s dana u dan narodna volja pretvara u djelo. Naši su učitelji, Antun i Stjepan Radić, sa žarom pravednika propo- vijedali i širili ideje seljačke demo- kracije; oni su za ostvarenje tih ide- ja formirali 1 političku organizaciju, čije je ustrojstvo bazirano na unu- “«rašnjoj demokratizaciji tj: da u ru- du organizacije sudjeluju sve dobre snage. Isključivati iz tog rada vrije- dne pojedince, sužavati saradnju mnogih u nedozvoljenom uvjerenju da dvojica ili trojica mogu sve obav- jati, pogreška je od koje najviše trpi narod; oni koji tako rade, ne vole taj narod, jer mu uskraćuju pomoć onih drugih mnogobrojnih koji bi se svom dušom predali poslu za svoj narod i za svoj kraj. Klica nezado- voljstva razvijat će se u stabliku ko- ja može postati neslomivo deblo, Snaga leži u upoznavanju bolesti i u priznanju da ona postoji; snaga leži u zamahu kidanja dosadašnjom praksom; snaga leži u uvođenju u život unutrašnje demokratizacije, da se otvori put širokoj suradnji jakih nesebičnih duhova na dobro i korist hrvatskog naroda, * Spomenik Ruđeru Boškoviću Spomenik se postavlja na Jezuvitima Priznati i proslavljeni umjetnik-kipar_ g. Ivan Meštrović iskoristio je svoj uskrsni odmor i bo- ravak u našem gradu da riješi jedan za naš grad veliki i važni problem, pitanje mjesta gdje će biti postav- ljen spomenik našem slavnom uče- njaku Rudjeru Boškoviću, kojeg će izraditi vlastitim troškom sam gosp. Meštrović. Kao izvrstnom poznava- ocu našeg grada i njegove prošlosti 6. Meštroviću nije bilo teško naći novog djela, koje neće po umjetni- čkoj. vrijednosti zaostati za ostalim njegovim remek-djelima. Gosp. Me- štrović “je u sporazumu s ostalim mjerodavnim faktorima odlučio da spomenik bude - postavljen na zem- ljištu ispred Isusovačke crkve, koja je inače u neposrednoj vezi sa sta- rom dubrovačkom ustanovom Col- legium Ragusinum, sa kojim je naš slavni padre Rudje bio u najtješnjim odonosima, Gosp. Meštrović je uzeo tehničke podatke od općine u po- gledu navedenog zemljišta, da bi na temelju toga mogao odlučiti o veli- čini spomenika koji će biti gotov do jeseni i tada svečano otkriven. Što se pak tiče postamenta za spo- menik, njega će nabaviti o svome pogodno mjesto za postavljanje svog trošku Hrvati Dubrovnika i Boško- vićeve Hercegovine, odakle on vu- če lozu i nosi svoje slavno prezime, Dubrovnik je u svakom pogledu sre- tan što će se moći obogatiti još je- dnom umjetninom našeg slavnog ki- para, čija je ljubav za naš grad po- znata 1 dragocjena. no IZ VREMENA BORBE i STRADANJA Prvi proces protiv Dra Vlatka Mačeka Pred prvom desetgodišnjicom Nosioci diktature bili su svijesni da će diktatura istom onda donijeti prama njiho- vom shvaćanju plodne rezultate, ako baš u onoj zemlji za koju je diktatura stvorena, nađu senilne lakeje, koji će za volju više $rupe u činovničkoj karijeri raditi na uni- štenju svog vlastitog naroda (Kao u svakom narodu tako se je nažalost i u Hrvatskom narodu našlo takovih ljudi u svim redovi- ma, pa i u redovima sudaca, Oni su za lju- bav časti i novca pnezreli svoj vlastiti na- rod i odmetnuli se od njega u najkritični- jem času borbe, kada je i najmanja pomoć bila od neprocjenjive vrijednosti Redali su se grobovi nevinih žrtava, rastao je broj opustošenih ognjišta, a oni ostadoše na svo- jim položajima navnodužni prema svemu što se oko njih događa. Istina, nijesu bili po- zvani da mijenjaju političko stanje zavede- no diktaturom, ali su kao nosioci vlasti morali ispravnom primjenom zakona ubla- žiti posljedice ne jednog protunarodnog i nečavječnog djela, mjesto da se takmiče i utrkivaju, kako će to stanje još više po- goršati, Blizu je deset godina da je pred Sudom za zaštitu države u Beogradu održan prvi proces protiv Dra Vlatka Mačeka, Prvi ju- bilej budi mnoge uspomene na ona teška vremena borbe i stradanja i sada se iz de- setgodišnje perspektive počimlju redati sli- ke, koje će dobro poslužiti kao prilog na- šoj najnovijoj povijesti, U uskršnjem broju »Jutarnjeg Lista« javio se je Dr, Bratić sa letimičnim prikazom pojedinih momenata, iz kojeg donosimo samo nekoje djelove. Jedan državni odvjetnik koji je ispunio nade... Za pultom državnog odvjetnika sjedio je dr, Ivo Ucović. Dubrovački »gospar«, samo- dopadljiv, uvijek elegantan, izbrijan i na- pudnan, sa pomno podrezanim brkovima, pun samoga sebe, ne bez pravnog znanja, zaboravio je da pripada narodu, koji vodi borbu za temeljna prava čovjeka. Vlasto- držci nijesu se na njega sigurno mogli po- tužiti Producirao je sve, što bi mu dostavljala policija, makar to i ne spadalo na pro- ces: slike iz emigracije, lažne ili istinite, peticije dr, Krnjevića, izjave i članke u prijevodima, a da originala nije ni vidio, Trebalo je kod sudaca izazvati što veći animozitet protiv optuženih, Prve njegove riječi u konačnom predlogu bile su uperene obrani policije, zatim je smatrao naročito da treba da obori »glaso- ve i uvjeravanja onih koji su nastojali da obmanjuju sebe i druge, da je dr, Vlatko Maček nevin, Taj izvjesni dio javnosti koji je tako i na takav način došao do toga uvjerenja, i koji će u tom uvjerenju ostati dalje, jer mu tako godi, mora da zna da baš ova vladavina u suprotnosti sa ranijim re- žimima, ne oslanja se ni na ovoj ni na onoj stranci,., Ova vladavina ima da očuva državno i narodno jedinstvo«, \A to jedin- stvo rušili su ovi teroristi, koji sjede na optuženičkoj klupi. Za njih je dokazano »da se bore za slobodu Hrvatske, da će no- vac i oružje dobaviti iz vana, i da ovu akci- ju vode velike glave, Te velike glave su dr, Krnjević i inžinjer Košutić, Obrana nije .štedila državnog odvjetnika, pa ni onoliko, koliko bi“ po zakonima to marala, DA : »Molim zaštitite .me, gospodine pred- sjedniče«, molio je bespomoćno državni. odvjetnik dr, Ucović predsjednika sena- ta, »Pa što im ja mogu« odgovorio je. rezignirano, ali iskreno, predsjednik se-' nata, ka , [ zbilja obrana je osjećala u sebi toliko mo- ralne snage, da je ona dominirala u sudskoj dvorani. Obrana je u sebi nosila život i vje- ru u bolje, a optužnica je branila mrtvo slovo zakona, ».. # suci koji su »fazočarali:: Sudski senat je bio vrlo interesantno sa- stavljen, Na čelu senata dr, Dušan Subotić, neosporno izvanredan kriminalista, dobar pravnik, a vrijedio je i kao kulturan čo- vjek, U senatu suci; dr, Vicko Duboković, dr, Koščec i dr, Vladislav Gučić, Hrvati, Rusomir Janković i Milutin Petrović, Srbi- janci i dr, Kavčić, Slovenac, Dakle tri Hr- vata, tri Srbijanca i jedan Slovenac. Politi- čki je bio istaknut jedino predsjednik se- nata, za koga se znalo da je pripadao ra- dikalnoj stranci, i prišao šestojanuarskom režimu, 4 Milutin Petrović, koji je bio tako- đer otvoreni pristaša režima. Po pravnoj spremi se znalo, da su svi članovi senata dobri pravnici i dobri suci, osim Milutina Petrovića, koga je više interesirala politika nego pravo, Senatu se dakle nije moglo ništa prigo- varati, U toku procesa svi suci su vrlo živu sudjelovali u dokaznom postupku, stavljali pitanja, interesirali se za stvar, i vidjelo se da su u stvar ušli i da je prate. Ipak je glavni interes bio sveden na krivnju £. dra Vladka Mačeka, koji je odgovarao za tri krivična djela. Zato je bila senzacija kad se doznalo da je dr. Maček bio riješen. Znači da su četiri člana senata glasovali da dr, Maček nije kriv, Koji su to članovi bili, brzo se ot- krilo, jer su slijedila premještenja i pen- zioniranja, Slovenac Kavčić i sva tri suca Hrvata, od- govorili su na pitanje o krivnji »nije kriv«, Jezovito je bilo slušati... Jezovito je bilo slušati, što su ti ljudi na optuženičkoj klupi sve prešli, dok su došli do suda, Strašna su njihova prikazivanja o mukama, na koje su ih stavljali Bedeković, Horvat, $. V. i njihovi agenti, koji su se re- krutirali iz kriminalnih tipova, Normalan čovjek ne bi mogao ni misliti, da čovjek može biti toliko zvijer, kakva su bila ta gospoda, koju su na žalost resili fakultet- ska diploma i doktorska titula. Režim koji počiva na takovim tipovima, morao je ku- kavno propasti, da iza sebe ostavi samo zle uspomene i kao dokaz na ta zla vremena ljude, koji na svojoj duši nose zločine, za koje nijesu položili obračune, Jeza je sve prolazila, kada je sada već pokojni Jakob Jelašić, onako slabašan i bolestan, pričao mučenja na zagrebačkoj policiji, Suci nijesu mogli zadržati suze i jecaje, kada je slomljeni i iznemogli Vi- lim Begić opisivao duševne i fizičke boli, koje su ga natjerale, da posegne i za nožem, da sam skrati sebi muke, < Vladala je u sudnici grobna tišina. Begić je govorio polako riječ po riječ. Sve je po- dilazila strava, »Znao sam za ime jednome i to Ahmetu Hidžiabdiću. Onu trojicu bi poznao između njih stotinu, Dvojica su iz- razito Lombrozovi tipovi. Glavnu riječ je vodio Hadžiabdić, On je tražio od mene da priznam od koga sam dobio novac, kome sam ga dao, koliko i s kim sam imao veze. Ja sam to otklonio, i rekao sam da ne znam, pa neka me ubiju, Hadžiabdić je re- kao: Ubit vas nećemo, ali ćete izgubiti svoje zdravlje, i ostat ćete sakat za cijeli vaš život. I drugi su ostali Lazari, Ja u taj nue A oN