Poštarina plaćena u gotovom BRAVA Pojedini broj din,-1.— Duderho svojt Svaki na svom, CDanimo složno Hvatski dom: Stjepan Radić Godina VIII. Dubrovnik, 27. travnja 1940. Broj 94. Dobro nam došao! Minuio je dvanaest godina od za- dnjeg boravka doktora Krnjevića u našoj sredini, To je bilo u jeseni go- dine 1928 kada je na zadnjim slobo- dnim, ali ne održanim općinskim iz- borima grad Dubrovnik bio spre- man da plebiscitarnim glasovanjem još jedan put odlučno i otvoreno po- kaže put vjekovnih težnja i svoje pripadnosti hrvatskom = narodnom individualitetu. U to vrijeme dubrovačka se je omladina sve wiše zbijala u redove hrvatskog seljačkog pokreta, te no- šena idealima braće Amtuna i Stje- pana Radića, osnovala je čitaonicu i knjižnicu »Stjepan Radić«. Doktor Krnjević, kao (idealni islijedbenik i vjerni propagator svog velikog Uči- telja, kojeg on vjerno i predano sli- jedi još od srednjoškolskih klupa, da se ljestvicom drhtavih, opasnih i mu- čeničkih uspona, uživajući povjere- nje svog Vođe, nađe kasnije kao svršeni sveučilištarac na položaju najmlađeg zastupnika HSS, a malo iza toga da preuzme i teške dužno- sti glavnog tajnika stranke znao je već onda pred 12 godina ocijeniti položaj 1 važnost Dubrovnika u hr- vatskoj domovini. Ostati će nezaboravno veče i upi- sano u svijetle stranice borbe i na- pora dubrovačkog hrvatstva, kada je nas šezdesetak intelektualaca, akademičara, mlađih radnika 1 sre- dnjoškolaca, pozdravilo _ u malim Prostorijama čitaonice na Brsaljama Dr Juraj Krnjević dragog i uvaženog gosta, koji nam je Sovorio o »ulozi i zadatcima inteli- fencije u hrvatskom seljačkom po- kretu«, Ovaj rijetki političar i profi- njeni intelektualac, prožet neokalja- nom ljubavi za svoj ispaćeni narod, znao je svojim dubokim mislima i govorničkim darom ukti u život no- vu vjeru i ljubav u mlada srca Pri- sutnih. U svojoj iskonskoj ljepoti pred na- ma su se raspjevala naša mala sela, do. čijih nas je starih krovova odveo predavač učeći nas da se tu nalaze prava ognjišta hrvatskih pravica, mira i čovječnosti, ' Dvanaest je godina za nama. Mi se toga sjećamo osjećajem duboke zahvalnosti. Na hrvatskoj Kalvariji prvi su traci sunca Slobode pozla- tili sve oplakane križeve naših pat- nja, I onaj jedan veliki, kojega je doktor Krnjević ponio na svojim le- dima kroz crne dane emigracije, no- šen patničkom vjerom svog hrvat- skog seljačkog naroda, i taj posebno blista među svima ostalima, a narod i ovoga kraja izriče mu vječno — HVALA! Pozdravlja ga ovaj tisuću godina stari grad i sva sela njegove pitome okolice, srdačnom = dobrodošlicom kojoj duga i teška naša borba odu- zimlje potrebu dugih pozdravnih go- vora, Pozdravlja ga sa uvjerenjem, da ta borba još nije dovršean, jer na- še tekovine treba dnevno izgrađiva- ti i usavršavati do potpunog ostva- renja nove Hrvatske — zemlje pra- vice, mira i socijalne harmonije — do potpune realizacije onog našeg ideala iz 1928 godine. Dubrovnik, u davnini uzor politi- čke zrelosti i državničke vještine, jedinstveni primjer ravnoteže izme- đu naroda i vlasti, sela i grada, oda- ne ljubavi prema slobodi, koju je smatrao vrhovnim svojim blagom, pozdravlja iz svega srca neustraši- voga borca, ne smatrajući ga svojim gostom, već milim drugom i bratom iz zajedničkog stradanja. Dr. F. Dabrović. spazarrkeznnnau psesasau Pred promjenom na Općini Tko su fantomi Dubrovačke općine? — Kriza koja traje 22 godine. Veliki d sudbonosni događaji, puni uvijek novih uzbuđenja i crnih naga- đanja o nepoznatoj sutrašnjici znadu nas i tako daleko dovesti, da zabo- ravimo i na svoje najosnovnije gra- danske dužnosti, | danas kao i već nekoliko puta, opet upućujemo apel na savjest sugrađana da bi ih probu- dili iz Tetangične i apatične indispo- zicije za sva ona goruća pitanja, ko- ja se sumamo, 1 jednostavno izrazuju u riječi — Općina. Općina je ona javna ustanova, ko- ja ne može doživjeti svoju moralnu i materijalnu smrt dok žive narod koji nju sačinjava. Naša pak Općina, u 22 godine uništena je krizama pod sko- ro neprestanom kuratelom i upra- vom nenarodnih komesara i vijeća, Općina, je dakle bila bez naroda, a sada se trga i muči u svim mogućim peripetijama. Toliko je bolesna, iz- mučena i zadužena, da bi najrađe izdahla — samo nevidi prave naslje- dnike i pored tolikih pretendenata, Ukleta zgrada ibulji dalje tupo u su- morne dane njezinog zbivanja i tek se tu i tamo pred htikom i bukom novih promjena, koje je prividno ožive resignirano nasmiješi, znajući da će i ta nova kratka »platonska Ukleta zgrada vapi za spasom. ljubav« za njom dospjeti kad dospiju promjene, Tako je bilo 22 godine, a sigurni smo da bi ipak kao njezini slobodni općinari u momentu promjena pred kojima se neposredno nalazimo že- ljei toj našoj velikoj patnici uputiti pregršte toplih i iskrenih želja. Oslobodi nam je, Bože, i sv. Vlaho, sada od bića trešnje, glada i rata! Oslobodi nam je, od strašnijeh du- gova! Daj nam snage, da je ojačamo i unapredimo a ne još više zadužimo, Ispuni je činovništvom doraslim te velike i teške zadaće. Obdari je, sv. Vlaho, vijećem ljudi a ne klimavaca. Povrati joj vjeru u život za dobro- bit i sreću njezinog puka i grada. S ovim mislima i razmatranjima oćekujemo te skore promjene. Koji put skoro da i sami ne padnemo u malodušje gledajući kako fantomi dubrovačke Općine plaše sva naša nastojanja. Tu nedavno iznijeli smo u novinskom članku fantom elektri- .čne centrale i vodovoda. Danas ibi se bili kađri kladiti, da se čitatelji tog «članka mobu nabrojiti na prste. Ipak nas to neće smesti, jer smo svijesni da je nješenje tog pitanja moguće je- “dino na mačin kako je prikazan. Jednako tako tvrdimo i u slučaju $radske tržnice. Ni vrijeme ni prili- ke ne dozvoljavaju nam, da se i tim problemom rukovodimo fantastičnim željama izgradnje savremene moder- ne tržnice po uzoru drugih mođernih $radova. Jednostavno jer nemamo zato materijalnih sredstava. Ali, ima nešto što je neodgodivo, trebamo zimsku tržnicu. Nju tražimo u ime humanosti i u ime solidarnosti 6rada i sela. Neljudski je gledati onaj izmu- čeni seljački svijet, koji provede mo- kar i izmoren na cićoj zimi, vjetru i kiši po nekoliko sati dok proda ono svoje teško sabrano životno blago. Neljudsko je stradanje naših seljaka i mearnih domaćica. Tu nehumanu pojavu treba što prije ukloniti s lica grada i sada već postepeno sve po- duzeti za buduću jesen i zimu, Naš je konkretan i proučen pre- dlog, da se mu te svrhe u granicama mogućnosti što bolje adaptira čitavo prizemlje tvrđave Sv. Ivana (Molo) gdje se sada nalazi općinski maga- zin. Potrebita' je voda, svjetlo, klo- Zeti it. d.:S malim troškovima po- stigla bi :se velika svrha. Nowi ljudi Općine dolaze m mnajte- žim časovima. Budu ki shvatili zama- EE »Narodni list“ docira... Komentirajući našu bilješku ,,Per analogiam“, splitski ,Narodni list“ se buni što smo njegovog šefa Petra Živ- kovića strpali u istu vreću sa drugim »velikim vezirima“ hegemonističke ere, te nam upućuje ovakav ,savjet“: »Ako ,Dubrava“ nezna da piše, mogla je da prepiše našu noticu — pak se ne bi zakidala o ljude, čiju je _po- moć zadnjih izbora i te kako tražila..“ Na zdravlje , Narodnom listu“ nje- gova vještina u pisanju — ali mu je pamćenje počelo popuštati. Na stranu to što ,Dubrava“ nije nikada tražila pomoć ,velikog vezira“; dovoljno je samo sjetiti se epiteta, kojima su ga nje- govi vlastiti suradnici krstili dok je bio na vlasti da bi se vidjelo čije je ,za- kidanje“ pristojnije ! Ako ,Narodni list“ počinje da gubi nerve radi čestih bijelina, , Dubrava“ mu u tome ne može pomoći, jer nije ona kriva što ga sada tuče po glavi to- puzina onog istog zakona o štampi, koji su stvorili njegovi vlastiti gospodari... Osa. Uredba o Pomorskoj Hipoteci U sporazumu sa ministrom saobra- ćaja, propisao je ministar pravde Uredbu o upisima stvarnih prava na brodu i o odnosnom postupku. Pre- ma toj uredbi postoje tri vrste upisa u upisniku brodova: uknjižbe (inta- bulacije 1 ekstabulacije), prebilježbe (prenotacije) i zabilježbe. Pravo vla- sništva, a i založno pravo može se upisati na cijeli brod, ili na udio sva- koga suvlasnika, ali nikako na poje- dine sastavne dijelove broda. Zalo- žno pravo može se za jedno potraži- vanje upisati na dva ili više brodo- va, a vjerovnik može tražiti namire- nje cijelog potraživanja iz svakog pojedinog založnog predmeta. Upise u upisnik brodova dozvoljava kotar- ski sud koji je nadležan za mjesto gdje se vodi upisnik brodova, u ko- jem je brod upisan. Upisnik brodo- va vodi se kod pomorskih upravnih vlasti. U uredbi se detaljno propisu- je postupak kod upisa brodova u upisnik, kod knjiženja itabulacija, kao i o zajedničkim hipotekama, U vezi sa ovom uredbom «donešena je i Uredba o izvršenju i osiguranju na brodu zbog novčanih tražbina i o privremenim naredbama u pogledu broda, i konačno Uredba o ustroj- stvu upisnika brodova. Lične vijesti. U Dubrovniku bora- ve 6. dr, Ante Odić, narodni zastup- nik i šef kabineta g. dra Mačeka, te ministar poljoprivrede . dr, Branko Čubrilović, šaj svoje odluke .da stupaju među ruševine ruševina, bnzo će se «snaći i pristupiti temeljitoj obnovi. Uz os- tale neka im je na srcu i ovaj pro- blem kojeg će niješiti mu znaku sob darnosti grada i sela.