me E š Poštarina plaćena u gotovom “.* Godina VIII. Pogled na sadašniost Svi vidimo i osjećamo da su vre- na ožbiljna. Dogođaji u svijetu * redaju se munjevitom brzinom, Je- va dospijemo zastati i promistiti o alekosežnim posljedicama pojedi- noš djela, a tadio - vijesti za kojima kiramlje dnevna štampa, već nas oba- . siplje novim dogođajima i novim sen- zacijama. Živci su nategnuti i često pucaju; jer zbilja je teško živjeti s mimita ma minut ili od jutra do po- šlijepodneva. U takovoj psihozi teško je tražiti rribranost, a ona nam je rieophodno potrebna. Ne pomaže uzrujavanje, patalije u sfekte ni deklamatorsko ulično prepričavanje. Ima i drugih, koji svojim veselim nasmijanim drža- tijem ispadaju kontrastno stvarajući u ovakovoti stanju motive za im- zan disao mi provižirane humoreske, Međiitim ne valja ši jedno mi drugo. Pozitivne vrijednosti hladnokrvnog razmatra- nja dogodaja i prilika oko tas ne manifestira se šalama i ironiziranji- ma. Od takovog držanja nema niko- me koristi, Hladnokrvnost kao tijed- ko i južnjačima neprirođetio svojstvo treba kapitalizirati i iskorištiti da se tižnemitenost izazvana alarimatitnim slašinaimna raznih Hučkaša utiša i da svak shvati di s€ imamo dišciplini- raid pokoravati naredbama, onih koji su na šebe preuzeli dužnost da vode btigii 6 svima mama. Discipli- riitatiiti i ražboritim držanjem olak- čavatno fijihov rad i omogućujemo kotisne efekte toga rada, Hrvatski narod dao je do sada nebrojeno do- kaza da žna ozbiljno shvatiti tre- fiitke historijško$ značerija i da zna u stanovitimi časovima pokazati ri- jedku disciplinu kao vanjski izraz duboke svijesti. Nema razloga alar- mitatiju 1 uzfujavanju, ali sasvim fim potrebno je hladno i razborito ocje- njivati dogođaje i prema rmjima pre- duzimati one raćnje, koje se smatra- ju opće korisne za zaštitu i sigurnost ručanstva. U javnom kao i u privatnom živo- tu ima poslova koji mogu ali ne mo- raju uvijek biti u središtu naših in- ieresa, U normalnim vremenima pri- rodno je da se zaokupljamo proble- mima sitne svakidašnjice i da uređu- jemo našu najbližu okolinu. U dru- Sim vremenima, kakva su danas, sve ovo pada u pozadinu. U posljednjih šest mjeseca mnogim malim narodi- ma nametnuta je borba za opstanak. Ono što je njima učinjeno jučer, na- ma se može dogoditi sutra, iMisao obrane naše kuće, naše domovine ima biti vrhovna misao, koja nas mo- ra bez prestanka potpuno zaokuplja- ti, dok budu vladale ovakove prili- ke u svijetu. Pravo na život ima sa- Mo onaj narod, koji zna čuvati i ži- lavo braniti svoju samostalnost. U posljednjem času sloboda se više ne brani ni riječima ni diplomatskim nadmiudrivanjima. Obrana slobode traži junake, a blago narodu, koji se OVim bogatstvom rasiplje. a ić zg S “ada sh - Dubrovnik, 18. svibnja 1940. Pojedini broj din, 1.— Delo svoje Svaki Na svom, GBRAnrbd/oino Hvatski dom: Štjepšn Radić Broj 97. »sedini cilj našeg rada bit će dobrobit naše Općine“ Uz socijalne i ostale komunalne probleme treba razviti i sve kulturne akcije, koje će harmonično vezati veliku prošlost s današnjicom Poslje dvanaest godina vijećnica dubrovačke općine postala je opet mjesto sastajanja narodnih predstav- nika, koji će sve svoje snage posve- titi dobru naroda. U ovom sastanku manifestira se pobjeda narodne vo- lje za slobodnim životom, pobjeda ideje nad onima koji su u službi beo- gradskih gospodara više godina sje- dali u vijećnici, uvjeravajući druge da predstavljaju Dubrovnik, koji stvarno sa njihovim radom nije imao nikakove duhovne veze. Tim samo- zvanim predstavnicima odzvonilo je, jer su konačno izgubili bitku sa na- rodom. Hrvatski Dubrovnik ima da- nas svoje vijeće, svoje prave pred- stavnike, koji će na čelu sa načelni- kom gosp. Dr: Baljkasom sigurno učiniti sve, što je u današnjim prili- kama moguće. Život u vijećnici počeo je jutnos mnogo prije 11 sati, kada su se po- čeli okupljati viječnici i publika. Po- slije položene zakletve pred pred- stavnikom vlasti; načelnik gosp. Dr, Baljkas oslovio je vijećnike slijede- ćim pozdravnim a ujedno i progra- matskim govoromi: Govor načelnika g: Dr: J. Baljkasa Ratni bijes koji je zahvatio veliki dio Evrope, a koji še može svakog časa prošititi 4 na ostale zemlje, stvorio je i kod nas naročite prilike. OnE su užrokom da se politički ži- vot ne može odvijati onako kako bi se fazvijao i normalnoj situaciji. Baš te naročite prilike onemogućile su d4 ra čelo riaše Općine dođe jedno Vijeće koje bi bilo rezultat slobodnih GpEinskih izbora: Ali iako taj slučaj ihožemo požaliti, ipak moram nagla- dt, da nijesmo ovdje došli protiv volja naroda; već naprotiv narodnom voljom, jer smo postavljeni na teme- lju povjerenja našega vodstva i na- šeg gospodina Bana, a to su faktori koji nesumnjivo uživaju narodno po- vjerenje. U tom leži razlika između has i ranijih dekretiranih vijeća, po- stavljenih od režima koji, me samo što nijesu imali oslona u narodu, već su dapače protiv sebe imali naš ci- jelokupni narod. Ovo nam povjere- nje fiameće ozbiljnu dužnost, da mu Še svojim radom i ođužimo. Očito je đa ja naša zađaća vrlo teška, jer s je- dne štrane preuzimljemo upravu na- šeg grada u doba kada je novi svjet- ski rat na pomolu, a s druge strane ostavljeno nam je u nasljedstvo je- dno gazdinstvo kojim su rukovali oni, kojima nijesu ležali na srcu in- teresi ovoga grada i našeg naroda, već im je bio jedini cilj odužiti se švojim poslodavcima i to u pravcu đa izbriši Hrvatski karakter Dubro- vnika. Takav je rad doveo do toga da je financijsko stanje naše Općine sigurno najslabije među svim Hrvat- škim Općinama, Tereti nas jedan za- jam sa kamatnjakom koji je za dana- šnja vremena više nego previsok. Ostale obveze skoro su postale ne- podnošive obžirom na ekonomsku sriagu grada. Prihodi, uslijed ratnih prilika, dnevno podbacuju, a da li ne Šovorimo o prihodima turizma, koji su bili prilično snažna podloga na- šem predračunu. Međutim i bez ob- zira na tako financijalno starije, ove abiiormalne prilike od nas zahtjeva- ju izdatke ikoje ne smijemo uskratiti, dko ne želimo u budućnosti dočeka- ti tešku ostidu naših građana. Tako- vu iznimku prestavlja i jedna tačka današnjeg dnevnog reda preko koje niještic mogli preći, kada imiamo pred očima zaštitu života naših op- ćinata. Što se tiče našega rada koji se od- nosi na podizanje grada i sela bilo u kom pogledu, moramo naglasiti da nemamo pred očima jedan pisani program, ali zato nosimo u našim srcima i mislima pro$ram koji se sa- stoji, u pomoći bijednima i napretku Opčine. Letimično ću ipak nabrojiti neka pitanja koja se dnevno u op- &inskom životu pojavljuju kao što je gradnja klaonice, tržnice, ribarnice i bezbroj drugih pitanja, a da se i ne govori o velikoj potrebi jednog re- gulacionog plana koji je ovom građu, kao turističkom centru, neophodno nuždan: Naravno svi ovi problemi dolaze u drugi red, ne našom voljom, nego silom prilika d kojima živimo. Međutim neka nitko ne misli da će- mo ik zaboraviti ili da ih ne smatra- mo važnim, odnosno problemima vi- talnog značenja. Dubrovnik je osim toga grad sa velikim brojem radnika, pa radi toga nesmijemo smetnuti s uma niti socijalni problem kojeg ćemo — u koliko prilike budu dopu- štale — među prvim nastojati rije- šiti. Obzirom pak na tradicije grada koje žive u nama, svjesni smo da uz razvijanje ekonomskog i socijalnog stanja Dubrovnika a koji je na izlo- ženoj tački Domovine — treba tako- đer u Dubrovniku razviti i sve kul- turne akcije koje ć& harmonično po- vezati veliku prošlost s današnjicom. Ljepota i pitomost grada i njegove okolice bit če najbolje očuvane u ču- vanju i jačanju tih tradicija. Kona- čno moramo istaknuti da smo uz os- tale nedače naslijedili i jedan kom- plicirani činovnički aparat. Isti će- mo problem nastojati riješiti tako da taj aparat postane glavni oslon no- vog i zdravog komunalnog života. Kako sam već prije istaknuo, usli- jed teških prilika u kojima živimo, a koje ograničavaju privrednu sposob- nost Općine, naš rad će nailaziti na velike zapreke i zato će trebati pre- velikog samoprijegora i napora da se sve te zapreke svladaju i da dođe- mo do plodonosnih rezultata za grad i sela, Nećemo klonuti i nastojat će- mo opravdati ono povjerenje koje u nas polažu naše vodstvo, Dr, Maček, $osp. Ban i naši građani, Jedini pak cilj našeg rada, što moramo konačno svečano naglasiti, bit će dobrobit naše Općine, jer radeći na korist Općitie istodobno doprinašamo iz- Sradivanju i učvršćivanju naše Hr- vatske Domovine, što nam mora ne- prestino lebdjeti pred očima. Živio Dr. Maček, živio Hrvatski Du- brovnik. Dok ovo pišemo, sjednica se vije- ća nastavlja. U slijedećem broju do- nijet ćemo sastav odbora koji se pre- ma dnevnom redu “maju izabrati na ovoj prvoj sjednici. “Lai At kJ s e S dužni Veliki uspjeh gostovanja Dubrovačkog Kazališnog Društva u Splitu Naše Kazališno društvo; prigodom svog go- stovanja u Splitu dne 11112 ov. mj. sa kome- dijom »Ljubovnici“ doživjelo je veliki uspjeh i priznanje za ozbiljne napore naših diletanata na polju kazališne umjetnosti. Naše šu glumce na obali u Splitu dočekali Splitski kazališni dobrovoljei i mnogobrojni Du- brovčani. Pretsjednik S. K. Dobrovoljaca, g. prof. Barbeti, pozdravio ih je dobrodošlicom istaknuvši važnost ovakovih kulturnih manife- festacija za zbliženje i upoznavanje dvaju gra- dova. Ujedno im je predao lijepu kitu cvijeća. Gospodinu Barbeti, u ime DKD kao redatelj »Ljubovnika“ odgovorio _je g. A. Borozan zahvalivši na lijepom dočeku i izrazivši nadu da je ovo skromni početak one kulturne kolabora- cije koju po svojoj zajedničkoj tradiciji, po svo- joj blizini i vezama moraju ostvariti dva bisera na Jadranu, Dubrovnik i Split. Odmah, po svom dolasku u Split, D. K. do- brovoljci posjetili su grob pok. Ante Trumbića položivši lovor vijenac sa hrvatskom trobojnicom. Tom je prilikom govorio g. Ivo Peko odavši velikom hrvatskom sinu dužnu poštu. “ Prva predstava ,Ljubovnika“ održala se je u subotu navečer, a drugša u nedjelju poslije po- dne. Splitski teatar je bio oba puta ispunjen zahvalnom publikom koja je članove DKD na- gradila dugotrajnim aplauzom i višekratnim iza- zivanjem pred scenu. SKD darovali su dubrovačkim drugovima l0- vor vijenac sa trakom, a Uprava Splitskog tea- tra dva krasna buketa cvijeća. Sva javna kritika i opće mijenje je saglasno u tome da DKD u svojim naporima pokazuje smisao za kazališnu umjetnost, mnogo više nego se to može očekivati od kazališnih dobrovoljaca. Izbor općinske organižacije HSS. Dogovorom između Općinske i grad- ske organizacije HSS. na sjednici u srijedu veče, 15. V., konstituirana je uprava općinske organizacije kako slijedi: Predsjednik g. Frano ing, Kolumbić, podpredsjednik g. Ivo Kljunak (Rijeka Dubrovačka), tajnik $. dr. Ante Suđa i blagajnik g. Frano Jerković (Brgat). A ki A EA A TD ER RT DE i RA i a 1 a 3