Poštarina plaćena u gotovom



op

ino > šet 5:0 ( no < Sega asa a i nj o e re



Pojedini broj dla. 1



(7
oVućimo svojt
Ovaki na. svom,
LCDrianirmo . složno

SAvatski dom:

Stjepan Radić





Godina VIII.

Prvu riječ
imaju interesi
Obnova trgovačkih odnošaja iz-
među Rusije i naše države naišla je

na vrlo žive, ali i različne komenta-
re. U jednom su ipak svi složni, Svi

bez razlike sa zadovoljstvom kon-

statiraju da je konačno došlo vrije-
me da se preko obnove trgovinskih
odnošaja obnove i diplomatski od-
nošaji Tek onda pojavljujemo se
kao posljednja. karika u dugačkom
lancu država, među kojima i balkan-
skih, koje su davno prije nas, bez
pogibelji utjecanja na unutrašnje
stanje zemlje, učinili ono, što se na-
ša vanjska politika sprema sada
učiniti,

Među komentatorima našlo se je
bolećivih.: rusofila, zadojenih pansla-
vističkim utopističkim idejama, Oni
bi sada, valjda radi umirenja vlasti-
te savjesti, htjeli naći opravdanje za
dosadašnju vanjsku politiku, Tako
im se čini da će opravdati i sami se-
be... I sada u iznalaženju tih »raz-
loga«, poskakivaju s jedne na drugu
stranu, ocjenjujući, koji se od izne-
senih »razloga«  pričinja vjerojatni-
jim. Polako, gospodo! Bojazan od

“penetracije komunizma :čini se ap-

surdnom, jer kad od ove penetracije

nijesu strahovali narodi sa razvije-
nom industrijom i formiranom prole-
 terskom klasom, zašto da se mi stra-

šimo, koji živemo u državi poljopri-
vrednom strukturom. I sami su uvje-
reni da nijesu našli razlog, koji bi se
mogao bar nekako održati, pa su
konačno sve zavili u velo misterija,
dopuštajući predpostavku da ipak
mora postojati neki krupni razlog,
zbog kojeg se lice naše vanjske po-
litike, nije ranije okrenulo put Rusi-
je. Postoji razlog, o tom nema dvoj-
be, samo je on od časa postojanja
bio \uperen protiv pravih interesa
narodnih. Doći će vrijeme, kad neće
trebat ništa sakrivat..,.

Drugim komentatorima bilo je od-
mah jasno da ovdje nema nikakvih
»bratskih razgovora« ni eskomptira-
rija duhovnih kapitala prošlosti. Kao
ljuđi realne politike, oni su odmah
bili svijesni činjenice da pred nama
stoji SSSR koji kao 1 predratna car-

“ska Rusija ima svoje određene inte-
“rese, koji pokazuju pravac vanjske

politike. Među ove svakako spada i
Dr, Hinko Krizman, koji je u »Na-
rodnom Kolu« među ostalim napisao
i ove značajne redke:

“Vlastiti interesi uvijek su glavno
mjerilo svakog držanja i svake od-
lake wu međudržavnim odnosima. Ni

Sovjetska. Rusija ne će drugačije po-

stupati, a
(Među najvažnije ruske interese

“uvijek se brojio 1 Balkan. Odnošaji

na ernomorskim obalama, na ušću

. Dunava i na dardanelskom izlazu u

Sredozemno more uvijek su bili ži-
votno pitanje Rusije, radi kojih je
ona minoge ratove vodila. Pitanje
mina i neutralnosti ovog područja. i
danas je prvi ruski interes, J?7 bi
ratni zapletaji u tome području zna-
čili istodobno kraj njene neutralno-

 guća i ona bi S

Dubrovnik, 1. lipnja 1940.

Broj 99,

;: Od naše zajedničke saradnje
od naših zajedničkih napora
zavisit će i zajednički uspjeh“

U vijećnici Trgovačko-Industrijske
i Obrtne komore održan je u četvr-
tak u jutro sastanak komorskog ple-
numa, kojem su po prvi put prisus-
tvovali i komorski vijećnici iz kota-
ra Mostar, Konjic, Fojnica i Trav-
nik, Prisutni su bili skoro svi ko-
morski vijećnici, pogotovo oni iz
novog komorskog područja. Sasta-
nak je otvorio predsjednik komore,
naš uvaženi privrednik g. Tomo Ko-
stopeč. On je sastanak započeo sli-
jedećim govorom:

Poslije 6 lipnja nije bilo sjednice
plenuma, jer nas je jedan krupni po-
litička dogođaj spriječio u toj namje-
ri, Taj dogođaj je sporazum od 26
kolovoza.

Taj je sporazum uspostavio bano-
vinu Hrvatsku i time izazvao neopi-
sivo oduševljenje u našoj zemlji, po-
gotovo u hrvatskom narodu. Pret-
sjedništvo je naše Komore čije je
sjedište u Dubrovniku, našem najsta-
rijem gradu za koji je korčulanski
pjesnik Vidali već pred skoro punih
400 godina pjevao da je kruna hrvat-
skih gradova, vodilo punog računa o
raspoloženju naroda i privrednika
svoga područja te je iskreno i odu-
ševljeno pozdravilo ovaj historijski
dogođaj kao i one faktore, čijom je
državničkom mudrošću to učinjeno,
u prvom redu Njegovo Kraljevsko
Visočanstvo princa Pavla, vođu hr-
vatskog naroda dra. Vladimira Ma-
čeka i predsjednika Kraljevske vla-
de Dragišu Cvetkovića, Oni su uda-
rili tim aktom čvrste temelje držav-
noj zajednici Hrvata, Srba i Slove-
naca. Oni su uviđeli da je kičma ove
državne zajednice hrvatski i srpski
narod, Samo iskrena, sporazumna,
bratska i intimna saradnja naroda
hrvatskog i naroda srpskog može
ovu državnu zajednicu usdržati i pra-
ma tomu povesti putem razvitka i

napretka,

Ovi su naši najveći državnici ak-
tom od 26 augusta 1939 godine utrli
stazu te iskrene, sporazumne, brat-
ske i intimne saradnje između naro-
da hrvatskog i naroda srpskog.

Ogriješio bih se gospodo vijećnici,
o svoju građansku dužnost kad ne
bih, ovom prilikom, i sa ovog mjesta
u ime sebe, u ime pretsjedništva Ko-
more, u ime cjelokupnog komorskog
vijeća dao oduška iskrenom osjeća-

ju.i dubokoj radosti nad tim histo-

rijskim događajem, koji će buduća

sti. Cijeli Balkan od Jadranskog do
Egejskog i Crnog mora jedna je ne-
djeljiva cjelina. Dioba kana na
interesne sfere velikih sila nije mo-
amo značila izvor bu-
dućih ratova i stare balkanske ne-

sreće«, i X
Ovoliko je dosta, Svi oni, koji že-

«pokoljenja Hrvata i Srba veličati kao

početak svoje bolje budućnosti,

Ovaj je historijski događaj proiz-
veo i veliku promjenu u strukturi
naše Komore. Cijelo naše područje
osim sreza dubrovačkog ostalo je iz-
van banovine Hrvatske i prama to-
mu izdvojeno je iz sastava naše
Komore.

Mi smo se teška srca i sa bolom
u duši rastali od svojih dosadanjih
milih drugova i dobrih saradnika,
Ništa manje nego skoro stotinu godi-
na Boka Kotorska bila je sastavni
dio naše Komore. Kroz jedan cijeli
vijek dijelili smo dobro i zlo. Srezo-
vi kršne Hercegovine, koji su ostali
u Zetskoj banovini, i ako nijesu re-
lativno dugo vrijeme bili u sklopu
naše Komore, jednako su nam bili
prirasli srcu. Kao što je Boka Kotor-
ska, tako su i oni naši neposredni
susjedi, pa nas je sam život upući-
vao na iskrenu saradnju. Mi smo ta-

.ko usko povezani, da še nije mogla

zamisliti suprotnost interesa. Kod
nas je neprestano vladala najbolja
harmonija i svaki se rad odvijao spo-
razumno i na opće zadovoljstvo.

Ja se gospodo vijećnici sa ovog
mjesta u ime cijelog komorskog vije-
ća najugodnije sjećam naših milih
drugova i saradnika iz izdvojenog
područja te im u dme svih vas izri-
čem najtopliju hvalu na njihovoj is-
krenoj saradnji u našoj Komori. Že-
lim njima kao i cijelom od nas odvo-
jenom području svaku sreću i svaki
napredak.

Kao što sam prije kazao mi smo
neposredni susjedi i nas život upuću-
je jedne na druge. | ako nismo više
u istoj Komori, to su ipak naši inte-
resi' zajednički, nas život povezuje
dalje. Njihov napredak i naš je na-
predak. Ja im želim svako dobro u
njihovom i našem interesu. Pratila ih
sreća u svim njihovim pothvatima, a
Bog blagoslovio njihov rad.

Obraćajući se «našim novim dru-
Sovima i Saradnicima iz Bosne  po-
nosne, iz kršne Hercegovine 1 iz na-
še Korčule ja ih pozdravljam srda-
čno i iskreno: Dobro došli u ovu Va-
šu kuću!

Teško je dirati u nezacijeljene ra-
ne. Kao što je naš rastanak sa našim
bivšim drugovima bio bolan, tako
potpuno shvaćam i Vaše osjećaje što
ste se i Vi rastali od svojih dosada-
šnjih drugova. Baš radi toga naša će

le realno gledati na dogođaje razu-
mjet će, da u uspostavi sada trgo-
vačkih a kasnije i diplomatskih od-
nošaja ne treba tražiti zadovoljenje
nekih bratskih sentimenata, već is-
ključivo manifestaciju interesa, koji
pokreću i diktiraju vanjsku politiku
svih država.

dužnost biti tim veća da učinimo sve,
kako bi draga naša nova braća osje-
tili, da se zaista nalaze u svojoj
kući.

Sadanje područje naše Komore
obuhvaća granične srezove banovi-
ne Hrvatske. Prostire se od vezir-
skog grada Travnika do rta Oštro
pri ulazu u Boku Kotorsku, Ali ovo
nije zid koji odvaja, nego je to most
koji spaja i nas sa našim bivšim pod-
ručjem kao i Vas sa vašim dosada-
šnjim vezama.

Na prvi mah bi možda moglo iz-
gledati, da teritorijalni sastav naše

Komore nije najprirodniji. Ali ako

stvar promotrimo sa pravog trgova-
čkog gredišta. naći ćemo nekoliko
dodirnih tačaka, koje nas baš upu-
ćuju jedne na druge.

Naša je državna zajednica pomor-
ska država. Što more za jednu drža-
vu znači nije potreba, da pred ovim
uglednim zborom posebno naglašu-
jem. Mi dobro znamo da države vode
ratove da dobiju izlaz na more, Pod-
ručje grada Travnika te najudaljeni-
je tačke našeg komorskog područja
i sada izvozi preko Dubrovnika pro-
izvode svoje šumske = industrije.
Travnik je u svom izvozu a u glav-
nom i u svom uvozu upućen na južni
Jadran, od čega najveći dio ide pre-
ko dubrovačke luke. Dubrovnik je
najveći turistički centar naše zemlje,
gdje gosti proborave preko 400.000
noći godišnje, što čini prosječno dne-
vno oko 1.100 gosti. To pretstavlja
jako konsumno područje za artikle
baš iz naše komorskog područja,
pogotovo za voće, povrće i sitnu
stoku,

I u prošlosti su postojale veze iz-
među Dubrovnika # sadanjeg našeg
komorskog područja. Travnik je od
davnina stočarski kraj, te su od ta-
mo već u ranom srednjem vijeku lju-
di dolazili u Dubrovnik da trguju sa
stokom. Kad to vrijedi za Travnik i
centralnu Bosnu onda to pogotovo
vrijedi za. kršnu Hervegovinu, Ta
Dubrovnik i nije ništa drugo nego
hercegovačko primorje, a dubrova-
čko pučanstvo u velikoj većini su
djeca hercegovačkog krša,

O Korčuli ne ću ništa posebno da
napomenem. Ona :je uvijek bila u
sklopu naše Komore te je samo za
jedan period bila iz ovog sklopa od-
trgnuta, Korčula se je povratila na-
trag u svoju vlastitu kuću,

Glavno je da nema među nama
suprotnosti interesa, a sve ono što
nas spaja treba predobiti i unapre-
diti. U tom smjeru treba da se kreće
naš zajednički rad,

Vremena u kojima živimo teška su
i sudbonosna. Evropom bijesni je-
dan od najstrašnijih ratova, što ga
svijet pamti. Takva vremena nisu
podesna za napredak i procvat pri-