Poštarina plaćena u gotovom op ino > šet 5:0 ( no < Sega asa a i nj o e re Pojedini broj dla. 1 (7 oVućimo svojt Ovaki na. svom, LCDrianirmo . složno SAvatski dom: Stjepan Radić Godina VIII. Prvu riječ imaju interesi Obnova trgovačkih odnošaja iz- među Rusije i naše države naišla je na vrlo žive, ali i različne komenta- re. U jednom su ipak svi složni, Svi bez razlike sa zadovoljstvom kon- statiraju da je konačno došlo vrije- me da se preko obnove trgovinskih odnošaja obnove i diplomatski od- nošaji Tek onda pojavljujemo se kao posljednja. karika u dugačkom lancu država, među kojima i balkan- skih, koje su davno prije nas, bez pogibelji utjecanja na unutrašnje stanje zemlje, učinili ono, što se na- ša vanjska politika sprema sada učiniti, Među komentatorima našlo se je bolećivih.: rusofila, zadojenih pansla- vističkim utopističkim idejama, Oni bi sada, valjda radi umirenja vlasti- te savjesti, htjeli naći opravdanje za dosadašnju vanjsku politiku, Tako im se čini da će opravdati i sami se- be... I sada u iznalaženju tih »raz- loga«, poskakivaju s jedne na drugu stranu, ocjenjujući, koji se od izne- senih »razloga« pričinja vjerojatni- jim. Polako, gospodo! Bojazan od “penetracije komunizma :čini se ap- surdnom, jer kad od ove penetracije nijesu strahovali narodi sa razvije- nom industrijom i formiranom prole- terskom klasom, zašto da se mi stra- šimo, koji živemo u državi poljopri- vrednom strukturom. I sami su uvje- reni da nijesu našli razlog, koji bi se mogao bar nekako održati, pa su konačno sve zavili u velo misterija, dopuštajući predpostavku da ipak mora postojati neki krupni razlog, zbog kojeg se lice naše vanjske po- litike, nije ranije okrenulo put Rusi- je. Postoji razlog, o tom nema dvoj- be, samo je on od časa postojanja bio \uperen protiv pravih interesa narodnih. Doći će vrijeme, kad neće trebat ništa sakrivat..,. Drugim komentatorima bilo je od- mah jasno da ovdje nema nikakvih »bratskih razgovora« ni eskomptira- rija duhovnih kapitala prošlosti. Kao ljuđi realne politike, oni su odmah bili svijesni činjenice da pred nama stoji SSSR koji kao 1 predratna car- “ska Rusija ima svoje određene inte- “rese, koji pokazuju pravac vanjske politike. Među ove svakako spada i Dr, Hinko Krizman, koji je u »Na- rodnom Kolu« među ostalim napisao i ove značajne redke: “Vlastiti interesi uvijek su glavno mjerilo svakog držanja i svake od- lake wu međudržavnim odnosima. Ni Sovjetska. Rusija ne će drugačije po- stupati, a (Među najvažnije ruske interese “uvijek se brojio 1 Balkan. Odnošaji na ernomorskim obalama, na ušću . Dunava i na dardanelskom izlazu u Sredozemno more uvijek su bili ži- votno pitanje Rusije, radi kojih je ona minoge ratove vodila. Pitanje mina i neutralnosti ovog područja. i danas je prvi ruski interes, J?7 bi ratni zapletaji u tome području zna- čili istodobno kraj njene neutralno- guća i ona bi S Dubrovnik, 1. lipnja 1940. Broj 99, ;: Od naše zajedničke saradnje od naših zajedničkih napora zavisit će i zajednički uspjeh“ U vijećnici Trgovačko-Industrijske i Obrtne komore održan je u četvr- tak u jutro sastanak komorskog ple- numa, kojem su po prvi put prisus- tvovali i komorski vijećnici iz kota- ra Mostar, Konjic, Fojnica i Trav- nik, Prisutni su bili skoro svi ko- morski vijećnici, pogotovo oni iz novog komorskog područja. Sasta- nak je otvorio predsjednik komore, naš uvaženi privrednik g. Tomo Ko- stopeč. On je sastanak započeo sli- jedećim govorom: Poslije 6 lipnja nije bilo sjednice plenuma, jer nas je jedan krupni po- litička dogođaj spriječio u toj namje- ri, Taj dogođaj je sporazum od 26 kolovoza. Taj je sporazum uspostavio bano- vinu Hrvatsku i time izazvao neopi- sivo oduševljenje u našoj zemlji, po- gotovo u hrvatskom narodu. Pret- sjedništvo je naše Komore čije je sjedište u Dubrovniku, našem najsta- rijem gradu za koji je korčulanski pjesnik Vidali već pred skoro punih 400 godina pjevao da je kruna hrvat- skih gradova, vodilo punog računa o raspoloženju naroda i privrednika svoga područja te je iskreno i odu- ševljeno pozdravilo ovaj historijski dogođaj kao i one faktore, čijom je državničkom mudrošću to učinjeno, u prvom redu Njegovo Kraljevsko Visočanstvo princa Pavla, vođu hr- vatskog naroda dra. Vladimira Ma- čeka i predsjednika Kraljevske vla- de Dragišu Cvetkovića, Oni su uda- rili tim aktom čvrste temelje držav- noj zajednici Hrvata, Srba i Slove- naca. Oni su uviđeli da je kičma ove državne zajednice hrvatski i srpski narod, Samo iskrena, sporazumna, bratska i intimna saradnja naroda hrvatskog i naroda srpskog može ovu državnu zajednicu usdržati i pra- ma tomu povesti putem razvitka i napretka, Ovi su naši najveći državnici ak- tom od 26 augusta 1939 godine utrli stazu te iskrene, sporazumne, brat- ske i intimne saradnje između naro- da hrvatskog i naroda srpskog. Ogriješio bih se gospodo vijećnici, o svoju građansku dužnost kad ne bih, ovom prilikom, i sa ovog mjesta u ime sebe, u ime pretsjedništva Ko- more, u ime cjelokupnog komorskog vijeća dao oduška iskrenom osjeća- ju.i dubokoj radosti nad tim histo- rijskim događajem, koji će buduća sti. Cijeli Balkan od Jadranskog do Egejskog i Crnog mora jedna je ne- djeljiva cjelina. Dioba kana na interesne sfere velikih sila nije mo- amo značila izvor bu- dućih ratova i stare balkanske ne- sreće«, i X Ovoliko je dosta, Svi oni, koji že- «pokoljenja Hrvata i Srba veličati kao početak svoje bolje budućnosti, Ovaj je historijski događaj proiz- veo i veliku promjenu u strukturi naše Komore. Cijelo naše područje osim sreza dubrovačkog ostalo je iz- van banovine Hrvatske i prama to- mu izdvojeno je iz sastava naše Komore. Mi smo se teška srca i sa bolom u duši rastali od svojih dosadanjih milih drugova i dobrih saradnika, Ništa manje nego skoro stotinu godi- na Boka Kotorska bila je sastavni dio naše Komore. Kroz jedan cijeli vijek dijelili smo dobro i zlo. Srezo- vi kršne Hercegovine, koji su ostali u Zetskoj banovini, i ako nijesu re- lativno dugo vrijeme bili u sklopu naše Komore, jednako su nam bili prirasli srcu. Kao što je Boka Kotor- ska, tako su i oni naši neposredni susjedi, pa nas je sam život upući- vao na iskrenu saradnju. Mi smo ta- .ko usko povezani, da še nije mogla zamisliti suprotnost interesa. Kod nas je neprestano vladala najbolja harmonija i svaki se rad odvijao spo- razumno i na opće zadovoljstvo. Ja se gospodo vijećnici sa ovog mjesta u ime cijelog komorskog vije- ća najugodnije sjećam naših milih drugova i saradnika iz izdvojenog područja te im u dme svih vas izri- čem najtopliju hvalu na njihovoj is- krenoj saradnji u našoj Komori. Že- lim njima kao i cijelom od nas odvo- jenom području svaku sreću i svaki napredak. Kao što sam prije kazao mi smo neposredni susjedi i nas život upuću- je jedne na druge. | ako nismo više u istoj Komori, to su ipak naši inte- resi' zajednički, nas život povezuje dalje. Njihov napredak i naš je na- predak. Ja im želim svako dobro u njihovom i našem interesu. Pratila ih sreća u svim njihovim pothvatima, a Bog blagoslovio njihov rad. Obraćajući se «našim novim dru- Sovima i Saradnicima iz Bosne po- nosne, iz kršne Hercegovine 1 iz na- še Korčule ja ih pozdravljam srda- čno i iskreno: Dobro došli u ovu Va- šu kuću! Teško je dirati u nezacijeljene ra- ne. Kao što je naš rastanak sa našim bivšim drugovima bio bolan, tako potpuno shvaćam i Vaše osjećaje što ste se i Vi rastali od svojih dosada- šnjih drugova. Baš radi toga naša će le realno gledati na dogođaje razu- mjet će, da u uspostavi sada trgo- vačkih a kasnije i diplomatskih od- nošaja ne treba tražiti zadovoljenje nekih bratskih sentimenata, već is- ključivo manifestaciju interesa, koji pokreću i diktiraju vanjsku politiku svih država. dužnost biti tim veća da učinimo sve, kako bi draga naša nova braća osje- tili, da se zaista nalaze u svojoj kući. Sadanje područje naše Komore obuhvaća granične srezove banovi- ne Hrvatske. Prostire se od vezir- skog grada Travnika do rta Oštro pri ulazu u Boku Kotorsku, Ali ovo nije zid koji odvaja, nego je to most koji spaja i nas sa našim bivšim pod- ručjem kao i Vas sa vašim dosada- šnjim vezama. Na prvi mah bi možda moglo iz- gledati, da teritorijalni sastav naše Komore nije najprirodniji. Ali ako stvar promotrimo sa pravog trgova- čkog gredišta. naći ćemo nekoliko dodirnih tačaka, koje nas baš upu- ćuju jedne na druge. Naša je državna zajednica pomor- ska država. Što more za jednu drža- vu znači nije potreba, da pred ovim uglednim zborom posebno naglašu- jem. Mi dobro znamo da države vode ratove da dobiju izlaz na more, Pod- ručje grada Travnika te najudaljeni- je tačke našeg komorskog područja i sada izvozi preko Dubrovnika pro- izvode svoje šumske = industrije. Travnik je u svom izvozu a u glav- nom i u svom uvozu upućen na južni Jadran, od čega najveći dio ide pre- ko dubrovačke luke. Dubrovnik je najveći turistički centar naše zemlje, gdje gosti proborave preko 400.000 noći godišnje, što čini prosječno dne- vno oko 1.100 gosti. To pretstavlja jako konsumno područje za artikle baš iz naše komorskog područja, pogotovo za voće, povrće i sitnu stoku, I u prošlosti su postojale veze iz- među Dubrovnika # sadanjeg našeg komorskog područja. Travnik je od davnina stočarski kraj, te su od ta- mo već u ranom srednjem vijeku lju- di dolazili u Dubrovnik da trguju sa stokom. Kad to vrijedi za Travnik i centralnu Bosnu onda to pogotovo vrijedi za. kršnu Hervegovinu, Ta Dubrovnik i nije ništa drugo nego hercegovačko primorje, a dubrova- čko pučanstvo u velikoj većini su djeca hercegovačkog krša, O Korčuli ne ću ništa posebno da napomenem. Ona :je uvijek bila u sklopu naše Komore te je samo za jedan period bila iz ovog sklopa od- trgnuta, Korčula se je povratila na- trag u svoju vlastitu kuću, Glavno je da nema među nama suprotnosti interesa, a sve ono što nas spaja treba predobiti i unapre- diti. U tom smjeru treba da se kreće naš zajednički rad, Vremena u kojima živimo teška su i sudbonosna. Evropom bijesni je- dan od najstrašnijih ratova, što ga svijet pamti. Takva vremena nisu podesna za napredak i procvat pri-