Poštarina plaćena u gotovom Godina VIII. JUB Dubrovnik, 8. lipnja 1940. 00-ti broj Dubrave“ »Slavnoj vladi naših knezova, te kraljeva Tomislava, Krešimira i Zvonimira, možemo pridružiti punim pravom 1000-godišnji državni život i slobodu našeg slavnog Dubrovnika“ Svijetle tradicije Supilove »Crve- ne Hrvatske« eruptivno su oživjele u stupcima »Dubrave«. Isti se je ot- porni duh hrvatskih pravica na sta- rodrevnom = hrvatskom tlu ovoga Grada očitovao kad se je u danima crne Živkovićeve diktature i siste- matskog zatiranja hrvatskih svetinja pojavio prvi broj »Dubrave«. To je bilo 23. XII. 1933, U atmosveri pro- klamiranog svetog jugoslavenstva, . nošenog u bučnim talambasima za- strašivanja i proganjanja svakog koji bi se usudio da mu oponira, s naro- čito dirigiranim programom uništa- vanja »antidržavnoga« hrvatstva — pojava »Dubrave« začudila je mnoge: dubrovačke građane; bila im je ne- razumljiva tolika smionost njezinih izdavača, pa su sa. skepsom očeki- vali daljne brojeve. S druge strane zatirači hrvatstva u licemjernoj po- zi državotvornih. otaca. 'i sudaca zgranuli su. se nad drskim bezobraz- lukom anonimnih mladića koji dola- ze »Dubravom« da, unesu pometnju u idilu »grandioznog jugoslavenskog plana«. ikakvih prethodnih dugih priprema. lako se je neprestano osjećala po- treba hrvatskih novina u Dubrovni- | ku, zvanični hrvatski krugovi nijesu to — u momentu pojave .»Dubrave« — uzimali. u pretres. »Dubrava« je djelo nekolicine omladinaca za koje je pred vlastima preuzeo .odgovor- nost .njihov drug -i- glavni inicijator kap. Ivo Šišević kao odgovorni ured- nik »Dubrave«, U bolnim . trzajima radi potištene. Domovine, u mlade- načkom . zanosu da hrvatstvo Du- brovnika glasno .i bučno naglase, a povodom zatvaranja petorice. radni- ka radi otpjevane budnice »Marjane, Marjane, . ča barjak ne viješ, milu trobojnicu, ......« stvorila se .je u krugu tih omladinaca. odluka za iz- davanjem »Dubrave«, Zanos je za- mračio poteškoće i razmrsio sve za- preke, Optimizam. mladosti pobije- dio je skepsu starih, i u kaljuži nasi- lja pojavila se je »Dubrava« u hrvat- skom ruhu, Svaki je redak vikao da Hrvati Dubrovnika nijesu zatrti, da su tu, mladenački snažni 1 budni na straži potištene, izmučene ali ne uni- štene domovine Hrvatske. Sad nastaje borba za uništenjem »Dubrave« između diktatorske vla- sti, cenzure i policije, i njezinih za- nosnih izdavača. Križ nosi odgovorni urednik, kapetan Ivo Šišević; on s oduševljenom tvrdokornošću pri: ma borbu, ništa ga ne može smesti, i »Dubrava« nastavlja svoj put. »Du- brava« postaje živom potrebom hr- vatskog naroda cijelog dubrovačkog kotara. pri 7 U drugoj godini izlaženja aktivno ulazi u redakciju »Dubrave« dr, Fra- no Dabrović; Svojim snažnim i po- letnim duhom dr.“ Dabrović okuplja oko »Dubrave« nove saradnike 1 re- generira »Dubravu« svježinom no- vih snaga. »Dubrava« postaje izraz svih kulturnih nastojanja suvreme- nog Dubrovnika i politička govorni- ca dubrovačkih Hrvata. Današnja »Dubrava« bilježi svoj stoti broj. Ovaj je članak u najglav- nijim konturama prikazao historijat »DUBRAVA“ br. 3.11. 1934 »Dubrave« u 8 godina njezina izla- ženja. Kad taj historijat bude opisan u detalje, to će biti vrlo važan doku- menat hrvatske borbe u suvreme- nom Dubrovniku. »Dubrava« je u toj borbi vršila veliku ulogu. »Dubrava« je bila utjeha i snaga, koja je jačala duhove u onim tužnim danima, B. Kad će se skinuti zavjesa sa Račićeve ostavštine? Molim ga, da po duši izvrši onako, kako je moj san, i zato neka mu je blagoslov i-mojih mrtvih i mene. Ovo je moj testamenat. Prošlo je već dvadeset godina, da se jedno aktuelno pitanje nalazi još uvijek neriješeno. Do sada nijesmo imali prilike vidjeti da se sa bilo koje strane pokazuje namjera privođenja u djelo zamisli Iva kap. Račić i Mari- je ud. Račić. Nije ovo prvi put da se naš list osvrće na njihovu ostavštinu. Pisali smo o tome još u broju od 9 ožujka 1934 i čekamo evo punih šest godina da se groblje mrtvih kapitala pretvori u djelo, kojem je namijenje- no. Oporični izvršitelj gospar Miše Kolin dolazi s vremena na vrijeme u Dubrovnik, ali i tada ga je teško vi- djeti, a još teže s mjime razgovarati. | Njegova pojava oživljuje uspomenu na ostavštinu velikih dobrotvora. Ali od svega toga nema ništa. Malo razgovora u užem krugu građana samo je dokaz da ipak javnost nije zaboravila, što gospar Miše Kolin .u. svojstvu oporučnog izvršitelja i ad- ministratora duguje gradu Dubrovni- ku. Nije zaboravila i neće zaboraviti, Ne mogu nas umrtviti ni periodično nabacana pripovjedanja o nejasnom karakteru zakladne pomorsko-trgo- vačke škole, Tu nema i ne može biti ništa sporno. Dobrotvori nijesu mo- gli imati u vidu osnutak nove nauti- čke škole pored postojeće. Na to se nije ni moglo misliti. Radi se, dakle, “o “ustanovi Pomorsko - Trgovačke | Akademije fakultetskog ranga. * Kuća, koja bi se imala restaurirati za ovu svrhu već je prazna nekoliko godina. Miši gospodare ovom veli- kom zgradom na istaknutom položa- juy sve u njoj po malo trune, zub vre- mena čini svoje, isve tako čeka da se oporučni izvršitelj. probudi iz le- targičnog sna i da jednom uvidi da oporučni' izvršitelj nije svrha oporu- Antun i Stjepan Radić Narod če vječno slaviti dan vašeg rođenja, 17. lipnja. “sTo je bio sretan fskus == E dan za vašu majku, ali još sretniji za majku Vašim :je rođenjem Providnost zajamčila Hrvatskoj Slobodu. . Rasliste na livadama rodnog sela Trebarjeva i upijati miris i ljepotu todne grude. Prožđi sokom zemlje, ljubili ste u zanosu svoju FHrvatsku i svoj Narod. Kao djeca ste uvidjeli teško stanje Hrvatskoga Naroda i za- kleli ste s a mu morate pomoći. Ta vs je misao pratila od rane mladosti do konca života. Shvatili sle je najozbilnije. IVeu slobode i kocijalne pravice. Prednjačili ste i u znanju i je ljubavi orno ste trapili na rođenoj grudi udahnjujući joj duh u pobuni protiv tuđina. Zar vam prama Narodu bio neugasiv. "Vaša ve široka duša čeznula da WVarod podući i pridigne. Upoziati Narod! — Tim ste ispravnim putem pošli, pa ste kao djeca za olskih praznika odlazili od sela do sela, promatrali na- rodni život i prožimali svoje biće bićem narodnim. < Zato su vaše rijeći bile kao rijesg iz izvora. koji se Narod “2. Zato vas je Narod ljubio, jer ste bili najčišća kru njegove krvi. Bili plan rada ' Oznaši mu: svijes “< Prod vini, pa o vlastitoj snazi. te čudesno nadahnuti vidovitošću kada ste stvarali svoj li ste srž Naroda — Seljaka, pokazali mu put, podigli ali'ste zaspale i zalutale rodoljabe vrativši ih Domo- nas svi Hrvati imaju jedno srće, Vaše. Čašnt ste ispunili dane svoga života. A. B. Pojedini broj dim. 1.— LDudimo svojt Svaki na svom, CDanimo složno vatski dom: Stjepan Radić Broj 100. ke, nego samo sredstvo pomoću ko- jeg riječ ima postati djelo. Ne pišemo ovo radi gospara Miše Kolina, jer znamo da ga naše pisanje neće probuditi. Naš članak smatra- mo apelom na Banovinu Hrvatsku, Tu se može naći ruka, koja će uspa- vane prodrmati i sjetiti da Dubrov- nik nije zaspao.... On živi duhom njegovih svijetlih tradicija i baš zato ne može zaboraviti na neizvršenu za- misao Iva kap. Račić i Marije Račić. Ono što smo pisali prije 6 godina i dan:s je aktuelno. Ne trebamo ništa mijenjati ni nadoknaditi, Za danas je dovoljno da vas potsjetimo na opo- ruk':, pa ćete se upoznati sa vjerov- ničkom ulogom Dubrovnika prema gosparu Miši Kolinu, »P-i zdravoj pameti određujem o mojoj imovni ovako: Riješavam svake kmetske veze kmetove i polovnike moga očinstva Plal-Župa i neka budu njhove zemlje pro- ste : slobodne, Svakome od neputova i nepuća, tf, j. sva- kome sinu i kćeri od braće i sestara moga muža ostavljam po 2.000 (dvijehiljade) . $ra- nak». Vicu Miljanu ostavljam sve što ise snebra, : pokućstva i domaće spreme nađe po mojoj “emrt: u kući, gdje stanujem. Zlato, biser i drago kamenje ostavljam Ani Tironi. Neka Viče Miljan dade službi pokućstvo njihovi- jeh soba, dis Sobarici, koja bude u mojoj kući pri mo- joj. smrti ostavljan 3.000. (tritisuće), a ku- haric& 1.500 (tisuću pesto) iranaka; “< — .«Mome. zetu Božu Boncu: ostavljam kuću u Cavtatu, u kojoj se naša Marija rodila i. sve što se u njoj pokućstva nađe, i vrt oko kuće, kako je zidom omeđen, i onoliko zem- ljište zvatog Ivusino, koliko se nalazi u pravcu zida s gornje strane. Na ovom zem- ljištu će se sagraditi hram. I moju trgova- čku firmu ostavljam mome zetu, a«Vice Mi- “ljan će ostati kako je i danas u istoj službi, kako je moj muž već odredio«, * (Sada u oporuci slijedi 8 redaka o“ obi- teljskoj grobnici, što je ostvarena u Meštro- vićevom Mauzoleju; Op. Ur.) »Općim baštinikom cijele moje imovine imenujem Pomorsku Trgovačku Akademiju, koja će se ustanoviti u Dubrovniku i nositi ime moga muža Iva Račić na njegovu uspo- menu. Akademiju će smijeti pohađati i žen- ska, U pogledu akademije, njene ustanove, njenog statuta, početka djelovanja, finansi- ranja, programa i mjesta, na kome će biti smještena, čuti će se mijenje strukovnjaka, a odlučan će biti o svemu izrijek moga opo- ručnog izvršitelja i administratora, komu su najboije poznate moje misli i želje i svrha, za koje sve činim, Akademija će imati svo- ga kuratora, a njegova će zadaća biti odre- dena po statutu škole, Prvim kuraiorom imenujem mosa oporu- čnog izvršitelja, a on će imenovali svoga nasljednika i tako naprijed svaki svoga, Kurator će imati na srcu interes i napredak moje ustanove za dobro našeg naroda, pa zato neka bude imenovan čovjek, koji će imati dobru volju, da koristi narodu putem moje ustanove. Nagrada će mu biti 10.000 deset tisuća iranaka na godinu i platit će mu se elektivni troškovi. Akademija bi se uglavnom uzdržavala o dobiti uloženog ka- pitala u more. Kad bi bilo korisno po moju ustanovu, prodati će se karati i isto tako i kuće i zemljišta u Trstu i drugovdje. Ima- du li se karati ili kuće prodati ili uopće moje biće realizovati i drukčije uložiti, o tome će odlučiti moj oporučni izvršitelj i administrator, Oporučni izvršitelj će stupiti u posjed cijele imovine i vladati sa njome kako oporučni izvršitelj, dok zakon to predviđa, a iza toga će vladati kao admini- strator, : Oporučni izvršitelj i administrator će is- ključivo po svome sudu i uviđavnosti vla- dati imovinom, realizovati je i na novo je sei auto Se neće upličati nikakva vlast,