a -— oo a _ isli Cijena ovom broju Broj 1061 Godišnja pretplata Din. 70.— mjesečno Din. 6.— 9. Maja 1931. | IMPRESIJE G. ALBERA TOME SA PUTA KROZ EOSNU-HERCEGOVINU I JUŽNU DALMACIJU — MISLI O ONIMA U prošlu subotu doputovao je u naš grad &. Alber Toma, šef me- dunarodnog biroa rada u Ženevi, do- čekan i pozdravljen od pretstavnika grada, političkih vlasti i socijalnih u- stanova, Prije svog odlaska g. Toma dao je dopisniku beogradske »Politike« zanimive izjave koje ovdje u cjelini donosimo: NEOBIČAN INTERVJEV Po ovome što me pitate, pučeo je $. Toma — intervjev je za mene ?a- ista neobičan. Do sada kolege stalno pitali za socijalnim su me vaši mišljenje o problemima miješajući sa izvjesnom indiskrecijom i politiku. Vi me «naprotiv pitate za moje turi- stičke uliske, a ja sam samo slučajni putnik. Ja nisam ni pjesnik, a za opi- sati utiske koje nosim iz ovih kra- jeva irebalo bi biti pjesnik sa boga- tlom velikom maštom 1 rječitošću, Eno vam prvo one rijetke panorame kad silazite u dolinu Višegrada gdje su vaši borci prošli težak jedan pe- riod rata, pak obala Drine sa onim duđim dofilonn: zi PA dg 58 rajevu jedinstvenom gradu što spaja nheanalna istok sa zapadom. Veličanstveno je i podnožje Trebevića sa. originalnom panoramom koju čine muslimanske kuće silazeći sa svih strana niz bre- žuljke pokrivene čempresima i vrto- vima punim cvijeća, OD SARAJEVA DO MOSTARA I MORA Hoću da naglasim da za mene nije bio ništa manje zanimiv put od Sa- rajeva prema Mostaru i moru, Noć sam proveo u vozu uskog kolosjeka. Jutro mi je pružilo nova uživanja. Sunce je pozlaćivalo visoke vrhove, a dolina Neretve budila se je u nia- Nekcliko sati docnije doliva po- staje sve šira obrađenija i uglednija ula o aaftim ukazuš, se sro'sa : Ali šs.n : goli sercegovačk: nlr'. sa če lan Kr ćicama jednog vij>11>g ži- ota. Tako ide sve dalje do časa ka- da se lokreće oko Popova polja gdiz su po ida željeznička linija počini= Minralo iz blatu počinje da diže obra- iidena zemlja. Tu se osjeca početak preporoda, neke vrste uskrsnuća, Se- Sla su bogatija, kuće novije, bolje i vi- Sočije, Još malo i eto nas u punom razvoju sredozemne vegetacije koja prema Dubrovniku postaja se jača. Faista postaje nevjerojatno» da se u Bvako- kratkim razmacima i za malo ti može vidjeti tako različite a sli- ovite prizore. MISLI O ONIM KOJI TRPE Ali dozvolite mi da na čas preki- red. u nizanju pricodnih ij pota r ova prirodna čuda što se redaju ed mojim očima u čitavom svom aju i moći ne mogu da utrau moje Misti na ekonomske teškoće sh koji KOJI TRPE, — O ALBANIJI, narod, Mislim na gospodara pak i na svakidašnji rad industrijskog radnika koji je ma se bori ovaj siroma- šno plaćen, Mislim i na 'nuke Sse- ljaka koji se kinje u ovom kršu ukla- njajući kamen po kamen da stvori komad plodne zemlje, na genijalnu ustrajnost onih koji su između ovih rašireniih elemenata stvorili prve ve- like puteve saobraćaja. Ja bih že- lo raspolagati jačim silama i većim nadahnućem da govorim o pravoj bu- jici osjećaja koja nosim u srcu iz ovih krajeva ali zadovoljite se, molim vas, sa ovo malo riječi, O DUBROVNIKU Ja opetovano nalazim stara uži- gradu: dIndentičnost svih sredozemnih zemalja ima i svoju vanja u ovom originalnu stranu uživanja baš u nji- hovoj neizmjernoj raznolikosti, | Prvi prizori ljepote ukazali su mi Se silazeći vozom sa Uskoplja prema Dubrovniku: kroz predjele sa bujnom vegetacijom poput francuskog. tali- janskog ili grčkog juga. Ali kakvu Pa sa naa oosn s. 1. .3 u kojoj se savršeno vačka rivijera usredotočuje i koordinira čitavi pej- saž sa bistrim morem i linijom boga- tih i elegantnih vila što sve skupa stvara rijedak umjetnički kompleks. Kakvu tek emociju izazivlje ulaz“ u sam grad, staro središte Republike Dubrovačke? Vi sigurno ne tražite da vam ga opisujem. Bilo bi to do- sta dugo ; teško. Ali ipak jedno od svih osjećaja koje sam duboko osje- tio. želim da podvučem. To je osje- ćaj razvijenog kolektivnog života ko- jega ima u svim gradovima koji su ostali intaktni. Naprotiv u svim. ve- likim i modernim gradovima kolek- tivni je život zaista nestao i više mu nema ni traga, Svi javni poslovi u njihov&n razvitku okrenuti su prema Naprptiv grad je ovdje centar svih napora. KELE kicgviiuu. A_ historijska uloga Dubrovnika kao spone između istoka ; zapada njegova snaga koju duguje vjekov- nim tradicijama? Uzmite vašu raz- brodogradnju ponos pionira jugoslavenske trgov, mornarice Du- brovčani sami posjeduju jedan veliki dio trgovačke mornarice i mogu s pravom reći da su oni najviše do- prinijeli američkoj ekonomiji na tom polju koje nije baš neznatno. A Du- brovnik sve to ima da zahvali sna- $ama koje vuče još iz srednjeg vijeka. Željeti je da se svijet upozna sa či- njenicama velišinu Du- brovnika u prošlosti da se one na- $lase i učvrste kad treba riješavati savremene međunarodne probleme vijenu koje čine DRUŠTVO ZA UPOZNAVANJE ua PROŠLOSTI DUBROVNIKA Zatim g. Toma vovori o posjeti ar- hivu Republike Dubroviške i naziv- lje ga mjestom u kojem leži, nenro- cjenjivo _ blax> uistorijx CG. Toma je mišljenja da treba osnovati sre štvo za upa==-- 3 44 azumiše- vanje vrijednosti historijskih n: pora civilizacije koja se 12 tu usavršila O CILJU PUTA U ALBANIJU Sa kakovim željama odlazit» u Al- * baniju? « x — Ja se nadam — odgovorio je kratko 6. Toma — da me nećete kao vaši kolege u Beogradu pitati o zem- if u kojoj još nisam bio. Ja samo nastavljam dužnost kao šef međuna- rodnog biroa rada. Idem da posjetim zemlju koja je član lige u kojoj ta- kođer ima ljudi koji rade i koji trpe bijedu, Ima i tamo ljud; koji žele da budu osigurani protiv nezgode, Ima i tamo radnika koji su plaćeni od moderne industrije kao i nadničara koji još rade po uzorima srednjega vijeka — završio je svoja zanimiva izlaganja 6. Toma. o —2—pjyjsiissti inspekcioni put bana g. Dr. Uroša Krulja Na svom prvom inspekcio- nom putu ban zetske banovine $. Dr. Uroš Krulj, u pratnji še- fa kabineta banskog savjetni- ka g. Manojlovića, posjetio je u četvrtak Škaljare. Kotor, Do- brotu, Perast, Risan, Herceg- novi, Grudu i Cavtat. U Kotoru priređen je g. ba- nu odličan doček sa strane gra- đanstva i gradske općine, U općinskom dome-bilo je prima“ nje predstavnika svih humanih. kulturnih i nacionalnih udru- ženja i konačno svećenstva svih vjeroispovijesti. Malo za- tim 6 Dr. Krulj posjetio je u Dobroti trgovačku pomorsku a- kademiju i općinu, gdje su ga pozdravili upravitelj škole prof. Lipovac i načelnik g. Marko Dabčević, — U Perastu, na do- lazak g. bana čekala je cijela varoš na čelu sa g. Radom Gju- ranovićem, koji je & Dr. Kru lja. pozdravio u ime građana, a gđa Ana ud, Šorović u ime Ko- --la-Snp: Sestara; G. Dr.- odgovorio je kratkim govorom i zatim razgledao znamenitosti mjesta. — U banji Sv. Đorda g. ban je u pratnji arhimandri- ..sievio IZLAZI SVAKI UTORAK Telef.: Uredništvo 125, Uprava 160 God. lit. hura IJE NOO Kroz čitavu ljetnu sezonu Autobus kreće ispred »rlotela Petka“. U svečane dane - ako je vrijeme pogodno - - autobus odlazi svako pola sata i to počam 0 pi pode Komolcu u 10 sati večer. Ostala kretanja prema voznom redu, ta 6. Dioniza Mikovića razgle- dao imanastir i odmah zatim produžio za Risan gdje je pod slavolukom čekalo veliko mno- štvo na čelu sa sokolskiim dru- štvom i načelnikom g. Gavri- lom Gjurkovićem. Pozdravne govore održali su g. Gjurković i starosta sokola brat Bartulo- vić, Poslije kratkog patriot: skog govora sa kojim je g. ban odgovorio na pozdrave, krenu- lo se je na razgledanje mjesta i nekih znamenitih iskopina. Na banketu je bilo okolo 70 uzva- nika, — U Morinju, na putu za Gjenović, pozdravio je g. Dr. Krulja na čelu svoj škole ta- mošnji učitelj g. Nikola Sefe- rović, a u Bijeli pravoslavni i katolički župnici. — U Gjeno- viću 6. ban posjetio je kontre- admirala g. Riharda Salhera i zatim razgledao manastir Sa- vinu u pratnji kaluđera g. Teo- fila Danilovića. U 5 sati poslije podne, g, ba- ru Dru Krulju priređen je u Hercegnovome svečani doček, Pred općinskim “domom oku- pilo se je veliko mnoštvo na čelu sa cijelim općinskim vije- ćem i upravom. Dobrodošlicu izrekao je bivši narodni posla- nik i. načelnik Hercegnovoga $. Mirko Komnenović, ističući radost pučanstva, što na čelu upravne vlasti vidi čovjeka koji dobro pozna narodna pregnu-