Poštarina plaćena u gotovu DUBROVAČKA .. - a "S : ; š BROJ 196 DUSROVNIK, 28 MARTA 1933 SLOBODNI ZIDARI I CRNA INTERNACIONALA Skoro svake srijede naša su- sjeda na Placi Kralja Tomislava objavi po neki dugački članak ili noticu uperenu protiy ,,framoso= na“ — slobodnih zidara. U traže- nju saveznika protiv 3 »,Strašne organizacije“ Rlerikalcij su našli i jednog ruskog mitropolitu, raba božijeg Antonija. Ruski mitropod lita, tražeći krivce za katastrofu carske Rusije, nalazi ih u djelu slobodnih zidara. Nikakvo čudo. Rab božiji Antonije, nemože ni pomisliti, a kamo li htjeti, da pra- ve Rrivce potraži na — pravom mjestu, jer bi onda otkrio _ da su i mnoge pravoslavne svetosti i- male udjela u zlu, u nagomilava- nju eksploziva koji je razorio VWe- liku pravoslavnu i slavensku Rusiju. Slušajući sva čuda o toj »strašnoj“ masoneriji mi smo stekli uvjerenje da ta organizacija grubo pritiska žulje našim Rlerikalcima, pak smo se obratili na obavješte= ne da nam oni kažu u čemu su načela slobodnih zidara i odakle ovo crno bjesnilo protiv njih. Pri mili smo ovaj prikaz koji objav- ljujemo Rao slobodno javno gla- silo lih radi informacije naših či- tatelja. Zagreb u martu 1933 Poznata je stvar da su odnosi između rimokatoličkog Rlera i slo- bodnog zidarstva u svim državama, pa i u našoj, vrlo zategnuti. “Kleri- kalna štampa, među njom i ,,Narod- na Svijest“ stalno puni svoje stupce najgorim pogrdama protiv slobodnih zidara, nazivajući ih neprijateljima ne samo rimokatoličke vjeroispovjesti, nego i same države i_ kugom ljud- . skog društva. Kako je slobodno zidarstvo vr= lo stara i moćna organizacija rašire- na po čitavom svijetu, koja broji danas oko 4i po miliona braće po- vezane u čvrst lanac, vezom jačom i užom od same Rrvne veze; kako su ovoj organizaciji odnjena postanka pripadale, a i danas pripadaju, mno- ge krunisane glave, najveći umovi čovječanstva, koji su svojim djelima “ zadivili čitav svijet (Diderot, slavni frančuski naučenjak; Dobrovski, gla- soviti slavista; Fichte, glasoviti nje- mački filozof; Franklin, slavni ame- rički naučenjak; Garibaldi, poznati borac za slobodu Italije; Gete, ne- natkriljivi njemački pjesnik; Haydn, glasoviti kompozitor; Herder. jedan O njemačkih Rlasika; Viktor Hugo, slavni romansijer i pjesnik Klop- stock, čuveni pjesnik Messijade; Le- ssing, slavni njemački Rlasik; Liszt, oRatolički Abbe i slavni violinista; Mozart, slavni kompozitor i umjetnik; Voltaire, Vašington prvi pretsjednik amerićkih država; Wieland, poznati njemački pjesnik, pa i mnogi sluge Bočije: Biskupi sa- . Srebački Maksimilijalan Vrhovac i Galjuf“ kanonici Dolovac i Franjo Sebastijane- vić, mitropolit karlovački Siratimirović Šakabent Josip Ivan biskup novosadski i mnogi drugi koji su svojim živo- tom i radom zadužili ne samo svoj narod nego i čitavo čovječanstvo. Potpuno vjerodostojni istorijski iz- vori kažu da fslobodni zidari nijesu bezvjerci i da nijesu protiv nijedne po- zitivne vjeroispovjesti. Prvo i bitno načelo slobodnih zidara jest VJERA U BOGA, vr- hovnog i najvišeg Tvorca svemira... Vjera u jednog, jedinog Boga, dob- rog oca svih ljudi kakogod mu se oni molili, krstili se ili ne krstili = Vjera u Boga, koji suncu svome za- povjeda da grije i pravedne _ i ne- pravedne i vjerne i nevjerne. U Bo- ga koji je ujedno i Bog Kršćana i Jehova Jevreja i Alah Muhamedaca“ i Vrhovno biće Hindusa, Parza, Kon- fucija itd. jer vjeruju da ne može biti onoliko Bo- gova koliko ima različitih vjeroispov- jesti, nego samo jedan Bog. Oni ljube Boga svim srcem i svom dušom svojom i bližnjega svo- ga kao samog sebe, a u ovim dvje- ma zapovjestima visi sav zakon po učenju Hristovu. Daju caru carevo, a Bogu Božije, ljubeći Otadžbinu prije i iznad svega. Cine dobro iz ljubavi prema Bogu. Ne traže nikRa- kve nagrade ni zahvalnosti od ljudi. Ljube dobre, žale slabe, izbjegavaju zle, ali ne mrze nikoga. Slušaju glas svoje savjesti. Izbjegavaju svađu i klone se uvrijeda, Ne (škorišćavaju ničijih slabosti, a najmanje slabosti žena, jer to smatraju smrtnim grije= hom. Odbacuju i ne prisnaju nikaksv povlašćeni položaj, posebna prava i privilegije, koje pojedine vjeroispovje- šti, traže za sebe Roo jedinospasavuju- će, jer smo svi jednakopravna djeca jed- noga Boga, koji te gleda koje ko, nego da li vrši dobra djela koja su njemu po volji. Nastavak na 2 strani Životni problemi Jugoslavije Unutarnje uređenje Jugosla- vije mora bit takovo, da daje apsolutnu garanciju za jedinstvo države i da najefikasnije dovede do izražaja najšire slojeve naro« da u formi istinskih i najširih narodnih samouprava. Pri unu- tarnjem uređenju Jugoslavije ne mogu igrati odlučnu ulogu za» blude, predrasude i fikcije iz do« ba podređenosti tuđinu, već sa« mo životni interesi i elementarne potrebe maloga čovjeka radno-« ga naroda. A tim interesima mo- že se služiti i tim potrebama u- dovoljiti samo jednom ispravnom i pametnom socijalnom, finansij- skom, ekonomskom i prosvjet= nom politikom na bazi apsolu- tnog jedinstva, jednakosti i rav- nopravnosti, a ne na bazi_po- litičko-+državnopravnoj plemen- sko-vjerskih antagonizama. Rješiti ispravno i pravedno problem odnosa grada i sela, rada i Rapitala u tom jeste os« novni problem Jugoslavije i cje- loga svjeta. Podići Rulturni nivo života najširih slojeva naroda, nacionalizovati agrarnu proizvod- nju, nacijonalizovati industriju, za- uzdati bankokratiju, sprovesti so« cijalnu zaštitu rada i pravednu distribuciju produkata rada, c= sloboditi našu nacijonalnu eko- nomiju od eksploatacije sa strane tuđeg internacionalnog i doma-« ćeg anacionalnog kapitala, oslo- boditi našu politiku od kRkorup- cije, demagogije i ignorancije, eto u tome su vitalni i akutni problemi Jugoslavije, a ne u hr= vatstvu i srpstvu, katoličanstvu i pravoslavlju, srbijanstvu i pre- čanstvu. Ali, ti realni problemi ne za« nimaju naše stare političke maj- store, jer za rješavanje tih pro- blema treba i velikoga znanja, i iskrene ljubavi za narod, i _ neu- mornog rada. I zato naši ,,politi- čari“ rađe ,djeluju“ u sferi ,,či= ste“ politike mlaćenja prazne slame i žongliranja između eks- tremnosg centralizma i ekstrem- nog federalizma. Ta senilna i sterilna, defeti- stička i destruktivna politika sta- ropartijaca nas je idovela u ovo stanje u kojem se sada nalazi- mo. I dešperaterski recepti nji- hove vabank politike do kraja bi upropastili državu. Jugoslaviji nije potrebna ni federacija, ni amputacija, već joj je _ potrebna nova generacija, koja će ju po- vesti pravim putem njenom pra- vom cilju. Nama je dosta forma- lističke i afarističke politike pro- fesionalnih političara. Oni nema- ju ni stvarne ni normalne Rvali- fikacije da rješavaju realne pro- bleme Jugoslavije, Roje mogu is- pravno riješiti samo ispravni )u- goslaveni. A _ ispravno jugoslo- venstvo znači apsolutnu jedna-« kost i ravnopravnost svih djelo- va naroda i svih krajeva države, i ono po svojoj suštini isRključu- je svaki hegemonizam i svaki se- paratizam Ne radi se o smjeni forme, već o smjeni ljudi, jer je- dino ljudi mogu biti garancija za ispravnost narodne i državne politike. (,Jugoslav. Reč“ — Zagreb) Cijena je ovom broju Din. #— Godina V Perom i olovkom »Nar. Svijest“ i — falsifikati!? Velika pobornica originala i jas- noće na Placi Kralja Tomislava, re- voltirana je radi toga što su ,,libe- ralne novine“ netačno reproducirale članak g. Peze-a u, LA VIE CATHO- LIQUE“ i sad ,,nemaju moralne ja kosti da priznadu da su falsificirali...“ Dobro, časna sestro! G. Peze nije pisao onako kako. smo i mi zabilježili, nego onako kako vi pi- šete:.. A je li sa tim demantovano ono što je glavno i što je u ovoj diskusiji bitno: da je politički spreg Vatikana i fašističke Italije uperen protiv Francuske i njezinih savezni ka: protiv Jugoslavije i njezinog je- dinstva i protiv slavenstva uopće? Zar je malo dokumentovanih doka- za objavljeno, ne od nas ,,liberalnih“ nego od vaše braće u Kristu? A vi ste mučali ko zaliveni nemajući mo- ralne jakosti, da priznate da je swe to istina. . . Konačno, časna sestro, potrudi se da objasniš falsifikate tvojih in- spiratora, koji dolaze pod udar — kaznenog zakona. > --—-— Međunarodni kongres D. E. N. Rlubova u Dubrovniku Pripremni rad za XI među- narodni Rongres D. E. N. klu- bova u Dubrovniku koji će se održati od 25 do 28 maja nas- tavlja se, i pripremni odbor dr- žao je svoju posljednju sjednicu u Zagrebu 5 marta. Susretljivošću naših plovidbe- nih društava osigurani su naju- dobniji parobrodi naše obalne plovidbe za prevoz putnika. Ti će brodovi ostati u luci za vri- jeme kongresa, tako da će se na njima moći smjestiti jedan dio mnogobrojnih učesnika Radi se i na pripremanju an- tologija naših pjesnika i pripo- vjedača na francuskom i na nje- mačkom jeziku. Materijal za te antologije je spremljen, a sada se vode pregovori s izdavačima koji teku povoljno. Interesovanje inozemstva za kongres veliko je. Na poziv, ko- ji je upućen svima centrima D. E. N. kluba i njihovim članovi- ma, stiglo je već do sada dosta prijava, a naročito iz Engleske, Njemačke, Švajcarske i Češke, a zatim iz Francuske i Holandije. Među ostalima javila je da će doći i osnivačiea P. E. N. klu- ba, g-đa Dozon-Skot. Tačan broj učesnika zuaće se tek kon- cem mjeseca.