g. Poštarina plaćena u gotovu —_o >> BROJ 198 DUŠKROVNIK, USK R S 19353 Narugao nam se je bozanstveni diktator... »Pakt u četvero“ kojemu — kako reče božanstveni diktator — nisu falili ni najmanji djelo- vi jednog ,,perfektnog diplomat- skog. instrumenta“, zatajio je već u prvim momentima kada su njegovi konstruktori pokušali da ga stave u gibanje. Upravo taj je perfektni instrumenat zatajio već prije nego je engleski pre- mjer stvarno ostavio prag palače Chigi. . Revizionistički trio učinio je konstruktivnu pogrešku, . koja ima svoj izvor u starim metoda- ma, upravo u ,nepogrešivim““ tra- dicijama koje diktiraju gospod- stvo jačeg nad slabijim. Ne prvi put u historiji dešava se da ti veliki konstruktori učine krupnu pogrešku i to baš u osovnim stvarima političke matematike. Ovoga puta ispala im je iz ra- čuna jedna krupna brojka, tako krupna, da bi se reklo, da su konstrukteri računali napamet bez olovke i papira. 220 milijona Slavena, kon- strukteri perfektnog diplomatskog instrumenta, smatrali su bezzna- čajnim šarafom u aparatu koji ima da fabrikuje dovoljno jake fundamente mira i da nove oti- mačine što idealnije ogrne u lažnu togu pravde... Nasilje velikih nad malim imalo se je postepeno sankcioni- sati likvidacijom Društva Naroda, u kojemu rimski diplomatski in- strumenat — zapinje. Jest zapi- nje, pogotovo od vremena kad su se tamo pojavili konstrukteri Male Antante 1 Poljske sa svo- jim instrumentom koji doduše ne hvata tako visoke note kao rimski, ali je jasno solidan i jednostavan. Taj instrumenat go- vori jasno: da se tuđom imo- vinom ne može raspolagati ni posredno ni neposredno. Direktorij, ako hoće, može da govoti u okviru društva naroda, ali božanstveni diktator u tom slučaju — nije kod kuće. Tamo disko de so s - ( Ž : ; s. i 3 : ( EEZ a Bi DUBR OVA Č KTA “1 tene je orom broja Din e— mu fali i ona intimna božanska zavjetrina; blizina glavnog fašis- tičkog partnera sa kojim ga je ujedinila zajednička mržnja pro- tiv svake političke slobode. Mala Antanta koju je bo- žanski dikrator već vidio kako pada na koljena — u odlučnoj formi odbija sve revizionističke prohtjeve. G. Titulescu, protivno svih dobrih običaja koji su do sada vladali u kući ,,evropskog koncerta velikih...“ javlja se sam u Londonu i Parizu čak i bez — guvernante. Kuraž ,,malog“ "Titulesca zaprepašćuje božanskog diktatora... Ipak on se ruga po- našanju balkanskog diplomate, koji se je popeo _ na veliki ze- leni stol, spremljen za nove ka- sape Evrope. Smije se božanski diktator. Smijeh ima da prikrije njegov bjes ali i odsustvo sigur- nosti, da očgurne pesnicu koju iti je “aj baikauški ,,pigmej“ do-. nio pod nos. Svjetska privredna konferencija Ženevski eksperti, kojima je stavljeno u dužnost da pripreme svjetsku privrednu konferenciju, završili su svoje radove i sasta- vili program, koji će biti pred- ložen u Londonu. Taj program se u prvom fedu odnosi na u- klanjanje raznih ograničenja u međunarodnoj trgovini; dalje na politiku carinskih tarifa 1 trgo- vinskih ugovora i najzad na or- ganizaciju produkcije i razmjene dobara. Značaj ženevskog zasjedanja međutim ne leži u spoljašnjem programu, koliko u zakulisnim pregovorima i raspoloženju, koje opravdava pretpostavke o politi- ci pojedinih država na budućoj svjetskoj konferenciji. Iz tih pre- govora se u prvom redu potpu- no jasno vidi, da sve evropske dršave pitanje definitivne likvidacije međunarodnih ratnih duge- va smatraju za prvi uslov za ozdravlje« nje svjetske privrede. To se prema mišljenu jednih može postići ili tako, što će se Sjedinjene Države potpuno odre- ći svojih potraživanja ili sniže- njem tih potraživanja na mini- mum, koji ne bi bio tako teško breme za ostale države. Drugo pitanje, koje će igrati vanrednu ulogu ako ne u zva- ničnom radu konferencije, ono između pojedinih njezinih učes- nika, jest konsolidacija kratko- ročnih = međunarodnih dugova. "Toj tačci se ženevska konferen- cija eksperata vraćala više puta. Naročito velik značaj se toj stva- ri pripisuje zato, što bi prema nazoru kompetentnih ličnosti. zamjena sadašnje kratkoročne zađuže- nosti dugoročnom omogučila da se u kratkom vremenu ukinu sva ograniče- nja u divisnoj trgovini. Osim konsolidacije kratkoročnih dugova eksperti su našli za pot- rebno revidirati i dugoročnu za- duženost i otplate tog duga pri“ lagoditi izmjenjenom nivou cje- na. Drugim rječima treba likvi- dirati nenormalno stanje, koje je nastalo pretjeranom zaduže- Ki k EY nošću nekojih evropskih država, t. j. otvorono priznati njihovu djolomičnu insolvenciju i iz to- ga izvući sve moguće konzek- vencije. | Srazmjerno složno je rješeno pitanje zlatne valute. Niko od delegata nije porekao potrebu vraćanja slatnoj valuti, kao najboljem sistemu organiza- cije međunarodnog plaćanja. Je- dino je engleski delegat izrazio mišljenje, da se prije vraćanja zlatnoj valuti mora ispuniti čitav niz privrednih uslova, dok su ostali delegati izjavili, da vraća- nje zlatu mora doći prije drugih mjera za ozdravljenje svjetske privrede. "Ti problemi, koji upravo ni- su u programu svjetske privred- ne konferencije, moraju se ova- ko ili onako rješiti prije nego što konferencija počne pretresati pi- tanja uvrštena u dnevni red. Mnoge prebleme će vlade po :* Nastatak na sirani 2 Godina V Kongres Pen-Rlubova Gostovanje Zagrebačke opere U srijedu večer završeni su pregovori sa vlasnicima loža Bondinog Teatra koje je vodio g. Konjović ispred zagrebačke opere. Zaključeno je šestdnev- no gostovanje prigodom kon- gresa Pen-klubova. Izvodit će se; Aida, Prodana nevjesta, Ma- non, Krabuljni ples, U dolini i Carmen. Samo za članove Pen- kluba učesnike kongresa, biti će prikazana Gundulićeva ,,Du- bravka“ u kompoziciji Gotovca, Po svršenom gostovanju u Du- brovniku zagrebačka opera od- lazi u Sarajevo na kratko go- stovanje. O raznim umjetničkim pro- jektima i problemima koji su ovom prigodom bili raspravlje- ni izjavio nam-je g. Konjović: Za izvodjenje ,Dubravke“" pod otvorenim nebom imalo se je u vidu tri mjesta. U prvom redu onaj pred katedralom. Međuiim postalo je jasno, da takav aran- žman traž! velike investicije a lokalni odbor nema potrebitih kredita zato. Lokalni odbor: an- gažovao je svoja sredstva u glavnom na restauraciji ,Lovri- jenca'“. Dobra je to stvar, ali će ova monumentalna historijska gradnja tek onda dobro poslu- žiti zamisli ako se izvrši takovo adaptiranje koje bi omogućilo održavanje redovitih svečanih igara, koje bi svake godine. pri- vukle u Dubrovnik 50 do 100.000 ljudi više nego sada. Priznajem da bi zato bili potrebni veliki izdatci jer bi sama adaptacija mogla koštati okolo 4 milijona dinara, ali bi se to sasvim. si- gurno isplatiio. Ako se to ostva- ri ne bi bilo teško ostvariti ni kooperaciju slavenskih kazališta za redovita gostovanja. Jedna zajednička akcija nadležnih tu- rističkih organizacija, centralne vlade, banovine i općine mogla