Poštarina pi«ćena u gotovu o DUBROVAČKA m / Cijena je ovom broju Din. DUŠSSČOVNIK, 28 APRIL 1933 Istorijski manifest Visokog Arbitra ostaje i dalje osnova naše državne i nacijonalne politike Odlučne izjave predsjednika JRSD g. Nikole Uzunovića u Nišu. —- Nema vraćanja na staro. — Preča je država od skrupula i načela. — Poruka onima, koji uživaju sva beneficija... Veliki niški zbor JRSD, po općem mišlje- nju koje je došlo do izražaja unutar i iz- van naše zemlje prestavlja najveću nacio= nalnu Značaj izjava koje su odgovornj politički ljudi učinili u Nišu, tim je veći jer nam ja- sno ocrtavaju ne samo stranački stav naj- veće jugoslovenske političke organizacije nego i asnove naše državne politike koje stoje izvan svake disku- sijei koje se ne. mogu mijenjati za volju stranačkih kompromisa. Donosimo najvažnije djelove izjave koju je presjednik JRSD. g. Nikola Uzu- nović učinio sutradan po zboru na banovinskoj konierenciji u Nišu ŠESTOJARA: SRE POLITIKA Sestojanuarska politika zasno- vana je na istorijskom manifestu visokog arbitra i time je data snaga našeg velikog državnog jedinstva i politici jedinstva. Se- sti januar došao je po sveopštoj ocjeni naroda pa i onih koji su danas u takozvanoj opoziciji kao neophodna potreba i pravilna o- cena visokog arbitra. Da je za- ista bila potreba za takvom po- litičkom vidi se i po tome što je cjeli narod listom prišao da- našnjoj politici. Lako je biti galantan i vući se u svoj dom i reći: ,,Ja sam rađikal ili demokrat. Sada ne mogu da mjenjam svoja na- čela“. : Preča je država od skrupula i načela i zato se mi okupljamo u jednu zajednicu koja će štititi naše za- jedničke tekovine. PROGRAM J. R. S, P. Osnovni je program stranke: čuvanje narodnih i državnih in- teresa, skladno razvijanje cjelo- kupne privrede, harmonija izme- đu interesa radnika, zanatlija, trgovaca, industrijalaca 1 zemljo- radnika. Naš politički i ustavni život teći će pravcem koji je o- bilježen nacionalnim i državnim programom poslje šestog januara. Stvarajte organizecije gdje ih još nema bez podelbine! Idite Svi u narod zajedno bez obzira na raniju partijsku pripadnost 1 nastanite da se biraju oni koji uživaju narodno povjerenje. GLESOVI 0 PROMJENAKA Šesti januar i dogođaji poslje nje“ ga su činjenice dobro promišljenje i por x manifestaciju poslije 6-og janučra. i ocjenjene, Ta se politika neće i ne može mjenjati vraćanjem na staro. Ići će se i dalje ustavnim putem koji garantuje sva građanska prava, ali štiti 1 skupo plaćenu državnu tekovivu — narodno je- dinstvo. Sve ono što govore ne- ki zlonamjernici da će uskoro nastupiti korenite promjene re- žima i da će se vratiti stare partije, sre se to neće o- Sivariti. Vlade se mogu mjenjati, ličnosti, ali će na upravi uvjek biti oni koji u narodu imaju naj- veći broj pristalica i čija se po- litika poklapa sa velikim načeli- ma neprikosnovenosti državnog jedinstva — načelima koja su i- naugurisana = istorijskim mani- festom. Vrlo je značajan onaj dio go- vora u kojemu se Uzunović os- vrće na rad onih ,,koji uživaju sva beneficija“ a ipak rđavo rade. Tako ne bi trebalo da bude, jer je naša organizacica u stvari jedan pokret za održavanje na- rodnog i državnog jedinstva te bi prema tome trebali da budu pravi i najrevnosniji pioneri baš inteligencija, činovništyo i omla- dina. kao i ŠESTI JANUAR NIJE REŽIH DIRTATURE Šesti januar pogrešno krsta dikta- . turom. To on nije bio, jer se u tome režimu vladalo po zakonima i poštovala svačija prava, a istupalo samo prema 0o- nima koji nisu poštovali postoje- će državne zakone. Danas već i- mamo Ustav koji garantuje nor- malan politički život kao i sve građanske slobode loj«lnih gra- đana. Za onoga pak ko pokuša- va da čira u bitne interese dr- žave i narodnog jedinstva posto- je zakoniioni će biti primenjeni bez obzira na ličnosti koje se o njih ogreše. | Kada se buđete vratili svojim domovima recite vašim prijatelji- ma da ste imali sreću da bude- te svjedoci jedne grandiozne na- cionalne manifestacije koja je u isto vrijeme afirmirala postojanje i snagu naše organizacije, de- mantovala sve glasove zluradnika. Naša je organizacija stvarnost, i ona je sebi stavila u zadatak da do kraja sprovede politiku inau- gurisanu šestojanuarskim mani- festom. Ona će to sigurno i pou- zdano uraditi, zašto je niški zbor najbolji dokaz a vaše oduševlje- nje puna garantija. Evropa i Sloveni Na najvećem frontu što ga zna istorija carska je Rusija godinama bacala mase boraca svog neiscrpi= vog ljudskog rezervoara protiv Cen- tralnih Sila, koje su se decenijama sistematski pripremale, i politički i tehnički, za svoj veliki obra čun sa Slovenstvom i zapadnom de- moRratijom. Bez carske Rusije nikada se ne bi Zapad mogao upustiti u borbu: sa pangermanskim imperijalizmom, niti ga svladati. Zapadni front mogao se je održati i izvojevati konačnu pobjedu prvenstveno zaslugom Ru- sije, koja je pune tri godine vezala glavni deo svih snaga Centralnih Čila i u najkritičnijim momentima svojim ćuvenim ofanzivama spasa=« vala od sloma pozicije Saveznika od Kanal La Manša do Jadrana. Carska Rusija je doprinela naj- veće žrtve za.pobedu Saveznika da klone u oči same pobede — da klone ne bez krivice i nekih od Sa« veznika, kojima nije išlo u račun da se na mirovnoj konferenciji po- javi velika i moćna nacionalna Ru- sija. A kada su drugi ubirali plodo- ve te pobede, Rusija je utonula u haos građanskog rata. Saveznici su uvukli Italiju na račun Jugoslovena a Rada se je Srbija — Rao Jugoslovenski Pije= mont — do kraja žrtvovala za za- jedničku stvar svih SavezUika, onda je njena herojska vojska bila od strane Ilalije onako ,prijateliski“ do- čekana na obali Albanije. Opšte je poznata stvar koliko je »zasluga“ stekla za slom Srbije savez- nička diplomatija. Jugosloveni i Čehoslovaci nisu pobedi Antante doprineli samo svo- jim djelovanjem i borbom za vreme rata, već su tu pobedu pripremali celim svojim istorijskim otporom i borbom od pogibije na Kosovom Polju do trijumfa na Dobrom polju, od Husove reformacije do Masari- kove revolucije. Nastavak ra str. 2 u rat Godina V Hrvatski Sabor protiv jezuita "Dana 14. septembra g. 1861 vo- đena je u Hrvatskom Saboru ras= prava o srednjim školama. U za- pisniku saborske sjednice zabilje= ženo je ovo: ,,U raspravi o uređenju sred- njih škola predložio je narodni agi katolički župnik Franjo uželj: da učitelj (profesor) mo- že biti samo onaj, koji je među ispitanima prednji. ,Ja neću ti- me isključiti Franjevce, (koji su tada imali u rukama gimnaziju u Karlovcu), nego želim da bu- du ispitani, a inače da bude u- čiteljem svjetovnjak“'. Na to re- če narodni poslanik Ladislav Balog: ,,Ja se potpuno slažem sa g. župnikom Zuželjem, samo bi još primjetio, da među oni- ma, koji imađu jednake sposob- nosti ima prednost svjetovnjak“. Na to odgovori narodni posla- nik Slavoljub Vrbančić: ,,Ja ne nalazim razlike među jeduim i drugim staležima i želim da bu- de onaj učiteljem, koji je naj- sposobniji. Nego želim jedan do- datak predlogu gos podina posla- nika Žuželja, dodatak na koji me vodi prošlost, osobito novi- jeg vremena, naime, da se naro- čito kaže : da u trodijelnoj Kraljevini nijedan član reda Isusovaca ne može biti učiteljem. Ovaj se predlog primio“ (Sa- borski dnevnik strana 821.) Ovoj sjednici prisustvovao je i velikan dr. Franjo Rački, Ras- niji kanonik na Kaptolu zagre- bačkom i glasao za taj predlog, dok je vladika Strosmajer u to vrijeme bio baš u Beču. Eto, to je kratak ovjerovljeni prikaz borbe slobodoumnih Hrvata pro- tiv crne družbe Jezuita. Tražim Solidnu i dobro firmu za zastupstvo najveće tvor- nice pneumatika za Dubrovnik. — Ponude na poštanski pretinac Split II. g8599599 uvedenu