Poštarina plaćena u gotovu š : a. DUBROVAČKA S KI i Q ra “Cijena o Ovom Broju Din. #— Pg BROJ 205. Zdravo invalidi Jugoslavije ! Danas će se u staroj Slo- vinskoj Ateni naći na okupu invalidi iz svih krajeva Jugo- slavije, ali ne samo da održe svoj obični godišnji zbor, nego da u ovim odsudnim danima manifestuju gotovost slavne in- validske “armije, da čuva i oču- va ono, za što je dala mnogo krvi i polomljenih kosti — Jugoslaviju, ujedinjenu otač- binu Hrvata, Srba i Slovenaca. Junacima + invalidima Kralje- vine Jugoslavije — upućujemo svoj srdačni i bratski: ZDRAVO! Sa dubokom blagodarnošću sjećamo se svih nanih junaka koji su bili prvi na djelu, prvi na viteškom bra- niku grubo napadnute narodne nam i opće ljudske Slobode. Zato Vam čast i slava junaci i besmrtni mučenici! | Čast i hvala zemlji posve- ćenoj i slavnoj koja Vas je ro- dila i za koju ste u odsudnom času rekli svoju odlučnu i mu- ževnu riječ: Ili oslobođenje svih, ili propast svih zajedno. Čast i slava sjenama palih hesoja «na. bejnam polju za spas i sreću napaćenog naroda, za jedinstvo i slobodu otač- bine. Invalidi jedne, velike“ i uje- dinjene Jugoslavije: ZDRAVO! Proglas općine Dubrovačke Dubrovčani! Skorih dana, od 2 do 6 juna 0. £., dolaze u naš Dubrovnik i, koji su poslije očajnih na- pora i krvavih borba slomili vje- kovnog neprijatelja Jugosloven- skog naroda. Ovih dana održati će se u našem građu, tom stožeru narod- ne misli 1 žarištu naše kulture, kongres Jugoslavenskih ratnih invalida, kad će u nama ponov- no oživjeti sumorne, ali svijetle uspomene iz onih đana, ispunjajući nas ponosom i gordošću, xada su ti neznani ju- naci, predvođeni od svog. ratnog druga, Vrhovnog Komanđanta, prolazeći kroz oganj i olovnu ki- šu, projurili preko dolina smrti otvarajući put slobodi i domijeli svom narodu i zemlji pobjedu velike Jugoslovenske misli, U ovim Inemirnim vremeni- ma, kad je svaki od nas dužan da živo prati rad neprijatelja naše slobođe, koji kuje nove o: kove i pokušava da zatruje du- hovno jedinstvo našega naroda, neka mnoge klonule i sjetne du- hove osvježi bav onih, koji su se godinama borili, lijevali svoju krvi sijali svoje kosti, da bi iz tog sjeme- na nikla obilata žetva. slobode i jedinstva. znanih i nez. sudbonosnih: oduševljenje i lju-' DUZOVNIK, 2 JUNA 1933 | din Godina V . Značaj XI kongresa JEN Rlubova XI kongres. velike međuna« rodne federacije PEN-a, održan, je u našemu gradu sa neosporno velikim moralnim i stvarnim re- zultatima korisnim za ugled zem- lje, a posebno Dubrovnika. Nije: tek slučajnost da je poslije veli“ i vanevropskih kih evropskih čentara ukazana ta čast baš Du- brovniku, niti jeto samo čin kurtoazije prema zemlji koja je zastupana u federaciji. Dubrov- nik ima svoje kulturne Rapitale baštinjene ix jedne velike proš-« listi i dobar glas stvoren: našim čednim naporima, a bez pomo=« ći kojanamlje pripadala i po važ- nosti položaja i po prinosima zajednici. “Zato ako je pičladri: fshrstiuita po neRa žučna primjedba mi je vrlo dobro shvaćamo, kao što shvaćamo taspoloženja i osjetlji- vosti na strani Roja ima najma- nje skrupula a najviše pretenzija Ipak biti će potrebno da se sva« kome jasno i skladno odgovori idase stvari stave na svoje mjesto. Danas samo konstatujemo, da smo prigodom ovog Rongre- sa. stekli mnogo više nego smo kRadri ocijeniti, ne samo mi nego i naši ,prijatelji“ Roji se jasno zanose nekom vrstom — konkurencije. A o toj »Ronkuren- ciji“ mi nismo nikada stigli da oz- biljno mislimo, jer je nemožemo uvrstiti u red ozbiljnih problema. Za nas je bio i ostaje samo jedan aktuelan problem: unapre- đenje naših Ruliturnih historijskih i prirodnih kapitala, na Rojima je izgrađen današnji renome Du- brovnika. Kongres nam je pru- žio čitavi niz lijepih i značajnih primjera i ukazao nekoliko Ro- risnih puteva _ na Rojima . treba razviti sve naše pozitivne snage. »Dubravka“, pa za njom velika vokalna i instrumentalna priredba u Lovrijencu, i etnografska iz« ložba — tri su naše snažne Rul- turne manifestacije u ovoj pri- godi, koje su našle kompletan i laskav sud kod mnogih istak= nutih i najistaRnutijih imena 'en- gleskih, francuskih, njemačkih, italijanskih, poljskih, českih mađarskih itd. Sam kongres, po _ značenju svojih diskusija, vezao je uz ime Dubrovnika još jedan historijski dogođaj. Duhovna eli ta čitavoga svijeta izrekla je svo- ju sentencu protiv svakog nasilja, koji ide za spriječavanjem slo- bode duha i duhovnog stvaranja uopće, protiv lomače Roja pret- S NUTJa VE KEIN TRAKA ERE S PE (RI O ZR ZEOTSESS Dubrovčani! - Okitite vaše domove i pri- družite se oduševljenim mallifes- | tacijama. Odajte time netraženo ali iskreno priznanje ovim Dži- novima naše prošlosti; ;. njihovim .požrtvovanjem = Jugoslavija je stvarana i biti će obranjena. < Da živi Vrhovni: Komandant | Njeg. Vel. Kralj Aleksandar I.! Da živu Jugoslovenski ratni invalidi! . Živjela Jugoslavija! = Dubrovnik, 31, maja 1933. Načelnik: Dr. Miće Mićić s. r. Prisjednik: kap. Ivo Hagjija s.r. u Dubrovniku naki početak općeg divljanja ; početak katastrofe Roja prijeti civilizaciji " Sve što karakteriše važnije momenie na ovom kongresu i u vezi s njim registrirati ćemo postepeno, dajući riječ. isključivo članovima ove velike intelektual- ne federacije svijeta. Za danas, i na ovom mjestu registriramo u potpunosti samo svečani dio kongresa+na Roje- mu su pale dvije značajne izjave vrijedne da se posebno zabi- lježe: Govor predsjednika Jugoslov. Pen-a g, Dr. Stefanovića Svečanu sjednicu otvorio je pozdravnim govorom Dr. Stefa- nović. Počeo je na engleskom, zahvalju- jući na časti koja je ovim Rongresom učinjena jugoslovenskom narodu. Upoznao je zatim goste sa zna- čajem Dubrovnika, njegove literature i nauke. .Pominje Gundulića, . čija će se ljupka pastorala ,Dubravka“ -pri- kazati ovom prigodom, Ruđera 'Boš- kovića i druge. Kad ističemo | međunarodni paci- fistički karakter pen-klupske organi- zacije, činimo to da bi istakli da je pen-Rklupska, - internacionala, ako je tako “smijemo nazvati, pozvana u“ prvom redu. da istupa protiv pretje- raki nacionalizma. Ipak, ne sme se internacionalni duh Pen-kluba shya- titi Rao negacija nacionalnih -osobi=... na, niti kao agresivni internacionali- zam koji bi sve nacionalne ograde htio razoriti, nego kao duh koji potvrđuje sopstvenu nacijonalnu vrijednost, a pošteno cijeni i ono što je tuđe a vrijedi, Čast i dostojanstvo jednog naroda, a naročito onog koji stoji visoko, zah= tijevaju da se bude pravedan i prema. časti i dostojanstvu manjih naroda, da se o njima sudi kao i svom sop= stvenom. Mnogo što potejenjuje se i prezire samo zato što se ne poznaju ni naj- jednostavnije činjenice, a ovo ne- poznavanje činjenica i danas je Govori gradonačelnik i Gospođe i gospodo! Sretan sam da kao načelnik o- vog grada pozdravim odlične člano- ve uglednog * Kongresa Pen-kluba. Želeći Vam dobrodošlicu u prvom redu osjećam svoju dužnost da-naj- dublje zahvalim, što ste odredili da se ovogodišnji Vaš kongreš$ održi u našoj Otačbini i što ste ujedno po- častili naš grad odrediv ga kao sje- dište Vašeg zbora. Zatim g. Dr. Mi- ćić nastavlja na francuskom jeziku. Gospođe i Gospodol Vaš ovogodišnji kongres odr- žava se u mladoj Jugoslaviji, a mje- ./& zbora je ovaj naš stari Dubrov- ni Mi, na žalost, nijesmo u stanju da Vam priredimo veličanstven i raskošan prijem kakvoga zaslužuju o odlični gosti i na. kakove pri- jeme ste nailazili u stranim državama i prestonicama, Naše čedne prilike naložile su nam da budemo daleko skromniji, a molim. Vas da vjeruje- skoro nevjerojatno. Ono dovodi do najvećih nesporazuma i do mržnje među ljudima i. narodima. -Najple- menitiji zadatak Pen-kluba jest da se protiv ovog nepoznavanja izme- đu ljudi i naroda bori.i da ga suz- bija. Dacifizam je misao=vodilja, ka- men-temeljac = organizacije = Pen- kluba. On ne smije da se _ shvati samo. ne“ gativno,kao da je potekao jedino iz odvratnosti prema užasima rata. On mora biti plemenitoj svjesti po- zitivno zasnovan po lijepim riječima jednog od najvećih filozofa, Platona, da mir nije samo - nepostojanje rata, nego vrlina koja se rađa iz duševne jačine, a ta.vrlina, ako je dobro razumjemo, ne leži u tome da se čovjek ili narod * diže, zahvaljujući moći, iznad drugih, što bi vodilo potlačivanju i iskorišćavanju i pret“ stavljalo uzrok sukoba i rata, nego da se sopstvenom vrijednošću po- digne do duhovnog: beg = : oplemenjivanja. ui Zatim g. Stefanović nastavlja na francuskom. jeziku. Rekao je učesnicima da se nala“ laze u narodu koji je vjekovima vodio teške i sram ratove, herojske i tragične i bolne, ali uvjek za slobodu. Pozdravio je najzad cieo skup, a na- ročito gđu Doson-Skot, majku i osni- vačicu Pen-kluba, a isto tako i g. Uelsa, novog. pretsednika landge+ skog centra, i senator Dr; Miće Mićić Samo jedan je “kutić u našoj “ zemlji Roji je kroz vjekove uspio “da se odhrva tuđim dominacijama i znao da sačuva svoju slobodu. ..Taj mali kutić to je ovaj grad ko= ji Vas je. danas ovdje privukao. Stari Dubrovnik je živi dokaz kulturne i duševne sposobnosti 'na- šeg naroda, i za to treba ovom na- * rodu dozvoliti da se razvija u prav- Cu svojih, iskušanih sposobnosti. Nakon teških patnja i dragocje- nih žrtava nemamo druge . ambicije nego da podjemo putem starog Du brovnika. Vi ćete obaći našu zemlju, i . Vašim ispitivajućim. okom moći ćete zaći u dno jugoslavenske duše, i na . koraku ćete se osvjedoćiti a g: ž š+ ovaj narod ne želi bio nego samo: mira i mira, da: uzmogne ponosno doprinifeti svoj skromni te, da prijem naš«i veselje nijesu = udio u adivanju, zop$e8. na- zato ništa manje Pa i ku IH € Nas u > pne o ste VI nost ž | došli u našu zemlju na koju se. danas po . negdje“ tako jeftino;/a nepravično viče. Vi ćete obaći-našu -zemljug Vi ćete | posvuda naići na tragove raznih tu- đinskih gospodstava, kojima je naš narod kroz vjekove . morao-da tu-<- eu: “ni-ako od boravk : na menitima pe nać kojima Vi težite, Uh vašem radu“ i nastojanju; vidimo naše najbolje zatočnike. Za to gospodo. u sretan čas bio i dolazak i našu zemlju, naš . svega srca Želim najbolji oč ašem radu i.biti ćemo s au našot sr odnesete ugodne uspomene.