Poštarina plaćena u gotovu i DUB OVA € | Ali>sasuo Tyngu mi i P ai k A "2 : * Državno Tužioštvo u erase aš os rinna Dubrovniku | pose y Ay6possmv | s Kk š fi. : broju Din. %-—- i BROJ 206 »ža neprijatelje sva su vrata na n DUBROVNIK, 140 JUNA 1933 Poruka sa velikog narodnog zbora _u Dubrovniku a šim oranicama zatvorena, osim grobnih...“ Jugoslavija nije stvorena za zelenim stolom. — Značajna riječ francuskog poručnika Rusela. — Govor austrijskog delegata na kongresu jugoslav. ratnih invalida Odlučan odgovor Odlučan odgovor dala je či- tava naša zemlja na sve pokuša- je da se od naših granica stvori sredstvo za račune i maske ve- likih. Svuda, na granicama kao i u unutrašnjosti, rečeno je jasno: da nikakva žrtva, ni u Rakvoj situaciji za nas neće biti ni veli- ka ni nemoguća. Produžujući nastojanja za mir i dobre odno- se sa našim susjedima, mi smo sa stojičkim mirom primili čitavi niz provoRaclja i pružili dovolj- no dokaza koliko su tendencioz- ne sve optužbe o našim zavo- jevačkim namjerama. U tom stoi- Cizmu, mi smo progutali mnogu gorRku. U nastojanju da upozna- mo svijet sa pravim namjerama provoRatera, naša je ustrpljivost često graničila sa robovanjem u rođenoj zemlji. A sada, kada su se takc jasno manifestovali ape- titi revanšera i njihovih kuratora u Evropi, nije nam ostalo drugo nego da odlučno i snažno. od- govorimo: da smo spremni primiti svaki izazov i pod cijenu rata bra- niti naše granice. O kojima nemože biti diskusije jer, više nigdje nema sumnje o pravim namjerama velikih. Ne samo u zemijama Male Antante i Poljske, nego i kod svih onih koji su u Ženevi kvalifikovani sa drugom ili trećom položajnom Rlasom, ljudstvo je na čistu u čemu je ,,mir“ kreatora pakta u četvero, i što je zapravo ta nji- hova ,pravda“ koja ima da stvo- ri ,atmosferu mirai preporoda u Evropi“. I slijepcima je više jasno da ta ,pravda“ ne nalazi, niti će ikada naći primjene kada su u pitanju njihovi posjedi i sigur- nost njihovih interesa. Dubrovnik je u odgovoru na revizionističke — planove _ imao svoj naročit položaj i čast. Nje- mu je data prigoda da u _ ovom času primi Jugoslovenske ratne invalide — živi i najteži memen- to za sve i svakoga. Iz Dubrov- nika su s nama progovorili oni, koji su najviše dali za ovu ze« mlju i njezino jedinstvo i koji i- maju najviše prava da se čuju Rada je u pitanju ono zašto su se žrtvovali sa nadčovječanskim naporima. Veliki protestni miting održan u utorak, na Poljani Kralja Aleksandra, prestavlja jednu _ od" onih rijetkih manifestacija koje smo doživjeli od Oslobođenja i Ujedinjenja. Nije to bio samo protest od nekoliko pa- triotskih organizacija. Na ovom zbo- ru progovorili su ratni invalidi iz svih Rrajeva naše zemlje i svi naši građanski redovi bez razlike. Riječ sengiora g. Dr. Mičiću Zbor _je otvorio dubrovački gradonačelnik i senator g. Dr. Mi- ćič sa jednim temperamentim govo- rom, u kojemu se bavi sa nastoja« njima naših neprijatelja da izazovu naše unutrašnje i vanjsko rasulo. .Ali sva ta nastojanja - rekao je o ocbe i»uxobe oAmuke, Dr. Mićić — nisu još dovoljna da unište Veliku Jugoslaviju u čijim su fundamentima sazidane nadčovječan- ske energije male ali hrabre Srbije. A u borbi sa tom Srbijom srušile su se čitave imperije“. Govoreći o poznatim sirenskim glasovima koji dolaze s onu stranu Jadrana. g. Mićić kaže: ,,U historiji čovječanstva nije bilo primjera i ne- će ga biti, da tuđi narod drugome propisuje Rakvo će biti njegovo u- nutrašnje uređenje. A isto tako da je tuđi narod drugom narodu na tanjiru donio slobodu kao zlatnu ja- buku. Bilo je naprotiv i biće pri- mjera da je tuđinac pružao kitu cvi- jeća, a onaj koji je tu kitu lakovjer- no do grudi prinio, osjetio je ka- ko ga je za grudi ljuta zmija ujela... Ta ljuta zmija krsti se danas imenom revizije mirovnih ugovora“. Zatim govori presjednik o- blasnog odbora ,,Narodne Odbra- ne“ g. Miroslav Piletić pukov- nik u p. — On je među osta- lim rekao: | Prig je milijon i frisiotine hiljada najboljih sinova i hraće maše. — Govor pukovnika u. p. 9. Miroslava Piletića Ja Hame ocnoGobhewe u vyjeAu- ib€tbe mano je caMO ca IyuRoM u cabIBOM Yy pyuu jeAaH MunujoH #4 TDM CTOTUHE XHIbPAAA HajGOIBHX CH- Hoba u Gpahe name — buresoba 6es crTpaxa u mane. Meby tbuxobuM IPeOcTaJIHM XM- buM ApyrobuMa uma ceAaMAe&CeT xu IPAaAa TemuRkux uubanmuAa Rojuma cy y TM Okpiuajuma usOujeHe odu, TonoMiIPeHe bujne. Hore u pyke. Bopunmo ce ca cbuMa crpaxoraMa TIpu4poAe u ca _ AeceT rmyra 6pojuo jauuM HerpujaTremumMa. Huko uuje YMPO Y NocTeIu. Huje 6umo Hu jeAHora AaHa koju He Gu 640 AocTO- jaH CMPTUu, HuTu jeAHe CMPTu, koja He Gu Guna Aocrojua buresu Cbaku 6yceH Tpabe, cbaku ky- Tak Hamie orauOuHe, ckpuba mo je- AaH rpoG, no jeAHy cnabuy xepoj- CRy CMpT. To cy naume IupaMuAe.,. Hawe cy rpaHuue rmosHare, jepi CY MaueM sacjeuede a Rpbiby o6o- jede. — Ma ue npujeTuMC, aju mMyuiku 4 orbopeHo ujemomM cbjery Rkaxe- MO: ša Henpujarema cba cy bpa« TA HA HAIHM FpaHuuamMa saTbo- peHa, OCUM TPOOHUX - SA HHX CY HAOLUTDEHU Haluu GajoHeTu, Tobopehu o usAajuuukuM moA- busuma koje momarajy Hau barH- che nenpujaTemu, r. Iluneruh, Ra- KE: BeneGuTe 4 Tpurnmabe, noHocu- Te rope! Aa mu DHAHTe 1iTO ce Aa- -Hac paAu oko 4 uciroaA bamwer buca IoHocHora ? Tpecuure coG6oM u y- HMIITHTE POAA OTIaAHHRke, Aa baM . basaa uacHo He Rkamajy muue Ibyro- HMTE M3 TeMEIBA, HERa bjeuHu rpaA u tberobe ckyToHome snajy, Aa cy IyrocnobeHu cnpeMHu ymMpjeTu sa cbojy cmoGoAy. BpaT c OpaToM crTyraj HarmpeA, Cc Hama je bor npabAe, a IpeA Ha- Ma je Kpap bures. 2?Kubuo Kpam u ierob AomM! 2Kubjena cunmHa u MohiHa Jurocnabuja | Jugoslovčisko-francuski bratstvo nikakva politika meće moći rasninuti — govori irancuski poručnik Rusel Kada se je na govornici po- javio g. Rusel prestavnik francu- skog Poali d' Orian, nastalo je neopisivo oduševljenje sa pokli- cima Francuskoj. G. Rusel spo- minje zajedničke borbe Francu- za 1 Jugoslovena pa kaže: KaAa caM 1917 _ r. nocnmar ca zanaAHor Ha conyHcR4 DpoHr, 6uma Mu je paAocT Aa DbuAuM HamMyueHe cpncke xepoje u xpa6pe jyrocio- beucRke AoGpobormlue, Aa buAHM oHe zarouHuke mpabAe u cnoboAe, Ro- ju ce Aaneko oA _cboje AomobuHe Gope sa cno6oAy cbora nmopobibe- HOT OTIbHILTA. : CmMaTpao caM Aa je cmarko 6opu= Tu ce sa TaRkbe uAeame Ma Ha kom kpajy cbujera... A kaA caM Aomao mMehy Te jyuake Ha cojmyHcRoM DPOHTY 4 YIIOZHAO MeHu builie Huje usrmeAajio Aa ce 6OpuM Ha TY- bem Hero Ha cbomMe dPOHTY... —/ YApyxee IloamuA OpujaH pa- Aumo je ybjek, paAu u paAuhe Aa Hauwie 6parcTbo, Io opyxjy us Aaa TemuRux 6op6a sa upabAy u crmo6o- AY, Gyae bjeuuro 6parcrTbo Hauiux Ayuua — GparcTbo, koje uuko u uukakba nonmuruRka Hehe Mohu pacRuHyTu — GparcTbo, koje he bjehuro CIyxH- (ći žrtve za T4 caMO mpabAu u cmo6oAu. H Aa- Hac kaA cbjeroM mpenehy pasuu rmacobu, Roju ysHeMmupabajy bauwe Ayue, Gparcrbo dbpaHuyckux u jy- rocnobeHcRkux paruuRka camMo je joui jade. H AaHac kao u _pauuje Hama cpua sajeAHo Ryuajy, u AaHac_ Rao 4 panuje Mu um ca obor_xucTOopnj- ckor Mjecra cmjeno AobukyjeMO PH- jedu bamwer HeyMplmor reHuja »IbPA je opax bohka uyAHobara, He cmomMu ra beh sy6e momomMu“. Poruka Sumadije Zatim dobija riječ g. Veljko Kremić advokat iz Užica. On evocira uspomene na Kaj- makčalan i Bjelo Brdo 1 izrazu- je. zahvalnost onima koji su se na drugoj strani borili podnose- jedinstvo naroda i njegovu Slobodu. Za neprijatelje koji traže iz- mjenu granica kaže da su ti ne- prijatelji zaista brojčano veliki, ali je ovaj narod pokazao da je isto toliko velik duhom. Ko po- kuša da nas napadne naići će na ono na što su i drugi naišli kad su jokošna da nas unište. Mi ne ćemo rata. Ali u svojim pacifističkim nastojanjima ne će- mo bez otpora primiti pokušaj revizije naših granica. Pozdravljen4 aplauzom dolazi na govornicu. G. Dr. Knežević, narodni poslanik On upućuje riječi priznanja invalidima za njihove žrtve pod- nesene u ratu za oslobođenje 1 ujedinjenje i kaže da nas osje- ćaji udivljenja 1 priznanja vežu da s njima radimo na očuvanju integriteta države. Zatim se bavi sa revizionističkom kampanjom i podvlači da smo dali dosta do- kaza naše miroljubivosti ali takav naš stav ne može ići do apsurda i do kapitulacije pred pristalicama revanša. Ostali govornici Još su govorili gg. Pantelija Jovović, rođeni Crnogorac, i starina seljak — Sambrailo iz Zupe Dubrovačke. G. Jovović govorio je sočno i plameno, tako da je odmah u početku elektri- zovao masu koja mu je burno odobravala. : Starina Sambrailo, govo- rio je po seljačku iskreno i sa puno osjećaja o našem jedinstvu i potrebi složnog rada za Kralja i Otačbinu. Sa poklicima ,,Živio Zagreb“ i Živjela Hrvatska“ pozdravljen je invalid Petrović iz Zagreba. Sa nekoliko zgodnih refleksija na našu zajedničku historiju i naše zajedničke žrtve donešene na oltar jedinstva, g. Petrović izvodi zaključak o nerazreši- vim vezama koje vežu maša tri plemena. Kakve god bile naše unutrašnje rasprave jedno je sigurno, da ćemo svi dati jedin« stven otpor _ u odbrani naših granica i integriteta države. Samo novo Kosovo... može da nam oduzme iekovine pobjede Pošto je iscrpljena lista 'go- vornika uzimlje riječ novi pred- sjednik = Invalidskog udruženja g. Božidar /Nedić. On je među ostalim rekao : Mu cMo cpehuu uro 6ami y o- bom Rpajy, ua o6anama JaApana, MOXKEeMO Aa MaHućbecTyjeMO OH O- cjehaje Roju y oboM TpeHyTRy uc- Tyitbyiy. cpua cbux poAomyba. 4 obac cranobuuke obor Apebior rpa- Aa, y Rome je uauuomanmua Mucao kpos bjekobe umama uHajcuaxuujep VIIOPHILTA, M HAC paTHe GeTepaHe, saTouHuuRe u xprbe uAeje Hauuo- HanHor ocnoGohetba u yjeAHtbea, obux Aaua ys6ybhyiy rnacobu koju AOnmupy ca pasHux crpaHa baH rpa- HMIIA HaIHE SEMIbE.