- > m) zakon vtnjnak: g i motaju, “s A A da a A A a Ko opa RSE I 25 .najkraćem vremenu, s ono ke Poštarina pišćena u gotovu A j M Cd i NOVAČKA TA Šo so NA PS * zoro zelji: + Mr “8, Ps ao zale 2"— krofonu. — Veli- ka politička večera u ,,Salra- li ioru“ — Toler demonstrira sa opancima zm M7 SUE SE. gj I medi 2607 BUZBROVNIK, 19 JUNA 1953 Godina V M an ae DRZE EVA, sove Bič otč o S good oo Seččtu oj ZO o SR TR FRIZ ETER KI FRS to < 2 So Ea : ZRNA NIA PEZ TLS KADI TRN Svjetska ekonoms skim mjerama. Skorašnji događaji u Svjetska ekonomska Ronferenci- a, koja je neki dan na vrlo svečan način otvorena u Londonu,“ ocjenje- na je Rao poslijednji pokušaj da se spasi civilizacija, Evropa, cio svijet — od općeg haosa. Posao koji kon- ferenca u Londonu ima da svrši u toliko je odlu- čan i kritičan da je engleski premi- jer pokušao da sebi i drugim suge- riše uvjerenje kako ona ,nesmije ostati bez uspjeha“. Velike. novinske agencije dale su naročiti komentar govorima Nj. Vel. Kralja Đure i g. Makdonalda nalazeći da kratkoća u govorima, sa kojim je otvoren rad konferenci- je, ima da podvuče -ozbiljnost mo- menta i razliku između ove i dosa- dašnjih Rkonferenaca na kojima se je puno govorilo,a malo sivarnog ra- dilo i uradilo. Jedino što malo pod- sjeća na staro, to je banket za 600 diplomatskih pretstavnika, pa zlatni mikrofon pred kojim je Kralj Đuro izrekao svoj historijski govor, a Roji bi sigurno imao da prestavlja de- monsku ulogu zlata i njegovu ma- gijsku moć koja začas: može da zatrese sa svih pet kontinenata. Je- dina zemlja koja je smatrala. suviš- nim da se. nađe u Londonu i na banketu, jest Danama. Naravno da će se uvijek naći pesimista ili zlob- nika koji će reči, da su državnici Paname najsposobniji i najdeleko- vidniji ljudi pa doslijedno i prakti= čari u primjeni ekonomije vremena. Oni su izgleda uvjereni da će se sve dobro ili zlo svršiti i bez njih jer se beš ništa nije izmjenilo u iz- vjesnim prirodnim zakonima i u metodama najjačih. Vidjeti ćemo da li su ti panamci zaista i najbolji vametarci i proroci... *k Kad je konferencija za reparacije u Lozani završila svoj rad, istakla je u svome izvještaju potrebu da _ se i ostala ekonomska pitanja, Roja po- gađaju ekonomski život, stave na dnevni red. U tu svrhu određena je komisija da pripremi materijal za svjetsku privrednu konferenciju. - Komisija je naglasila tijesnu po- vezanost sviju pitanja, i ekonomskih i finansijskih, i njihovu uzajamnu za- visnost. Pitanje novih intervencija i bolje cirkulacije kapitala u tijesnoj je vezi sa pitanjem međunarodnog povje« renja. Ma kako se veliki značaj pridavao otklanjanju smetnja međunarodnoj trgovini koje postoje u obliku viso- kih carina, Komisija je potpuno svje- sna da je carinska zaštita posljedica opadanja izvoza, potrebe za održa- vanjem domaće proizvodnje i pora« sta nezaposlenosti. Konferencija se sastaje vođena mišlju da je svjetska ekonomska kriza izvan vlasti i moći pojedinih o odižava i da se dosljedno. svjetski | Problemi mogu riješavati samo svet- Evropi učinilisu malo dobra učvršće- nju međunarodnoga povierenja: oni su naprotiv pocštrili međunarodnu zategnutost. . Međutim, ekonomska saradnia je pitanje povjerenja 1 na- rodi su prije skloni da i dalje trpe posljedice ekonomske depresije ne- goli da čine ustupke bez pouzdanja u dobru volju i dobre namjere ostalih G. Jevtić Sto se tiče interesa Žugoslavije na konferenciji, za nju je najsglavni- je pitanje da osigura prođu viška svoje proizvodnje naročito poljopri- vrede. Za nju je od velikog značaja i pitanje podizanja cijena poljopri- ““vrednihn proizvoda. Ona vidi znatnu pomoć u sadanjoj krizi u preferencijalnim ugovorima. Ona se stalno zalagala za saradnju dunavskog basena sa agrarnim blo= kom kao i za međunarodnu sarad- nju i organizaciju agrarnog kredita. U pogledu carina koje će, pre- ma svemu sudeći, pretstavljati jednu od glavnih tačaka diskusije na kon- Ilocmje konrpeca Ilen-kry6oba ncij ferenciji u Londonu, moramo pod- vući da ie protekcionizam industrij- skih zemalja za agrarne proizvode mnogo jači od protekcionizma ag- rarnih država za industrijske proiz- vode. Pa ipak, Jugoslavija je spre- mna da učini potrebne koncesije. A- ko industrijske zemlje spuste svoje tarite za naše poljoprivredne proiz= vode, mi smo gotovi da snizimo, našu tarifu na industrijske proizvo- de. Za konferenciju nesumnjiva je dobit što je opasnost od četvornog pakta u njegovoj prvobitnoj redahR- ciji otklonjena. Da je ostalo po sta- rom, onemogućena bi bila svaka normalna diskusija u Londonu. Svakom je jasno da se privredna pitanja ne mogu diskutirati u za- trovanoj političkoj atmosferi. Danas se ekonomski problemi postavljaju kao prva i najveća bri= ga svijeta i riješenja njibova mogu se naći samo ako se budu čisto e- konomshki tretirali. Međutim su poje- dine zemlje, naročito one obuzete revizionističkom = groznicom, često žrtvovale i interese sopstvene priro- de idući za izvjesnim političkim ci- Nem. Privredna konferencija mora tome& uenorrmainom odnosu učiniti kraj ako se želi njen uspjeh. Jugo- slavija čvrsto stoji na tome terenu i zalagaće se i u buduće da tako bude. Ona je na svima privrednim konferencijama bila lojalan saradnik, pa čak pokazivala i gotovost da či- ni koncesije radi olakšanja među- narodne privredne Rrize. Ona je spremna da isto tako nastupa i da- nas. | Ali jedno samo ona ne može do=- pustiti: da ma koja od susjednih zemalja vodi privrednu politiku koju bi diktirali politički interesi protiv interesa Jugozlavije, 'bilo politički, bilo ekonomski, bilo te- | ritorijalni. : Spectator KLI, REDNIH TKO RSRTAV EO SP RAK E EE RENOT TEO EEE PJE TETA S AJE LA Crpana iuraMna o jyrocnobeHickoj kivuxebuocTu KoHrpec IleH-kmy6oba y Ay- Gpobuuky Aao je mobona cberckoj ITAMIIH Aa ITHINe O IbPenorama |y- rocnabuje u tvpeHux _ kpajeba, o Ha- nperky Hane Apxabe u Hamer Ha- DOAa. Y ucTu uac MHOTuU #HOCTPA- Hu mucTobu Huanucamu cy kpahe umu Ayxe umake u beBrone o jyro- crobencRkoj RiomwKebHOCTH, O HCTO- puju Hnauie RibwKeDHOCTH U T. A. »Nparep IIpece“ AoHujema je Bemuku umanak O Hauioj mMOAepHOj RiouKebHocTu. Ocranu behu uexo- cnobauku mucrobu rakohep uujecy nmpornycrTunu oby nmpumuRky Aa AOHe- cy ciuuHe rnpukase. Ilomcka iuramna npukasana je ucupnuo cbojuM uu- TAOLUMA Halu = Rivuxebuu «uborT, omuupHo pernpeAykobama paA RoH- rpeca y Ay6pobuuky u ucrmjebana XHMHY IberoTaMa Hauiux Rpajeba. ZaHuMIbub umaHaRk AoHeo je Geu- ku mucT ,Aep BuHep Tar“. Om cvjvhu najbaxuuje base y jyrocimo- beHcRoj Riow«KeDHOCTH, IILACT MCTHUE AOAHpHe Tauke usMeby ive u ebpori- cke kivuxebHocTu4 u RyaTypHor xu- bora Ebpone u noAbnauu = TenoTy Hamie HapoAHe Toesuje kojy cy MHOru ebporicku Ayxobu oOcjeTuIu u npeboAunu ua cboje jesuke u be- JIHUAJIM. Dpauuycka, mubajuepcka, pyMyYH" cka u rpuka urrMna, kao u uiraM- na cjebepHux seMama saGenexuna Nastavak na strani 2 PET KRME KALOS POSE ERVIN AMES KPT ETE TEO ba konferč Zatnji iz istarske ourde ĐDosljednji iz ređova slavne generacije istarskih preporodi- telja, koja je čitavi svoj život uzidala u zgradu narodnog preporoda naše Istre, silazi u grob zamoren i slomljen od onih dalekih. i neispunjenih nada koje su ispunjate njegovu dušu od prvih početaka nje- gOovogs pravaškog = idealizma. Vjekoslav Spinčić silazi u grob i sa onim posljednjim tračkom nade, sa kojim je uzalud čekao novu zoru sa vrhunca Učke. Nacijonalne barikade izgu- bile su rijetko odriješitog po- bornika Istine i Pravde, boji je sa čistoćom uvjerenja i vjerom: u jednoga Boga do zadnjega časa prkosio falsifikatorima Naj- veće i Nepromjenlive Istine, ubjeđen da vrši dužnost pra- vog sluge Božijeg, i da savjesno služi otačbini u odsudnim ča- sovima njezinog bivstva. Ipak Vjekoslav Spinčić, o- nako nisko i inkvizitorski“ pre- zren od bijedne ,,braće u Hristu“, nije nikada _ htio đa se spusti do razine. naše dnevne ordinarne politike _ i bratske raspre, On ie do zadnjega časa zadržao odlike pravaša starog revolucionarnog kova, preka ljenog u borbi na svim fron- tovima i Rulturnim pregnućima, koji su se javljali početkom osamdesetih godina. Vjekoslav Spinčić, legao je u grob razočaran i sa jednim teškim osjećajem više: da je njegov životni ideal njegova Istra ostala robinjica; da će nje- zine boli stalno prestavljati ranu koja krvavi i koja čeka na melem našeg nacionalnog do- stojanstva i samopregora. Zato _ će sjene Vjekoslava Spinčića i slavne istarske gar- de vječno lebdjeti pred našim očima, ne dajući da pokoljenja zaborave njihovo djelo. Jer sve može da se zarobi, sve _ može da se priduši i satre, ali će u dušama naše Istarske braće | vijek neugašena tinjati iskra di nog plamena što ga zapal istarska garda, prvi buditelj na- rodni: Dobrila, Vitezić, Baštijan Karabajić, Ujčić i drugi. M. »I Rlonula sijeda — izmorena čekanjem žore, Pod bremenom ljeta, kad umiru žreci i divi, Al duh nam Tvoj osta i dalje da bodri i živi 1 živjeće vječno pod vrhuncem ličke nam gore!“ še: “ moo