“u .:

=

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

dub

o
“

tribuna

POJEDINI BROJ 2.— DINARA

BROJ 232

DUBROVNIK, 11 DECEMBRA 1933

a renne

GODINA V

Za krdajni ideai
Jugoslovenstva

Slušajući vijesti o srdačnom dočeku koji je u našoj prije-
stolnici prizeden Bugarskom Kraljevskom Paru i o spon'anom
oduševljenju sa kojim je gradansivo Beograda pozdravilo ovaj
historijski korak k izmirenju i bratskoj saradnji — mi smo se

sjetili naših starih sveslavenskih ideala koji su kroz posl jed- |

njih pet decenija snažno vladali našim dušama da nas 1912, u
zajedničkom otporu i herojskom zamahu sjedinjenih armada,
približe cilju nekadašnjem velikom »slovinskom« snu.,,
Sjetili smo se viteške 1912 kada se je na ulicama Du-
brovnika razvila ona grandiozna maniiestacija dubrov, Srba i
Hrvata koja je prestavljala ne samo naše simpatije za stvar
balkanskih naroda, koliko našu golovost da svoju sudbinu ve-
žemo sa borbom koju je na zajedničkoj ironti vodila hrabra i

“ 4“ herojsivu prekaljena srpska i bugarska vojska,

Sjetili smo se poleta sa kojim su vojnici slavnog Vojvode
Stepe krenuli pod Jedrene da pruže pomoć junačkim bugar-
skim jedinicama,

Sjetili smo se djela i žrtve velikog pionera našega Jugo-
slovenstva,  autoritativnog vođe bugarskih = zemljoradnika
Aleksandra Stambolijskog, čija se je krv, kroz jednu mučeni-
čku smrt, do poslijednje kaplje slila u fundamenie naše velike
sutrašnjice.

Sjećamo se svih tih svijetlih časova i istrajnih boraca, jer
osjećamo da se je približio čas ostvarenja naših starih želja i
ideala za čije ostvarenje neće biti velika nikakva žriva po-
stavljena na oltar slavenskog dobra, općeg mira i sporazuma
među narodima, '

Za tu iskonsku želju jugoslovenstva i historijski poziv na-
še nacije, izložio se je u ovim odlučnim časovima istaknuti
Suveren naših osjećaja i gordi čuvar ideala Velikog Kralja Pe-
tra Oslobodioca, Vod i Reformator, Aleksandar 1 Kara-
dordević,

Njemu je Providnost dosudila jednu od najvećih i najod-
lučnijih uloga u djelu sivaranja novog Balkana. Na putevima
izmirenja i liječenja starih rana, Kralj Vođa unosi savjest oca
i široku slavensku dušu, On postaje vjesnik velikog siaven-
skog saveza čije će snage preslavljati bedem mira koji sla-
vensivu osigurava prevjerenje svijeta.

Žalo se za događaje od nedjelje može pravom reći da
znače odahnuće slavenske zemlje poslije toliko decenija ne-
povjerenja, bratske svađe i krvi od koje su imali koristi samo
uzurpatorski interesi vanbalkanskih sila.

Bio je skrajni čas da se smjelo pogleda u oči stvarnosti,
da sigurno i čvrsto krenemo putem novog oslobođenog i sjedi-
njenog Balkana, do punog ostvarenja lozinke koja na; je sje-

dinila pred dvadeset godina i koja nas je ponovo oduševila na

dan sastanka naših Suverena:
BALKAN BALKANSKIM NARODIMA,

KEKKEI NIKE PROI RE OP 0 TA ZPK PRA Č te ELA ZELENE TENI
Jubilej Narodne Odbrane

.

Najizrazitija i najstarija prestavnica jugoslovenskog  du-
ha i otpora »Narodna Odbrana«, proslavila je u nedjelju 10
o. mj. 25-godišnjicu svoga plodnoga rada u narodu. Osnovana
u najkritičnijem vremenu po naš narodni opstanak, kada je
aneksija Bosne i Hercegovine diktirala okupljanje narodnih
snaga za borbu protiv ilačitelja. »Narodna Odbrana«  Sa-
vjesno je izvršila svoju misiju i doprinijela da otpor mučeni-
čke Srbije i njezine braće u ropstvu steče priznanje kulturnog
svijeta i osigura uspjeh naše nacijonalne revolucije iznutra

i s polja.

U govoru sa kojim je & Ilija Trifunović-Birčanin presjed-
nik središnjeg odbora N, O. otvorio svečanu proslavu na Ko-
larčevom Univerzitetu nalazimo i ove značajne riječi:

Narodna odbrana od svog stvaranja pa do sada nije ni-
kada napadala nego samo branila, Tako i sada, ona želi da
podupire miroljubive težnje Nj. V. Kralja. Ali ako bi neko
pokušao da napadom na našu Otadžbinu stvori sebi povoljnu
situaciju, neka zna da će naići na čelični zid članova Narod-
ne odbrane — ma da ne želimo da još jedared pogledamo
niz puščanu cijev.

A prof. univ. Dr. Popović rekao je u svom predavanju
među ostalim i ovo:

Kao malo koji narod naš je narod zadojen optimizmom. Iz
tog nacionalnog optimizma u teško doba aneksione hnize ni-
kla je iz naroda Narodna odbrana, Proslava njezine 25-godiš-
njice znači kult zdravog nacionalnog optimizma i vjere, jednog
velikog i istrajnog zamaha naše$ nacionalnog duha i jedne ve-
like akcije koncentrisanja i organizovanja nacionalnih strem-

ljenja prema glavnom najprečem cilju. To je slavljenje svjes- .

ne žrtve za najveće nacionalne ideale privatne inicijative, sa-
mopomoći i državničke demokratije najširih narodnih redova«.
»Tražeći pravdu za svakog građanina, Narodna odbrana

je traži i za narod kao cjelinu i za državu kao  najsigurniju
tvrđavu naroda. Ona se bori protiv korupcije, bezobzirnog

vjerskog i partijskog separatizma, a

egoizma, plemenskog, malima, 2
požrtvovnost i osjećaj dužnosti

propovjeda optimizam, ljubav,
prema Kralju i Otadžbini.

U Kneževu Dvoru

Gustav Pechar

Iz našeg muzičkog života |

S. P. D, »Sloga« u stalnom nastojanju da podigne umjet-
nički nivo svoga zbora, posebno pak crkvenog, pozvalo je iz
Čehoslovačke istaknutog muzičara £. GUSTAVA PECHARA
da primi dužnost društvenog dirigenta.

G. Pechar rođeni je Rus iz Kavkaza gdje je svršio osnov-
nu školu i gimnaziju. G. 1919 došao je u Prag i tamo studirao
muziku na državnom konservatoriju ($rupa kompozicije i di-
rigiranja). Apsolvirao je g. 1925 sa odličnim uspjehom. Kao
kompozitor dao je veći broj raznovrsnih kompozicija. Ouver-
ture lis-moli za veliki orhestar, gudalački kvartet u e-mollu,
suitu »Moje djetinjstvo« za orhestar, sopran i tenor
solo; ciklus. pjesama za solo pjevanje uz pratnju klavira, Aran-
žirao je veći broj ruskih, českih i karpatoruskih narodnih pje-
sama, — S velikim uspjehom dirigovao je u Pragu sa orhe-
strom i horom (»Lumir«, »Arhangelski«, »Vozroždenije«). Nje-
Sovi koncerti crkvene i svjetovne muzike, — od kojih je neke
prenosila i praška radio-stanica — imali su uvijek veliki
uspjeh. Muzička kritika praška, koja je poznata kao objektiv-
na i stroga, izražava se o Pecharovim koncertima vrlo povolj-
no. Tako n. pr. »Lidove Noviny« pišu medu ostali:

»Pechar stvara na širokoj osnovi, iz dubine duše. Njegov
stvaralački proces je više psihički nego eksperimentalni. 1
ako ne traži novog izraza, nalazi ga u osobitom proživljavanju
kompozicije«.

A praški »Venkov« pisao je g. 1928 1 ovo:

»Osobitost Pecharovog zbora je izvrsni glasovni materijal,
jaka vokalna disciplina, punoća zvuka i savršeni pianissimo,
koji iznenađuje«,

Nema sumnje da muzički Dubrovnik sa g. Pecharom do-
bija novu silu, koja će mnogo doprinijeti podizanju muzičke
kulture i stvaranja mladih muzičkih generacija kod nas.

Kao muzički pedagog 6. Pechar daje lekcije za klavir,
violin, duvačke limene instrumente, solo pjevanje i teoretske
predmete (muzička teorija, harmonija, kontrapunkt, muzičke
iorme, instrumentacija, estetika muzike, povijest muzike, into-
nacija, razv janje sluha, dirigiranje, interpretacija).

Što se tiče davanja lekcija interesenti mogu dsšiti sve
iniormacije kod tt. »Zraka« na Pilama.
VT čijoj

x

od sada će biti smješ-
ten dubrov. državni ar-
hiv, biblioteka Matice
Srpske i gradska biblio-
teka. |

osnivanja

# Prof. Dr. Žekulin

30 novembra poslije duge bolesti
umro je u Lausanni član Slovenskog
instituta u Pragu, istaknuti ruski
nacionalni ekonom profescr Nikolaj
Sergjejevič Žekulin, koji je posljed-
njih deset godina svoga života po-
svetio većinom studiranju ekonom-
skog života država Male antante.

Dr. Žekulin spada medu one ru-
ske naučenjake, koji su svoj naučni
rad počeli u Rusiji, ali su ga razvili
tek izvan granica svoje  ctadžbine.
Rodio se 25 maja 1892 godine u kur-
skoj guberniji, Srednju školu i prav-
ni fakultet je svršio u Kijevu, gdje je
ostao na univerzitetu sv. Vladimira
da se spremi za profesorski poziv.
1920 godine je napustio svoju otadž-
binu i preko. Carigrada i Sofije je
1921 godine stigao u Prag, gdje je
obnovio svoj naučni rad na polu na-
cionalne ekonomije posvetivši veli-
ku pažnju i proučavanju iuske  pri-
vrede i promjene do kojih je došlo
za vrijeme revolucije.

U martu 1925 godine je imenovan
za privatnog docenta ruskog . prav-
nog fakulteta u Pragu. 1927 godine
je s potporom Rašinovog fonda  iz-

dana njegova knjiga »Čehoslovačka |

valuta od reforme dr. Rašina sve do
čehoslovačke — Narodne
banke«, Ujedno je sarađivao u mno-
gim naučnim privrednim  institucija-
ma i na publicističkom polju. Dugi
niz godina bio je urednik privredne
rubrike agencije Central European
Press. Njegovi članci, uvjek

lu i logički obrazloženi, objavlivani
su u bezbrojnim jugoslovenskim, če-
hoslovačkim, poljskim, rumunjskim

jasni, -
tačni, bogati na faktičnom materija-

francuskim i ruskim listovima, pote -

pisivani njegovim punim imenom ili
šifrom »doc. N. Ž.«, Mnogi članci dr.
Žekulina su objavljeni i u raznim pri-
vrednim publikacijama.

1928 godine je pozvan na _ visoku
trgovačku školu kao suplent ruskog
jezika. 28 marta 1928 godine je ime-
novan za aktivnog člana Slovenskog
instituta u Pragu. Posljednjih godina
je bio saradnik lista »Journal de Ge-
neve« i već za vrijeme svoje bolesti
završio je knjigu »Sistem sovjetske
privrede«, koja je ostala u rukopisu.

Profesor dr, Žekulin je sin istaknu-
te ruske radnice na kulturnom polju
gđe. A. Žekulin, koja je stekla svjet-
sko ime svojim radovima na polju
pedagogike. (Centro Pres).

BIBLIOTEKA »MA "CE SRPSKE«

Crkyeno-opštinski upiavni saviel

. mjesne pravoslavne crkve dcnio je

zaključak, da se bibliuteka »Malice
Srpske« prenese iz vlastitih pruvsto-
ija u Kraljev Dvor. U Dvoru će bili
ustupljene Matici posebne prostorije
tako da će sa Gradskom Biblote-
kom, koja će se tamo također smje-
stiti, još bolje poslužiti prosvjetnim
ciljevima, kojima je i namiienjena.

abe

.
*%