POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU. HRVATSK DUBROVNIK, 20. DECEMBRA 1925. JEČ rom CIJENA 30 DINARA ZA POLA GODINE. . Pojedini broj: Din. 1.50. Oglasi po pogodbi. IZLAZI NEDJELJOM. is Izdavači i urednici: Stijepo I, Bjelovučić i Miho Kisić — Dubrovnik, Štamparija ZVARRAN« Vira Gosel) konja. Pretplate, dopis; šalju se upravi i uredništvu »HRVATSKA RIJEč« u DUBROVNIKU, Dubrovčani veličanstveno proslaviše uspomenu velikog Hrvatskog Kralja Tomislava U predvečerje slavlja, U subotu dne 12, o. mj. po podne sa naše po- nosne »Minčete« 21 hitac mužara javi početak proslave Tisućgodišnjice u Dubrovniku. Zalepr- šaše troboinice po gradu i oko grada. Na gradskim vratima na Pilama i na Lovrijencu vila je hrvatska trobojnica a inače pomješane narodne i državne. Svečano raspoloženje uhvati sve građanstvo ko- je je u zanosu dugo očekivanog slavlja pohrlilo pod barjacima u svečanu povorku te bakljadom sa Pila krenulo uz svirku glazbe glavnim grad- skim ulicama kličući uspomeni kralja Tomislava, Hrvatskoj, hrvatskom narodu i kralju Aleksandru I. Mnoštvo naroda iz grada i okolice sakupi se pred Općinom gdje vas narod zapjeva »Lijepa naša domovina« nakon čega se raziđe. U 8 sati održa se u Bendinom Kazalištu svečana Akademi- ja. Akademija je bila ispunjena biranim progra- mom koji se sastojao iz jedne uspjele«deklamaci- je g.đice Marije Zuviteo: Sjeni kralja Tomislava od Rikarda Katalinić Jeretova; učenog historij- skog predavanja g, Dr, Josipa Posedel i alegori- čkog pjesničkog prikaza: Duvanjsko polje g. Dr. Z. Smrekarove, koji je publiku razdragao do us- bićenja. Akademiju je veoma upotpunio krasno izveden koncerat Dubrovačke Filharmonije. Oso- bitim uspjehom odsvirana je fantazija iz Zajčeve opere Zrinski, Koncertom Filharmonije upravljao je njen zauzetni član g, Dr. Pero Šapro, te je više puta a na koncu svakog odsviranog komada po- brao opći aplauz, Akademija je uspjela preko svakoš očekivanja. Na dan slavlja. | U neđelja u jutro Vojnička i Sokolska Glazba svirajući gradom, otvoriše veliku svečanost i sla- vlje hrvatskog naroda ovoga dana. U osam sati počeli su pucati topovi sa tvrđava a narod je iz okolice dolazio pod barjacima, ne u velikom bro- ju rađi velike kiše i mećave preko noći, ali je ipak iz svih sela i župa bio dobar broj domaćina, U 10 sati bila je u prvostolnoj crkvi služba zahvalni- ca sa »Tebe Bega hvalimo«, gdje su prisustvovale sve vlasti i narod, Poslije službe božje odbor za proslavu Tisućgodišnjice sa duhovnim i civilnim i vojnim vlastima iskupio se pred općinom. gdje je bila tribina. Pred tribinom je bio sakupljen na- rod cd kojih 10.009 duša sa barjacima hrvatskim. Predsjednik odbora prečasni g. don. Ante kan. Liepopili otkri ploču hrvatskom kralju Tomisla- vu koja je nad tribinom u zidu općinske zgrade i održa ovaj kratki govor: Veleučeni gospadine općinski povjereniče! Dopustite da nejprije u ime Odbora zahvalim srdačno vlastima crkvenim, građanskim 1 vojni- čkim, jer su mnogo doprinijeli da se dostojno iz- Vrši ova domaća naša slava. Pri seobi raznih naroda nači su Sradado ovi za- uzeli ove krasne krajeve i divno ovo naše more. Tada se je i Dubrcvnik utemeljio. Dubrovnik taj stup ljubavi slavenske na Jugu, proživio je neko- Hko vijekova slave, braneći se svojski i vojujući za Krst časni i Slobodu zlatnu. Dubrovnik imao je nekolicinu velikana svjetskoga glasa, ali ipak, jer mu ljubav domovinska bila najviša svetinia, malo je spomenika podigao, Učinio je jedine dvi- je iznimke: kad je podigao mjedeni kip Mihu Pra- catu, pučaninu i bogatomu trgovcu, koji je u skraj- noj potrebi svoje domovine njoj poklonio veliki 1 znameniti svoj imetak, a to da poduči dubrova- kako je svaki dužan prinijeti na ol. tar domovine sve svoje materijalno dobro, za njezin procvat i sreću; drugu je iznimku učinio kad je u avliji naše općine podigao spomen-ploču Nikoli Buniću-Roni, koji kao poslanik dubrov. republike na turskom dvoru bi zatočen u strašnu tamnicu Silistrije, gdje je ostavio i svoje kosti, iz koje je tamnice sokolio republiku da nikako ne. popušta od svojih prava, Iron je ovim htio pođu- čku mladež čiti mlađi naraštaj da kada treba — dužan j je svat- ko i vlastiti život dati za milu domovinu. | Za našijeh dana, slijedeci izgled naprednijeh naroda, Dubrovnik je dočekao tri slave, a to: ctkriće spomenika velikomu pjesniku Slobode. ljubavi i sloge, Gunduliću; drugi spomenik podigao je Kralju —Oslobodiocu Petru Ve- likomu, evo danas podiže spomen-ploču naše- mu kralju slavnome Tomislavu, Tomislav bijaše prvi vladar slavenske krvi, našega jezika i naše- ga roda — a također i kralj Petar od našega je jezika, od našega roda i naše krvi; Tomislav zdru- žio je razne djelove Velike Hrvatske a Petar je združio tri naša plemena, Srbe, Hrvate i Sloven- ce; Tomislav branio je junački svoju državu a Pe- tar također junački je obranio svoju zemlju, od napadaja svih neprijatelja; Tomislav je nastojao da svoj narod oplemeni i uzdigne i na kopnu i na . moru, a Petar je odbranio naše krajeve i divno naše more; Tomislav ie zagrlio Srbe _ kao milu braću, a Petar prigrlio je nas Hrvate, Naša domo- vina imala je svoga kralja u Tomislavu, a eto ga 1 danas ima, slobodna i obnovljena, u kralju Alek. sandru, sinu Velikoga Petra, Gospodine povjereniče! Dao dobri Bog da ove dvije ploče, Petrova i Tomislavova, koju zadnju predajem u Vaše ruke, budu temelj onoj ljubavi i onoj slozi, koje će kroz vjekove usrećiti mlađe kaje i učiniti sretnu, blagoslovljenu, na strah i trepet svijem neprijate!: “ima, ovu našu ujedinje- nu državu. e (Burno odobravanje), Iza njega odvrati mu 6. Niko Kokrivica ovim govorom: Mnogopoštovani gospodine predsjedniče! Vama kao i čitavom uglednom odboru te svi- ma onim, koji su sudjelovali zborom i tvorom pri ovoj znamenitoj zgodi, pri ovoj najsvetijoj 1 naj- zlatnijoj stranici hrvatske historije — proslavi osnivanja hrvatskog kraljevstva pod kraljem do- maće krvi Tomislavom, najljepša hvala 1 prizna- nje u ime pučanstva drevnoga grada Dubrovnika, Svima građanima ovoga grada poznato je sa kakovom borbom i brigom imali ste da se borite, e da ova proslava što dostojnije uspije i ne pre- tjerujem ako kažem, da ste preuzetu misiju naj- općinski upravitelj “bolje obavili. Da shvatimo važnost ove proslave, nužnim smatram da ovom prilikom istaknem njeno pra- vo značenje, Ne radi se da proslavimo kako se knez niti slavimo podvige 1 vojevanja njegova, već se cvim slavi samostalnost i državna zrelost hrvat- skog naroda, Krunisanje Tomislavovo za kralja svih Hrva- ta dokazuje nam, da je prije hiljadu godina na om današnjem teritoriju postojao hrvatski na- od, koji je onda pa do danas igrao i igra vidnu ulogu u vijeću zapadnih kulturnih naroda. U današnje đoba — doba narodnog sporazu- ma ——> važna je ta proslava, jer se danas hrvatski narod, nakon osamstoljetnog robovanja — nalazi sa ostalom braćom Srbima i Slovencima u brat- skoj zajednici, u ujedinjenoj našoj domovini pod vladarom domaće krvi Aleksandrom I. Karađor- đevićem, koji nastavlja da ispisiva stranicu hrvat- skih suverena Tomislava, Krešimira i ostalih hrv. kraljeva. Neka dade Svemogući, da hrvatski narod u drugoj 1009.godišnjici ide dalje i radi, da uzmogne u sreći i slobodi dočekati 1 drugu hiljadugodišnji- cu, gradeći na ovoj prošloj svoju budućnost. A ova spomen-ploča, koju rado. primam na čuvanje na ovom Domu — neka ovjekovječi lju- bav svih dubrovčana prama prvom, našem kralju i neka bude svijetlim primjerom budućim poko- ljenjima naše zrelosti. Slava Kralju Tomislavu! stup Hrvata u današnju Hrvatsku Tomislav proglasi ili bi izabran kraljem, Slava Kralju Aleksandru I. Karađorđeviću! (Burno odobravanje), Zatim stupi na govornicu Dr, N, Zvonimir Bje- lovučić da održi sakupljenom narodu historički prikaz hrvatskoga naroda kroz 1000 godina krva- ve borbe u ovim krajevima: Građani i sekasii Nadovezujući na riječi mojih časnih predgo- vornika, velim: I slavni Dubrovnik sa kitnom okolicom, od vrh Konavala do dno Rata, taj biser na našem Jadranu, po svojim umnim sinovima, pjesnicima i piscima prozvan »kruna hrvatskih gradova« hr- li poput ostalih gradova u Hrvatskoj, da se odu- ži 1000 godišnjoj suverenosti hrvatskoj, da se odu- ži sjajnim zvijezdama roda hrvatskoga, koje su umom i mačem kroz 1000 godišnju krvavu borbu spasili nam Hrvatsku, lijepu našu domovinu. | Preletimo, građani i seljaci, neke važnije mo- mente hrvatske povijesti, koje treba svak da usa- di u srce i upamti da ih priča svojoj djeci. Početkom VIL. v. imademo veličanstveni na- od Dunava kroz Bosnu do Jadrana. Dolaze kao oslobodioci Slavena i Romana od Avara. Ne gonjeni glađu, ne pohlepom za novcem, nego sjajnije od ikoje | naroda, dolaze da donesu slobodu 1- doniješe je! Dolazak 1 nastup Hrvata je viteški, veličanstven! Hrvati razdijeliše Hrvatsku u Posavsku Hr-' vatsku preko Velebita, te Bijelu Hrvatsku od Raše rijeke u Istri do Neretve i u Crvenu Hrvat- sku od Neretve do Bojane, Crvena Hrvatska .dijekila se u oblasti: Zahum- lje od Neretve sa poluotokom Pelješcom do Ri- ieke Dubrovačke sa gradovima Stonom i Blaga- iem; te u Iravunju zemlju okolo ovih zidina sa Konavlima i glavnim gradom Trebinjem, koja je: sezala do Lovćena: a odatle se prostirala Duklja ik Zeta do Bojane. | Dubrovnik bio je za sebe mala općina neod- visna i razvi se u republiku, Kraljevina Hrvatska za doba Tomislava seza- la je sve do Bojane, a zatim za doba drugih do- maćih hrvatskih kraljeva, sezala je od Neretve do rijeke Bosne, za Krešimira i do Drine ravno na Dravu 1 Muru, slovenskom granicom i do rijeke Raše u Istri, obuhvaćajući otoke od Lošinja do Korčule. Velika je to bila država. | pisci moderni zovu je za ono doba velevlašću. God. 880 pred 1045 god. Hrvatska je bila pri- znata državom, To su diplomatska akta sv. sto- lice, koja je dijelila krune raznim vladarima svi- jeta. God. 925. postaje. Hrvatska kraljevina. Dosa- danji hrvatski knez Tomislav postaje kraljem Hr- vatske i okruni se na Duvanjskom polju u onda- šnjoj Hrvatsko:. S ovih štrana prisustvovao je knez Višević, cpat zahumski, stonski biskup i silan narod, Pjesma se pjevala veselja Bogu za zahvalu i u zdravlje hrvatskoga kralja. Kralj Tomislav po- tukao je nasrtljive Mađare 1 stekao slavu u svi- jetu, a osobito potukavši i Bugare, Srpski knezo- vi kao Zaharija dolaze Tomislavu i u Hrvatskoj nalaze zaklonište kao i poslije za borbe sa Bu- garima a osobito sa Turcima. Srbi kasnije zauze- še Zetu, veliki dio Travunje i Zahumlje do Ne- retve, Papa piše: Tomislao slavu kralju Hrvata. Jak bijaše Tomislav sa svojom vojskom i hr- vatsko ratno brodovlje sa hrvatskim barjacima plovilo je po Jadranu sinjem. Tomislav je ujedi- nio sve Hrvate, utemeljio hrvatsko kraljestvo, sredio političke i vjerske odnose. Hrvatska je cvala kao nositeljica kulture na Balkanu i bijaše velevlast, | ka Tri su razloga, građani i seljaci, zašto se slavi 1000 godišnjica, regi Croatorum, Tomi- 9 # m4 O