S E PE a ka FVD i TE DARE pa VE Sakai I SR DIR NEKI PIONIRA S 0, Dora ara S GP RG RV FALI pi .. dA phi EP EZ ik A BALET a Ti da Pak Pa i PIREJ GANE E . Cijena Dinar 1.25 (Kruna 5.—) KA STRAŽA ao Poštarina plaćena u gotovu EPUBLIKA Godina š . Organ Jugoslovenske Republikanske Stranke za Dubrovnik, 8. Decembra 1922. Naša uvodna riječ. Ne pišemo nikakav programatski članak, | Naša zadaća nije da opravdamo ciljeve jedne partije, koja se priprav- dja na prosto osvajanje mandata pod jedmu cijenu, da što unosnije plasira svoju glasaću vojsku i poveća svoj kredit osobito onamo gdje »sveci bla- $0 dijele«, sij: = Naprotiv, naša je zadaća mučna, ona iziskuje samo žrtve ustrpljivih propovjednika integralnog ju- goslovenskog republikan. stva, ona znači prosvjećivanje širo- ših narodnih masa, bez obzira na broj privrženika i na časomični uspjeh ili neuspjeh. U otvorenoj frontalnoj borbi, u os- vajanju pozicija stopu po stopu, u ja- čanju gragjanske svijesti 1 borbene volje od čovjeka do čovjeka, — mi vi- dimo konačni uspjeh naših nastojanja Za ideju koja je i zdrava i poštena. Na tom poslu nema nas još mnogo.. Nemamo ništa osim vjere _u isprav- nost ideje kojoj služimo, jer smo ma- leni i jer je pokret nov i bez ičije po- moći. Ali mi vjerujemo, da će za na- oma doći gusti redovi republikanskih pobornika od nas sretniji. Mi polaže- mo opravdane nade u republikansku omladinu, koja je danas borbena i ja- ka i koja će znati da u narodu odgovo- = «i dužnostima pionira jugoslovenskog republikanstva. U ovim nesebičnim apostolima progresa mi vidimo revo- lucionisanje umorne i napaćene Srbi- je, kojoj je sugjeno, da se ponovno pr- ve digne i otrese dotrajalog monar- hijakog sistema, da obračuna sa reži- mora bezakonja, nasilja i pljačke nad Ssromašenim i izmrcvarenim masa- - ma grada i sela, Smetnje naših protivrika i nasilja koja nad nama vrše eksponenti reži- ma, nemogu nas zastrašiti ni pokole- bati. Sve je utaman, Mi se borbe ne plašimo. Mi borbu ištemo, jer je zlo ponaraslo tako, da je borba postala dužnost, kojoj se niko, pa ni najma- nji čovjek-nesmje otimati. Pokret jugoslovenske republikan- ske demokratije nije plemenski ni klasni. Pokret je idealan i rukovode $a prokušani pobornici demokratije, koji napredak društva vide jedino u biagostanju sviju i koji su sebi posta- vili za cilj ostvarenje »što potpu- nije političke slobode i što savršenije socijalne pravde u republikanskom obliku vladavine«. Suzbija- jući pojave ostataka nekadašnjih za- bluda i plemenskih predrasuda, repu- blikanska demokratija traži, da se naša eujdinjena otačbina uredi na ta- kovim demokratskim osnovama, po kojima će biti isključena svaka hege- monija jednoga plemena ili društvene klase nad drugim, ona traži državu u kojoj će svi gragjani biti svemu jednaki. Za ostvaranje tih ciljeva »Republi- okanska straža« hoće da založi sve napore svojih prijatelja i pristaša, | pozivljući na saradnju sve dobromi- sleće Hrvate i Srbe. Samo jedinstveni front slovenačkih, hrvatskih i srpskih republikanaca, zvali se oni makedonski ili crnogor- skim, dalmatinskim ili bosanskim, srpskim ili hrvatskim —- može po- spješili i osigurati triumf i sretnu bu- dućnost Jugoslovenske Republike, Uredništvo. Dabtovniku. Pozdravljamo te, stari grade, bisere sinjega mora, kome sto- godišnje tuđinsko ropstvo nije ugušilo predanje hiljadugodišnjeg slobodnog republikanskog drža- vnog života. > Pozdravljamo te, stari Dubrov- niče, kao kolijevku srpske i hr- vatske kulture i skladnosti; jest hrvatske i srpske kulture, jer te i Srbi i Hrvati svojim nazivaju, i ti si bio i ostaćeš hrvatski i srpski, ali ne kao jabuka razdora već kao spona između primorja i njegava zaleđa, koje je i srpsko , i hrvatsko. Kao god što si se, stari grade u svojoj slavnoj prošlosti, kada je sve oko tebe palo pod tuđin- sko ropstvo, ti jedini slobodan, umio uzdići iz uskih plemenskih granica, i kroz usta svojih veli- kana pjesnika čeznuo za idealima slobode u sveslovenskoj zajednici, tako si i sada, u prvim časovima vaskrsle slobode i nezavisnosti, iu ovim teškim danima opste Pometenosti i lutanja prihvatio Beograd. svoju tradicionalnu ideju republi- kanskog državnog uređenja na modernoj < demokratskoj uređenja, u kome će i Slovenci sE. . Dalmaciju, Crnu Goru i Herceg-Bosnu = Broj 1. Jugoslovenska Republikanska Stranka. (Historijat njezina razvoja u Srbiji). Naša stranka postala je iz dve re- publikanske grupe: starije i mlađe. Starija je grupa pripadala ranije sa- mostalnoj radikalnoj stranci koja se s retkom neustrašivošću i snažnom energijom borila protiv ličnog reži- ma poslednjeg Obrenovića. Ta je grupa još 1903 god., odmah posle 29, | maja pokušala omogućiti republikan- sko uređenje Srbije. Sadašnji šef naše stranke g. Lj. Stojanović učinio je pokušaj, kao član revolucione vla- de, da se tadašnji kabinet odluči za republiku ali nije uspeo. G, I. Žujović i pisac ovog članka zahtevali su od oficira, izvršilaca revolucije od 29. maja, da-ne namećusnarodu monarhi- ju, ako je:narod neće. Pozvani od mlađih oficira na skup u Oficirski Dom, da brane republikansko uređe- nje, oni su bili sprečeni od zaverenika većega ranga da na taj skup dođu, Pok. Jovan Skerlić sa svo- jim drugovima tražio je kroz »Dn: List« republiku. Svi su ti pokušaji bili uzaludni. Voj- ska je proklamovala monarhiju i kra- lja Petra; Narodno Predstavništvo svojom jednoglasnošću primilo je ono“ “d'n'e čuo nil želeli da se što prije likvidira teško stanje koje je ostavio poslednji Obre- nović. Svaki je očekivao promenu na bolje: slobodne izbore, vladu iz veći- ne, demokratske reforme, uzdizanje javnog morala, povratak slobodo- umnog Ustava, poštovanje zakona, zaštita ekonomski slabijih klasa. Republikanci u Samostalnoj radikal- lo moguće započimati novu borbu odmah posle revolucije i jednodu- šnog izglasavanja monarhije i dinasti- je. Za nju tada nije bio ni narod, ni napredna inteligencija, pa ni sama omladina, Došao je još jedan nov raz- log: potrebe da Srbija ostane monar, osnovi | kao jedini mogući oblik državnog i Hrvati i Srbi u čvrstoj državnoj | zajednici a u potpunoj unutraš- njoj slobodi svaki po svome na- hođenju, svojim potrebama, i svo- jim navikama razvijati se i na- predovati. Moćnim svojim glasom dovi- knućeš, stari grade, svima zasli- jepljenim i neuviđavnim političa- rima: umuknite vi što sad u oslo- bođenoj otadžbini sijete razdor među Srbima i Hrvatima i ho- ćete, jedva jednom ujedinjenje, da ih zavadite i jedne s drugima da omrazite, ili jedne drugima da. potčinite ! Stari Dubrovniče, bisere sinje- ga mora, šaljemo ti pozdrave sa tihoga Dunava i kličemo +: Na- prijed ! | Da živi ujedinjena država Slo- venaca, Hrvata i Srba, da živi Jugoslovenska republika ! Ljub. Stojanović. NAR! ) 6 ž ) kj u : k pm Vera. s. suz i m U/ y PW ne ' 2.84 : P Ku AF Ra za , INTEVA ma? ko“. .+s# KI # dok se ne reši pitanje narodnog ujedi- njenja, za koje je bila potrebna po- moć Rusije .., je Ipak je u programu Samostalne Radikalne Stranke pitanje o obliku vladavine ostalo otvoreno. U izradi toga programa učestvovali su najviše republikanski elementi = strankini. Oni su uneli u program tačku: da se za sada neće tražiti promena Ustava, nego će se na osnovu primljenog Us- tava tražiti političke i socijalne re- iorme obeležene u programu... Kad je rat za oslobođenje i ujedi- njenje uspešno završio, nije bilo više nikakve potrebe da se zadržava re- publikanski pokret. Tim pre što se monarhija pokazala nesposobna za evoluciju, reakcionarna, istih tenden- cija kao i ona pre 29, maja. Jedina je razlika što je lični režim vladaočev zamenjen oligarhiskom vladavinom. kamarile, Monahija nije ništa novo naučila ni staro zaboravila, kako to kaže poznata istorijska reč. Za veli- ko doba socijalnog preporođaja ona je bila štetan onahronizam. Trebalo je odmah pristupiti organizaciji repu- blikanske stranke, sa programom naj- ODNA REPUBLIKA H RVATSKA gj ' Ay Pa DUBROVNIK /U (7) [922-3 % pekao A zraka. akav protest. Svi su širih socijalnih reforama, koje bi sprečile nagomilavanje bogatstva u pojedinačke ruke i omogućile blago- stanje narodnih masa. Na toj se or- propovednika je još 1907 god. e? s m ša noj stranci videli su jasno da nije bi- | omladinske gamizaciji radilo još u Francuskoj i Švajcarskoj. Bilo je tada poviše inte- lektualaca oduševljenih za taj pokret. Posle se oduševljenje počelo gasiti, čim se osetilo da će borba biti teška i uspeh spor, Podosta najvatrenijih | socijalne republike pomirilo se vrlo brzo sa monarhijom. Neki su od njih ostali u izvesnoj re- zervi, ali ih je bilo koji su se jednim snažnim zamahom bacili u politički oportunizam, i postali vrlo dobri za- stupnici oficirske oligarhije. Sve ono što je računalo na brz uspeh, na po- . uzdane mandate, na održanje svojih činovničkih položaja i što je zeblo od posledica borbe za republikanske ideje, sve se to ili pritajilo i čeka bo- lje trenutke, ili je otvoreno prešlo na monarhističku stranu... Mlađa grupa današnje jugosloven- ske republikanske stranke osnovala (23/1L.) studentsko- građansku organizaciju pod imenom »Republika«. Rad te grupe bio. je vrlo aktivan, iako su joj činjene i is go Kel o a a i evo ogromne smetnje od strane državnih vlasti. Već u maju pokrenuta je repu- blikanska biblioteka, a krajem godi- ne nedeljni list »Republika«, Skoro svi brojevi lista bili su zabranjeni. Radikalni režim, koji je bio tada na upravi zemaljskoj strepio je od jedne mlade grupe idealnih ljudi, koji su radili za dobro zemlje i naroda. To je bilo doba kad su nasilno rasterane manifestacije, — rušene opozicione štamparije, hapšeni poli- tički ljudi za izmišljene krivice i ubi- jani u državnom zatvoru, a njihove ubice zaštićavane i nagrađene. »Re- publika« je morala prestati, a ured- nik je bio prinuđen ukloniti se iz zemlje, : Za vreme aneksione krize studen- sko-građanska organizacija je izdala u Švajcarskoj jedan manifest na fran- cuskom jeziku upućen javnom mnenju Evrope. »Republika« je ponovno počela da izlazi u proleće 1909, ali je uskoro prestala. Zatim je pokušaj učinje i 1910, 1911 1 1912, dva put nedeljno. Za sve ovo vreme organizacija je iz- dala desetak brošura u cilju republi- kanske propagande i republikanskog vaspitanja. Obdržavane su veze sa _ italijan- skom republikanskom strankom. Ne- ki članci naših republikanskih omla- dinaca štampani su u italijanskim re- publikanskim slitovima. Prilikom pu- tovanja kralja Petra u Italiju u svim tadašnjim republikanskim organiza- cijama držani su naročiti sastanci u znak solidarnosti sa srpskim republi- kancima, Za vreme rata organizacija je izda- la u februaru 1919 g. jedan manifest Jugosl, Omladini. 1920, god. pokrenuta je i opet »Re- publika«. I tada je na jednoj konfe- renciji od predstavnika starije i mla-