a osa i —-——.z———.——aa—a—a-a-a. —.-.-..-._._._..—-— ho Poštarina plaćena u gotovu REPU I # | | aj S #* ki * 4 .. < pa " ž a E # + Pa » “ih & : . + Ž Naj “i : «.- e 4 . + Ć . * . 4 $ . di ž u + > , “ b + . 5 S Z. Cijena Dinar 150 > svu dk Organ Jugoslovenske Republikanske. Stranke : za Dalmaciju, Crnu Goru i Herceg: -Bosnu Godina II. DEKLA Dubrovnik, 24. Soni 1923. Rina —_———————___—_—_——-——-_ —--— Broj 2. N AČELA REPUBLIKANSKE DEMOKRACIJ H Republikanska Demokratija, rukovodeći se zahtjevima razuma u poukama istorije, postav- lja kao prvo načelo, koje obuhvaća u sebi sva ostala politička načela, republikanski oblik vladavine. Ne primajući nikakvu vlast kojoj osnova nije u samom narodu i čiji eilj se ne sastoji u ostvarenju društvene solidarnosti, Re«= publikanska Demokratija odbacuje sve prero- gative i privilegije pojedinaca, dinastija ili kasta. Ona hoće društvo zasnovano na Slobo- di i Jednakosti, za nju nerazdvojne jedna od druge, te dosljedno na mjesto monarhije, vla- davine jednog, hoće Republiku, vladavinu na- roda samim sobom. Znajući, da je svaki pojedinac sklon da sloupotrebi vlast kojom raspolaže, Republikan- ska Demokratija je protiv sistema neprikosno- Sivenosti i neodgovornosti i hoće da zakonom zamjeni koja dolazi na vrh državne uprave po pravu nasljegja. Za Republikansku Demokratiju, Republika ne samo da poštuje ljudsko dostojanstvo, odbacujući svako: tutor- stvo, nego najbolje odgovara ljudskoj prirodi, jer se, kao i sam čovjek, može neprestano i beskrajno razvijati mirno i bez potresa. U njoj narod gospodari državom ne stavljajući nikog iznad ljudi, ali ne stavljajući nikog ni ispod meki u svakom pojedincu se poštuje Covjek i. Gragjanin. Republika je oblik vladavine u kome čov- jek prestaje da bude sredstvo, postajući cilj državne uprave: njime ne upravljaju više, već on sam sobom upravlja. Ali prestajući da bude sredstvo u političkom pogledu, čovjek treba da prestane to biti i u soeialnom pogledu: po- litička demokratija mora ga odvesti ekonom- skoj demokratiji, jer se kroz političku slobodu ide ka socijalnoj pravdi. Uzdignut sa nizine podanika na visinu zadrugara na političkom. polju, gragjanin mo- ra isto tako od najamnika postati zadrugar i na ekonomskom polju. Za ostvarenje tog cilja Republikanska Demokratija vidi i predlaže tri puta: slobodno udruženje, injeryenpiju države, aocializaciju. Ne čekajući više svoje spasenje sa neba, savremeni čovjek isto tako ne treba da mu se nada jedino od države. :On treba da se .udru- ži i udruženim snagama izvojuje svoje eko- nomsko oslobogjenje. U tom pogledu Republi- kanska Demokratija naročito polaže na koo- ličnost, perativna društva za ošoedda, kao pryi ste- pen u stvaranju novog oblika društva. Isto tako uvigja svu vrijednost radničkih sindikata. Ali ona je i suviše svijesna složenosti: socijal- nog pitanja, da bi mogla vjerovati u prosta i jednostavna riješenja i univerzalni lijek soci- alnog zla. Ona naprotiv. smatra, up se današ- nji nepravični društveni. poredak | mora napa- dati sa više strana i kombinovanim sredstvima ako se misli pouzdano doći do pobjede. Stoga ona pored udruženja potrošača, traži i udru- ženje radnika, jer će se tim: putem najsigur- nije pojačati uticaj na ekomomsku proizvod-. nju onih koji proizvode i onih za koje se proizvodi i doci do društva u kome će Liti isključena eksploatacija Čovjeka čovjekom. Dotle _ Republika, kao kooperacija svih članova države u upravljanju općom stvari, ne može ostati miran posmatrač razvijanja SO- cialne drame. Ona mora da posreduje izme- gju rađenika i poslodavaca i obezbjedi| radni- cima, putem zaštitnog radničkog zakonodav- stva, povoljne materialne i moralne uslove za život i razvijanje. | Današnji društveni poredak i suviše je individualistički. Ali suprotno onome što bi se pomislilo po ovom imenu, on neuzdiže indi- viduu, nego je eksploatiše. Tako. je uvjek kad se izvjestan dobar princip otjera u krajnost: on protivuriječi tada sam sebi. Potrebno je radi toga unijeti novo socialno shvatanje u društvo i voditi politiku socialne solidarnosti, kako bi se od socializacije ljudi prešlo zatim na socializaciju stvari. Megjutim ovoj sociali- zaciji treba odmah pristupiti kad je riječ o prirodnom ili faktičkom monopolu u korist pojedinaca, vršenju javne službe ili kapitali- stičkoj eksploataciji radne snage. Drugim rije- čima treba socializovati' lizovanje. Prema tome u pitanju sopstvenosti Re- publikanska Demokratija nije ni za isključivu svojinu, ni za isključivu kolektivnu svojinu. Ona ostavlja da socialni interes, od slučaja do slučaja kaže koji oblik svojine tre- ba pretpostaviti. U da jedna i druga svojina pokažu na djelu svoje preimućstvo i jom sopstvenom moći nego dekretima držav nim. privatnu danas sma svojina, pretje- IGRAM Megjutim PT Lio po ra, 3 er. ka sve što je za socia- svakom slučaju ona želi šire se mnogo više svo- ranim nagomilavanjem. u mali broj ruku, po- ostaje od garantije slobode njen glavni nepri- jatelj. Neophodno je spriječiti ovo i ne dopu- stiti da zloupotreba svojine od strane jednih onemogući njenu upotrebu od strane drugih. Radi toga treba ograničiti privatna bogatstva za šta postoji pravni osnov čak i kad bi ova bogat- bila Jer u sva- samo rezultat slobode rada. kom dobro uregjenom društvu sve slobode su regulisane, pa prema tome i rezultati ovih slo- boda mogu to biti isto tako. < I politička i socialna načela Republikan« ske Demokratije imaju u vidu najveći razvi- tak ličnosti na najveće dobro društva, jer su. protno rasprostranjenim zabludama, ona ne pro- tivstavlja ličnost društvu, ni društvo ličnosti. Politički napredak i sccialna pravda ne za- htijevaju da ličnest isčezne u društvu, niti se savršenstvo ličnosti sastoji u prekidanju druš- tvenih vera, Njihov razvitak je naprotiv uslov- ljen re rajateć ad i sočislnih. na- ličnost, i. aha i Airu = m Tad: ača usavršavanju društva. Republikanska Demo- kratija ne prima, dakle, ni isključiv individu- ni isključiv etalizam, već solidarnost, razvi- — alizam koja razvijajućidio razvija cjelinu, i jajući cjelinu razvija dio. To što važi za posebno društvo, važi isto tako i .za veliko megjunarodno dndbeć. du njemu prostrane individualnosti, Otadžbine, ne | moraju biti u suprotnosti sa općom ejelinom, čovječanstvom. Republikanska Demokratija, koja hoće da uvede pravo u sve odnose me- gju ljudima, hoće da ga uvede i u odnose: megju njihovim organizacijama. Na mjesto sa- movolje i nasilja, ona hoće da stavi Pravo. kao osnovu socialnog i megjunarodnog mira i kao izraz ljudske solidarnosti. A prostran- | stvo primjene ideje solidarnosti najbolje po- kazuje u onom : Samo “pod + takvim okolnostima razvitak se vrši stalno i neprekidno. Samo pod takvim okolnostima može živiti društvo zaista. repub- likansko, zasnovano na pravim načelima Re- publikanske Demokratije: na Slobodi za sve i Jednakosti megju svima u općoj Solidarnosti. Stvoriti ovako društvo u našoj zemlji, to je naš cilj, dovoljno idealan da pokrene na akciju i dovoljno realan, da ga ova akcija ostvaruje progresivno. JUGOSLAVENSKE REPUBLIKANSKE STRANKE Politički dio. 1. Smatrajući monarhiju kao suprotnu načeli- ma demokratije, stranka traži demokratsku i soci- alnu Republiku, viđeći u njoj najbolji oblik narod- nog jedinstva i najuspješnije sredstvo političkog i socialnog napretka. Na mjesto sistema nasljegjiva- nja vlasti stvoriti vladavinu naroda samim sobom, koja isključuje svaku hegemoniju pojedinaca, klasa ili plemena, | | 2. Uvesti: | a) Opće i jednako pravo glasa; b) tajno i neposredno glasanje; €) proporcionalni sistem potpuno i dosljedno primjenjen tako, da se onemogući gubljenje glaso- va pojedinih lista. 3. Zamjeniti izborne okruge velikim izbornim. jedinicama po mogućnosti jednakim, 4. Zavesti referendum za izvjesne zakone i. priznati narodu pravo zakonodavne inicijative. 5. Obezbjediti slobodu zbora i udruživanja, kao i slobodu štampe. | 6. Zadržati jednodomni sistem Narodnog Pred- stavništva i dati narodu mogućnost, da se oslobo- di predstavništva čim prestane biti izraz jagora volje. T. Utvrditi Ustavom princip ravnopravnosti že- na i ljudi, s tim da se posebnim. zakonima reguliče