; af
: : Z X a ' g KZ > ut, >A
x e, pre sre +. ma? ae sA dj pab pit ra ši sia >







& ide
: aa

Mivii. ROnih ite oj

načiniti ma kakav zarada ugovor. Samo ako

stavništvo izabrano od naroda, s
onu ili neposredno od naroda ili od dotičnog pred:
o ostavništva i svoje činovnike postavljene od pred-

: t

 Otačbine. Uni će

je naša država napadnuta cd neprijatelja a Narode.
| upravna: vlast.

no Predstavništvo nija na okupu,
može narediti mobilizaci:u vojske. Ali stim ukazom
kojim se naregjuje mobilizacija vojske mora se sa-
zvati i Narodno Predstavništvo, pa makar bilo i

raspušteno. Ono se mora sastati u roku od tri dana“
i vlada je dužna na prvoj sjednici podnjeti mu
= kredite na odobrenje. .
| 10. Sprovesti načelo po kome sudovi imaju
ustavnost zakona, videći u tome

prava ocjenjivati
garanciju ličnih prava i političkih sloboda gragjana,

II. Administrativno uregjenje.

i

1. Organizovati našu državu na načelu decen- :

traljzacije (federacije) i zavesti samoupravu počev
od općine pa zaključno sa oblastima. | |
“2. Radi sprovogjenja načela upravne decejit ra
lizaoije (feđeracije) država će se podjeliti na samo-
upravne jedinice, od kojih će općina biti najmanja,

a oblast (pokrajina) najveća. Megju njima može da

KLA i jedna srednja samoupravna bodi Pins URIN
(županija) ili srez (kotar). | |
3. Sve oblasti (pokrajine) imaju jednaku: vad-

. ležnost. Granice oblasti imala bi da odredi Ustavo-
tvorna Skupština,
i držeći

vodeći računa o željama naroda
se načela, da svaka oblast treba da bude
geografsko- ekonomska cjelina sposobna za život.

4. Oentralna vlast ima ministarske resore.

a) U čiji djelokrug spadaju svi državni poslo-
vi, pojeo potpunu nadležnost samoupravnih
jedinica, n. p. sdoljni poslovi, vojska i marina, ca-
rine, mon aii trgovinska politika, pošta, telegraf
glavne arterije saobraćaja vodom.i suvim, pravosu“
gje, socialnozakonodavstvo.

| b) U čiji djelokrug spada od državnih Dado
ono što se tiče općeg interesa države kao cjeline,
aono u tim poslovima što je vezano za lokalne

potrebe i što će biti poimence naznačeno. u Ustavu
i u zakonima, prenosi se u nadležnost samouprav-

s nih jedinica.

5. Svaka samoupravna jedinica ima svoje pred-
svoju upravu izabra-

stavništva ili od uprave. Bliže odredbe: u tom po-

ogledu nalaziće se u Ustavu.

6. Reoganizovati administraciju dževo riješe-

: njem činovničk: 98 pitanja. U tom paistu naša stran-.

ka traži: |

a) Ukidanje svih .izlišnih zvanja 1 nadleštava;
pojačavanje kvalifikacija činovničkih; ispite za sve
struke; postavljenja i: unapregjenja činovnika «on-
kursom na upražnjeva mjesta; izbor činovnika. po-

ovjeriti stručnim tjelima.
b) Odregjivanje obaveznog. broja časova a rada:

za sve struke činovničke, kao i izjednačenje njiho-
vih plata. Uzakoniti da starješine nadleštava, šefovi
odjeljenja i svi viši činovnici, koji vrše kontrolu
nad radom drugih činovnika, ne mogu pored svoje
službe vršiti nikakvu drugu ni plaćenu ni neplaće- |
nu državnu ili privatnu službu. Izuzetci od toga mo-
gu se som ali na osnovu zakona, :

6) Da se spriječe i susbiju zloupotrebe sviju
državnih organa zavogjenjem kod državnih sudova
porotskog načina!'sugjenja za sve nesavjesne i nei-
spravne činovnike; da se pojača njihova odgovor-
nost u svima poslovima i uvede bolja i jača kon-
trola njihova rada i da se činovništvo u isto vri-
jeme obezbjedi od ministarske samovolje i svakog
nepravednog gojenja, tako da činovnik ne može

Pozdrav braći!

za prodaju,

»REPUBLIKANSKA STRAŽA“

biti

otpušten bez gakašane krivice.







boni Š
S , Po) <

Le JE zn] 1 ma

AJ i a oka

“pomoću s ruč ih tjela.
Si pai Ćć * e ni ae
“a * Ao :

ae a izvršenja i kr: ri



vio ho u koliko to Zi učinjeno. —
3. Prenijeti na prgpnece sudove brakorazvod-
ne ; Bernie»: sk ji



Cirima, vojsim činovnicima za sve krivice koje ne
nose isključivo. karakter vojničkih krivica.
5. Ukinuti smrtnu. kazuu, a kaznene zavode

organizovati na savremenoj osnovi. |
6. Donijeti gpkon o naknadi štete nevino O8U-..

g je nim, ž ć i a
| IV. pse i i vjera. km

stvima. Li
2, Retormissti osnovnu doku is diobi pruži
potrebnu i trajnu spa u čitanju, pisanju i ra-
čunanju.: Ko:
.8. Nastavu u sakoi školama bifurkovati 1
kao njen centar uzeti poznavanje svoje zemlje i

narode i osnovna znanja iz prirodnih nauka. Doves-

ti srednju školu u što tješnju unutrašnju vezu sa

stručnim školama i omogućiti, da tip srednje škole

može da varira prema lokalnim nm raznih
krajeva.: | VE "7
sadi Umnožiti stručne škole za polipprivrađu,
zanate, industriju. i trgovinu. |
Ba Potpomagati i zavoditi. sve ustanove i šva
preduzeća | za opće narodno prosvjećivanje: Narod

ne Univerzitete, prosvjetna udruženja, narodne knji-
žnice i čitaonice, pa: roda nanja, kurseve za od-
rasle itd.

6. Priznati potpuno zavnopravnost svih vjero-
ispovjesti kao 1 potpunu slobodu savjesti.

VV. Ekonomski odnosi.
Ojačati radnu snagu narodnu organizova-

njem besplat nog lječenja bolesnika i izvršavanjem:

svih mjera za očuvanje narodnod zdravija a naro<:
čito. za suzbijanje opasnih zaraznih bolesti i pove-
ćati kontrola nad vagtajj eranajcim i Ne sniee u
opće.

2.  Raditi na ( podizanju općeg blagostanja na-

rodnog i u tom cilju potpomagati osnivanje zem-

ljoradničkih i drugih korisnih privrednih zadruga:
za štednju, za nabavu potrebnog novca, stoke, zem-
ljoradničkih sprava, sjemena; zadruga za potrošnju,

organizaciju zemljo-
on mogao upotrebiti

8. Omogućiti. što bolju
radničkog kredita, kako bi seo

isključivo na proizvodno ciljeve i to poglavito: ka

kooperativnih narodnih ustanova.

4. Organizovati obezbjegjene zemi; ada od:
ada. poplave, požara i drugih elementarnih nepo-
goda, kao i od stočnih zaraza i to na racionalnoj
osnovi. |

b. doe“ radi ebak podići predužeća za
vodovode, navodnjavanja, isušenja barovitog i pod

vodnog zemljišta, kao i preduzeća protiv poplava i
regulacija rijeka.

G. Stvoriti domaće trgove: za stoku, žito i
druge zemljoradničke proizvode.
' 7. Potpomagati industrijsku i zanatsku preradu
zemljoradničkih i rudarskih sirovina i prodaju pre-
ragjevina u zemlji i na strani.

8. Ograničiti. u što kraćem vremenu sve dr-

žavne Šume i racionalno ih eksploatisati, a isto ta-

ko i crkvene i općinske. Raditi na što praktičnijem
pošumljiranju bregovitih goleti,

9. Podići nove željeznice; opraviti puteve i

nove pasinais povećati 1 bolje organizovati pošte i



_

Danas dolaze u naš grad prečstavnici žukatink oi pokreta u bratskoj
Srbiji predvogjeni od uglednog prvaka Jugoslav. Republ. Stranke i uvaženog pub-

liciste gragjanina Jaše Prođanovića.

Ispred maloga broja aktivnih pionira Pepublikioiitć demokratije u ovim stra

nama, pristaša i

prijatelja našega pokreta, izričemo dobrošlicu gragjanima i hčrci-

ma iz Srbije, Crne Gore, Hersegovine i Dalmacije, a osobito odvažnom prestavniku

naše gragjanske organizacije u Zagrebu.

Dubrovnik, stari Grad republikanskih tradicija, domena demokratije i ,slovin-
stva“, podijeliti će naš osjećaj u dubinama svoje duše, jer on nije onaj i onakav
kakvim ga prestavljaju ,dogoni“, emisari zagrebačkog maNiaka, politički skakavci
radikalni ,markizi“ i druga homogeno-vladćjuća sort. |

Na sutrašnjem javnom republikanskom zboru, naši

će prestavnici, iskreno i ot-

voreno iznijeti naše poglede na sve važnije unutrašnje i vanjske probleme naše

jasno manifestovati našu jeđinu želju, da i naša ujedinjena Otač-

bina ugje u red kulturne zajednice Naroda i postane dionikom političkih tekovina
savremene pemokragije koja čini čast i ponos čovječansta,
Živio ujedinjeni Narod Slovenaca Hrvata i Srba!

Živjela Jugoslovenska Republika!



F1. Raditi da so potpuno ostvari. načelo: id ćega
obaveznog besplatnog školovanja djece obojega spo-
la i da se siromašni Bjaci i a id gim sred« |
oslobogjenjem. .
poslije porogjaja. #

ili
socialni. razvitak našega naroda. U koliko bi bile
potrebne mjere ove vrste u korist razvića domaće |

za zajedničke koševe i Pnujake, podru-
me, sušnice, “mljekarnice itd.

> BROJ. 9. A

mreže Sgrve, i telefonske, kako bi se što jače
ojačali izvori;narodnog bogatstva,
ti. katastarski prem jer zemlje radi
te svojine "a ijeg. Tazreza 2

Ta £






ta

agrarnu refočmi: u duu načela

. m a M: ka e ši
14 Sprovesti

zemlja ima da pripadne zemljoradniku. —

12. Izmijeniti poreski sistem u smislu progre-

 sivne poreze. na prihod, kako bi se oslobodili tro-
4. Prenijeti na š kraglanske dos sugjenje GRGE

arine i posrednih poreza predmeti koji služe kao

.namirnice ili su neophodni za život, a opteretiti luk-

suzne predmete, kao i one artikle koji su štetni za
zdravlje narodno. Osloboditi od poreza izvjesan mi-
nimum prihoda nužan za egzistenciju.

183. Zavesti razumnu štednju u svima granama

državne uprave.

| 14. Proširiti i poboljšati radničko zaštitno za-
konodavstvo i u tom pravcu:

a) ugakoniti oskočasovni dnevni rad sa dovolj-
nim nedjeljnim odmorom; naročito zaštititi porodilje
od rada izvjesno salemo prije i

b) Organizovati osiguranje radnika u slučaju
bolesti, iznemoglosti, osakaćenosti i besposlice i rad-

ničkih porodica u slučaju smrti radnikove.

e) Vršiti strogu kontrolu nad higijenskim po-
godbama u radionicama, nad zaštitom žena i djece
i nad _mašinskim instalacijama, da bi se izbjegla
svaka opasnost za radnike.

d) Odrediti minimalnu radničku nagradu do-
voljou za zdrav život radnika i njegove porodice.

15. Otklanjati uzroke ekonomskih razlika iz-
megju pojedinih društvenih redova i u tom cilju
ograničavati veliko privatno bogatstvo u svima ob-
licima. To se ima postići specialnim zakonima n. p.
o nepokretnom imanju, o progresivnom porezu o

ograničenju prava nasljegjivanja, 0 učešću radnika

u dobiti u industrijskim radnjama i trgovačkim pre-
duzećima, o učešću države u dobiti raznih novča-
nih i drugih akcionarnih društava i t. d.

16. doll veša u ekonomskoj organizaciji druš:
tva načelo narodne uprave i uništiti sve privilegije,
koncesija i monopole koje pojedine klase, ustanove
lica danas imaju i koje sputavaju ekonomski i

industrije i zanata, one se imaju organizovati tako
kako će potpuno služiti općim interesima.

01 E) Nacionalizovati sve prirodne izvore bogat-
stva kao Šume, rude, banje, vodene padove, kao
i glavna. saobraćajna sredstva. Isto tako će se na-
cionalizovati benke i osiguravajuća društva. Zem-
ljište za gragjenje i zgrade za stanovanje u veli-
kim gradovima oduzimaće se samo us pravičnu na-
gradu. Ovo oduzimanje ima se početi od najimuć-
nijih. | 2
18. Težiti nacionalizaciji spoljne_ trgovine.

VI. Obrana zemlje.
Raditi na što potpunijem ostvarenju ideje Druš-
tva Naroda i težiti postupnom razoružanju u koli-
ko to dopuste evropske prilike. Smanjivati rok služ-
be u -vojsci (stalnom kadru) ograničavajući učenje

samo na ono što je potrebno za obranu zemlje, dok

ne bude moguće uvesti narodnu vojsku,

VII. Spoljna politika. .

Raditi na sporazumu malih država koje su se
organizovale na etnografskim principima, jer se sa-
mo tim načinom može dati otpor eventualnim osva-
jačkim namjerama evropskih velikih sila. U cilju
sporazuma treba iskreno i lojalno prihvatiti princip
narodnog samoopredjeljenja 1 zaštite narodnosnih
manjina i starati se da se bitni interesi našeg na-
roda dovedu u sklad sa ovim načelima,

VII. Zaključak.

Sve bliže odredbe o uregjenju naše Republi-
ke i sva druga pitanja, koja nisu dodirnuta ovim
programom. raspraviće sam narod preko svojih re-
publikauskih predstanika,



5 5 & B i
Je li republika same pitanje forme?)

Oni organi iavnog mišljenja, koji hoće da vje-
ruju ili se bar prave da vjeruju u egzistenciju de-
mokratskih monarhija, i oni drugi koje ne zadovo-
ljava nikekav oblik gragianske države, ma bilo i
najdemokratskije republike — izrazili su povodom
stupanja Republikanske  Demokratije - u političku
borbu, kao da je cilj naše borbe u suštini samo
promena forme vladavine. Mi ostavljamo onima
koji veruju ili se prave da vjeruju u uzoritost FEn-
gleske monarhije, u suštinini aristokratsko feudalne,
ostavljamo im da pronagju način, da-taj  monar-
hijski uzor presade u našu maloposjedničku i demo-
kratsku zemlju. Tako isto golovi smo reći, da smo

daleko od toga da mislimo, da je Demokratska Re-
publika krajnji i najšavršeniji oblik gragjanskog

“društva; kao što možda ni najsavršenija utopija ka-

da bi se ostvarila ne bi bila ni blizu najsavršenija,

#