hk. ba? Ku

PRSA E: Ada NOB PV ka ; ci
PRE BA '

SA

TR IVaTE:
. 3 kad
+4

PPM OKT
PELKK x sam

= Na sei 04
SONG. Mpi

pi

Paste

Po

ra
kKAaA A)

Podr SAV JRSTIE EIN VE DK io dk od SSRN
ee ug doš x ŠP MTK ŠK Nj st j K o» e
A ta A Mj ki

PR
Več

la T > ozke kupovine kod nas). Najmanji dio našeg

PoE upa
ar Nem

LA vremenika Karla Velikoga.

.. > središnje osnove na četiri polukružne ka-

Boi sE; KEKS Du UV KAIRA LUGU ZUM

a = sredini pod po svoj prilici mozajikom ure-

dnji Mae na

GLAVNO GLASILO STRANKE PRAVA U DALMAC

rao s.
. Beti

iii Šikovosiaioinaaaorašiij vato sočna

——— :
> Potreba. pravca 1 a
našem vinogradarstvu.
| (vidi br. 24).

Ne ću da propustim još nešto kon-.
"statinti što mi se incidentalno nameće, 0
— današnjem. stanju našeg vina i njegove
važnosti. Ne uziman u Si što se je ove
godine dogodilo, jer povišica Ciena ie samo
T&asliedila iz premalog. roda i radi prijašnje

ije na tržištu vina, kao uslied_pogo- |
otovo nikakve zalihe vina, kojeg je bilo
1907. i 1908. god. osobito narodilo, te.
- uslied nizke ciene prodaše u većem raz.
mjeru od onoga, što se je očekivalo. Tr-
gova6 i posjednik izgubio je bio svako
povjerenje, tako de se je bio svak izčistio.

Vraćam se na predmet i uziman nor-
malnu godinu 1 normalne Giene kdo podlo-
gu. Naše vino, specifično uzeto, predstavlja
dobar produkt, velike alkoholičnosti, mnogo

o oextrakta i dobar neutralan karakter,
obično oskudieva kiselinom, radi česa neo-
održi se zdravo, ako nije dobro uzdržano i
radi manjkave kiseline u kratko sazrije i
. zastarenjem ne poboljšava svoj ukusi gubi
> objjubljenost, poglavito gubi svoju ugodnu
“ tečnost. — Sve ovo u obćenitim potezima,
ojer ima dosta vina, poglavito  biela, koja
čine iznimku. Svakako produkt, koji 80 iz-
ovrstno prilagodjuje za križanje i svaku

. manipulaciju. (Primjer: Razdoblje francu-

vina biva po svojoj pravoj vriednosti pro-
o cienjen. Ovaj manji dio takodjer  uslied
konsuma malih naših trgovaca, koji su

većinom svukuda vo monarhili  etabilirani..

niši
sjevernih pokrajina. |

Naše vino dospieva u E pod
tudjim imenom, uz razmjerno mnogo višu
elem, tako dakle da konsumenti riedko ili
| nikada će pitati za dalmatinsko vino, nego
ga troše pod raznim imenima, koja imaju
austrijanska i magjarska vina. — Od ove
 podloženosti i inferioriteta u trg. vina, mi
trpimo kod prodaje mnogo, jer naš produkt
ostaje samo pripustiv kod velikih trgovaca,
koji pak znadu  izrabiti svoju - radia i

o ojeftino ga kod nas pokupovati. — > Uztuk
m tome, da i naše vino bude po svojoj

M

E IA

a mjera radij urea konobarstrez PORE
U Istri pokrajina je to vidjela i dal
primjer, podupirajuć i stvarajuć zadruge
drugo, te prisilila centralnu | vladu, €
ge pitem ne opire, kao iz početka, Pi)
vim vidićima pokrajinskih ljudi, nego “
mora podpomagati njihovu inicijativa.
tom pogledu koristila je Istra OgTromI
svojim vinograđarima, koji su sađa post
vljeni ne samo na zdravu produkt ads
i na zdravu trgovačku podlogu. <<“
Mi obratno, kod prodaje našeg ni
dukta, ovisni smo od austrijanskih velet
govaca, koji dakako, israbljajade svakoja
konjukture, ne plaćaj u za naš produkt 0
što vriedi po sebi i što bi pristojno ip
ćalo rad za gojenje loze.
oJako važna mjera, ali težka, dai
može uspješno i sa  svestranim uspjeh:
izvesti, uzevši o obzir i vladajuće okolno:
ne bi za početak izplaćala trud i izdat
poglavito kada nebi sporedno se bav
malom trgovinom prodaje, Zato bi mor
biti dovoljno sredstava na razpoloženj
morao bi vladati pravi duh udruživanja
polučiti takav uspjeh, da osvane na iri
uhar pokrajine. a
Navesti ću primjera E jedan <
slauer (glasovito vino Doljnje Austrije)
10—12 po sto alkohola plaća se na maj
29—40 forinti, — vino, koje, osim“ sa
dobrih gođina, ne može eo takvo - poć
trgovinu, jer trebuje dotatak od. 2
po sto dobrog dalmatinskog opola, sam
dalmatinskog 6rnog vina. Naše. ving,,

služi za popravit. drugo, Za učinit ga:
4.6.2 1 A "dA

V4UKI upo vosiaueora, Koji Uaanv aa
dnost od 34—45 for, i više, |

Za austrijanske treovce izgubiti we
današnji produkt bio bi težak gubitak, puč
odkrio bi golotinju mnogih i mnogih nj
hovih vina, poglavito crnih. Gojenjem fraj
cuzke vrsti mi bi se po malo oslobod |
svega toga i na nas svratili konzumeni
jer Ži imali gotove tipove i bolje vrsi
nego ih može dandanas nuditi magjarsko
SIE inka tržište. kose 3

Ovim možemo lahko

razabrati, da
našem vinogradarstvu i tudji interesi i ima
veliku ulogu, i tumače nam uns

ON najznamenitije starohrvatsko
| odkriće.

-Nin: Baptister najstarijeg hr-
vatskog kneza Višeslava oko g. 800
i priestolni dvor hrvatskih vladara,
stariji*od g. 800. Po izvješću D.ra
Jelića, priobćenom 27 prosinca 1910 .
skupštini. »Bihaća“, hrv. družtva
za iztraživanje domaće povjesti u
Splitu, o izkopinama Zoranićeva

Odbora u Ninu.

Dovršilo se najprije sdintvanje sje-
o vernog broda starohrvatske katedraike na.
. Crkvenoj Plokati do Pučke Škole, i sredini
ograda. | |
S jajvažnija zgrada. ove sk“ jest
starohrvatski “baptister, koji je bio još g.
1744 cjelovit; ali ga tada Mlečići porušili
i pokrali. mramornu krstionu, koja se sada:
zi u Museo Frari u Mlecima, Na toj
ioni je bio poznati dugi nadpis popa
ana, koji veli da je podignut bio za kneza
> Višeslava. To je najstariji poznati hrvatski
> vladar oko g. 800, otac kneza Borne, sa-

Višeslavljev baptister. bio je kružaste

osim toga našao se u

z pelice ili apside:

 šenom kupulom | podgradak, na kojem je
 negda stala pomenuta mramorna krstiona

Oko bapiistera našlo se u onim zgra-

dama manjega obsega još i grobova raznih

. Višeslavljeva. |
odg Iz starohrvatskih grobova izvadilo, se

sa DAI
da, S koja PK LR SAVOM

više predmeta, od kojih nekoliko od el.
zlata i kosti. Uz zlatno prstenje iztiče
u prvom redu dragocjena zlatna naušni(
tipa seobe naroda, kakova još nije. bi
našasta u podunavskim zemljama. Urešer
je sa pet jagoda, naskočenih pak trokutr:“
grozdićima u čakanovini. Sami ovaj dragu
dovoljan je,“da Ninu zajamči jedno o
prvili mjesta u kulturnoj CvVropjjja re
vjesti. |

Zadnjih mjeseci prošle godine. Zore
nićev Odbor odvažio se je na epokali
podlivat : odkrivanje doe dvor
nrvatskih vladara ; ito već ti do ku
onim uspjenota. + Pa kje

Va je u Ninu bio starohrvatski ELA
dvor, lole bilo već iz više izvora poznate
"5 toga je otac hrvatske povjesti Lučić ve
tvrdio, da je Nin bio priestolnicom hrvat
skih vladara ; premda - zapadni vladari z
srednjega \vieka običavahu boraviti suslje
dice u raznim svojim utvrdjenim. dvoro!

vima, te države zapadnjačke ne Unna

svoga glavnoga i residencijalnoga grada
modernom simislu.

Hrvatska rek bi, da se nije u tom. M
vadjala za zapadom, nego za iztokom,

gdje su vladari boravili u glavnom. gradu.
Pošto kralj Petar Krešimir u povelji
1069 izriekom veli, da je okupii

5

god.

državno vieće stolujući u vladarskoj dvo- 4

rani u Ninu (in coenaculo nostro nonens
residens), očito je, da je hrvatskom resi«

dencijom bio grad Nin, a u njemu vladar |

ska palača, u kojoj pak vladarska prie-

“x
Na

+
<

,
m Cid
g
ge
Koj
a:

ŽADRU.
ŠTIVO:

s Z š k ze » m. š
#4 N ž " 3 t : ša eda e ' mg a F% a
*k š Ši; s 2 bh 5 di
. k. #

IZLAZI UTORKOM CETVRTKOM ki SUBOTOM. PRED-
PLATA IZNAŠ/ ZA MJESTNE KAO 1 ZA VANJSKE
PREDPLATNIKE NA CIELU: ai a K 18. ZA POLJE- |
ĆE I TROMJESEC SRAZMJERNO. — U INOZEMSTVO |
VIŠKOM RAZMJERA POŠTARINE. —
PREDPLATE SE ŠALJU NA UPRAVU HRVATSKE KRU-
NE“ ZADAR. OGLASI PRAMA CIENIKU, ZA VIŠEKRATNE
UVRSTBE PRAMA POGODBI. PLATIVO 1 UTUŽIVO U
— PISMA I RUKOPISI JEDINO NA UREDNE,
HRVATSKE KRUNE“ ZADAR. RUKOPISI SE NE.

ko

Lp OŽUJKA 1944.

a

jave, koje nam se na prvi mah  priči-
ihu jednostavno
1 JNA

Na stvar se ne
ti jer nije. moja

«
ća
Svrha,

pobliže  osvr-

0 je kriv neka se krivim ćuti, nego ću
šim vinogradarima reći: vrieme je, da se

enete, da štitite Vas same i Vaše inte-

jer inače ćete mizerno knuhuriti i
rovaljati eksistenciju, koja nije ni naj-
anje dična. Morate se udružiti da uzmo-
ete izpunjavati kolektivno dužnosti Vašeg
aleža, — a poglavito zahtjevati, da ju
puvjavaju svi oni faktori, koji zasjecaju

interes Vašeg zvanja, Morate se orga-
izovati i nametnuti pravac za razvoj ho

rađarstva i postaviti svoj rad na taku

odlogu, da garantirate obstanak i renta-
ilitet na najvažnije grane: dalmatinskog
ospodarstva.
Obstoji prieka pogibelj, omda smo
najsretnijem položaju podnebja za razvi-
ik vinogradarstva, da nam se ne dogodi,
a radi našeg nerada i neopreznosti, zao-
tanemo za onim pokrajinama, gdje u obće
dje racijonalno i koristno baviti se sadje-
jem loze.
one iznaei (Svršit će 58),

Kk so
Hea a. A

Uredjenje beriva i osobnih
. odnošaja učiteljstva. u. Hr-

i M diskoj
U hrvatskom saboru razpravlja se zak. |

inora. o uredjenju beriva i osobnih odno-
ia nučkoge učitelistva.

GSS oja La a ih) e ez; wotu dvd

= s -. o o e.

Ma i načina namicanja sredstva za po-.

ljšanje materijalnog položaja pučkog na-
wnika i povoljnijeg nagradjivanja njegova
ida, a dalje i dizanja njegova moralnoga
loža. promjenom načina imenovanja i di-
L line kao i uredjenjem djelakruga  mje-
ih školskih odbora.

Glede namicanja sredstva za ovu
Menu oodredjuje se u glavnom, da izdr-
vanje obćih nižih i viših pučkih, to žen-
ih stručnih škola nose obćine neposredno:
stranom i posredstvom uzadružene obće

olske blagajne, koja će se osnovati u

Đ

| Ina dvorana bijaše, a to ne u prizemlju,

oko to bijaše zapadnjački, nego na katu.
;enaculum naime znači gornji kat palače,

dvoranom gdje je vladar imao svoje odu

o ili consistorium.

 Starodavna predaja, zabilježena Već.

nl. stoljeća, pokazivaše na kraljevsku dvo-
lu (il salone reggio) u sred grada Nina do
lišta Kreljevca i dvorske kapele sv. Križa,
ja je pak pročeljem gledala na glavni
idski trg Kneginju spram crkve sv. Am-
Iza.

ga Kneginje.. I |
 Obćim sondovanjem perimetralnog zi-
rlja na Crkvenoj Plokati, Glavnoj Ulici
. Kreljevcu odkriveni su čitavi te-
ji
O joj je dugo 52.20 n., a južno 48 m.
ris palače prestavlja četvorinu. nejed-
tih, ali usporednih uglova,
2,500. |

 Razporedba se sudara s onom veli-

tih vladarskih dvorova iztočnjačkog u-

ca na kat, od Dioklecijanove Palače u
tu do one Kostantina  Porfirogenita u
igradu. |

U sredini. četvorine stoji veliko sre-.
je dvorište sa kružastim ukusno zidanim
icem, što se je s čitavom krunom sa-
10, te ima preko 2 m. u premjeru,
rište je pak bilo obtočeno svodolucima,
kojih Se našao veliki kapitel ranog

čudnovate i neodgo-.

da kriti-.
mA osobe. i ne ću vikati na nikoga,

“ Starohrvatski priestoini don: po tom
io. se je tražiti izmedju Crkvene Plokate 4.

i dio uzmeta velike palače. Sjeverno:

od četv..

VRAČAJU, NE : PLAČENA PISMA NE PRIMAJU. > ija

240 K svaki put. Učitelji ženskih stračnih
škola imadu istu plaću, kao i

škole ima 100 Ki

poseban status zem.

ha

GOD. XIX.

F

Zagrebu. Od toga su izuzeti gradovi“ Za. <,
greb, Osiek, Varaždin i Zemun, koji će
nove školske potrebe pokrivati iz. svojih | a aa
blagajna. Uzadružena školska blagajna će.
obstojati prinosom obćina koje su dužne
doprinositi 30 po sto na propisane izravne

poreze. U tu blagajnu idu nadalje dohodci

mjestnih zaklada, koje su osnovane za ix
državanja i popomaganje učiteljskoga osoblja,
razne školske pristojbe, prinos zem. prora- <
ćuna i prinosi korporacija, novim po
školskom zakonu. |

Sto se tiče beriva učiteljstva, odešijuja 3
vladina osnova dnevnice za namjestne učitelj-
ske sile, ito za namjestne učitelje i i učiteljice
na nižim školama 2 K, a na višim pučkim
školama 3 K. Privremeni učitelji nižih -

pučkih škola imadu 900 K, pravi učitelji
nižih pučkih škola 1000 K, viših pučkih |

škola 1600, a vježbaonica 1800 K. Ova
plaća se Svakih 5 godina (7. puta)  povi-

suie po 200 K kod učitelja nižih, a kod

učitelja viših pučkih škola i vježbaonicaza |

oni nižih
pučkih škola. iznos onih doplataka, Sto ih
učitelji uživaju na dan, kada zakon. stane
na snagu, povisuje se unapred na 200 K-
za niže pučke škole, a na 340 K za uči-|

otelje viših pučkih - škola i vježbaonica, Ra-

vnatelj više pučke škole, spojene sa nižom, 2
imade 400 K godišnjeg doplatka, ako je =>
samostalan 300 K. Ravnajući učitelj pošin g
ako su na školi 41.
više njih 200 K godišnje. I petog godišnji
i ovi funkcijonalni doplatci raču se m
mirovinu. => —

 Miestni. dovlatci odu: AE ou. DI

so sed

FAV VAL HILLU (GW MILO“ UILUVLLU BLVADNALING 2 3. USLa1e

učiteljske sile nižih pučkih škola imadu“

800 K, a viših pučkih i yježbaonića 500
XK godišnje stanarine. Prekovremena obuka 1

kao i obuka iz neobvezatnih predmeta na-
gradit će se posebno. Ravnatelji zem. uči-
teljslkih škola su u VII, a pravi učitelji u
VIL. IX. i X. činovnom razredu, te su
činovnika. Ovom nE
osnovom odredjene i dnevnice za službena

i zamjenična putovanja i to a) za namje- -

stne učitelje sa 4 K; b) za učitelje nižih ————
pučkih škola sa 6 K, a 6) za učitelje >
viših pučkih škola i vježbaonica Da be

srednjeg vieka te mr baza. u sm
kusu sa deblom. |

Četiri krila pak visokog uzmeta za-
tvarahu dvorište. Pročeljno krilo, što je
izgledalo na trg Kneginja, te po navedenim
podatcima “odgovara položaju priestolne
vladarske dvorane, zaprema sjeverni dio.
dvora u crti od: kolišta Kreljevca do dvor--

mA

ske kapele sv. Križa. Južno pak proteže.

se duž Crkvene Plokate, od Pučke Škole,
što ga djelomice prekriva, do glavne Ulice. | o
Uz ovu pak do kapele sv. Križa jeiztočno;
a zapadno na protivnoj stranici od crkve_
do Kraljevca.
Sustavno je. MEpon šziočna pola
vina južnoga krila medju Školom i Glavnom
Ulicom, kojeg je zidovlje od tla do Li
2 m. sačuvalo se u uzmetu. Glavna pro- had
storija 12 m. duga, a 6 m. Široka imala je >
na sredini pročeljne strane oveća vrata;
pobočne prostorije su pak razdieljene: dez < Ba
bljim i tanjim prizidama. dok
Pod tlom naišlo se na pet grobova. si
V. ili VI. stoljeća. Izpod: ovih pak odkrilo_— —
se dobro sačuvano zidovlje rimske sjajne “|
zgrade, a na dubini 1.50 m. naišlo se na
neolitsko naselje kamene dobe. Čudna Ee
stratificiranja, baš. kao na forumu grada :
Rima. | |
Izpred pročelja teče pak ukusnim te- |
sancem orubljeni preko 1 m. široki trotoir, |
za 9.15 m. Na rt od kaldermane ulice.

ća Km će Bi