hk. ba? Ku PRSA E: Ada NOB PV ka ; ci PRE BA ' SA TR IVaTE: . 3 kad +4 PPM OKT PELKK x sam = Na sei 04 SONG. Mpi pi Paste Po ra kKAaA A) Podr SAV JRSTIE EIN VE DK io dk od SSRN ee ug doš x ŠP MTK ŠK Nj st j K o» e A ta A Mj ki PR Več la T > ozke kupovine kod nas). Najmanji dio našeg PoE upa ar Nem LA vremenika Karla Velikoga. .. > središnje osnove na četiri polukružne ka- Boi sE; KEKS Du UV KAIRA LUGU ZUM a = sredini pod po svoj prilici mozajikom ure- dnji Mae na GLAVNO GLASILO STRANKE PRAVA U DALMAC rao s. . Beti iii Šikovosiaioinaaaorašiij vato sočna ——— : > Potreba. pravca 1 a našem vinogradarstvu. | (vidi br. 24). Ne ću da propustim još nešto kon-. "statinti što mi se incidentalno nameće, 0 — današnjem. stanju našeg vina i njegove važnosti. Ne uziman u Si što se je ove godine dogodilo, jer povišica Ciena ie samo T&asliedila iz premalog. roda i radi prijašnje ije na tržištu vina, kao uslied_pogo- | otovo nikakve zalihe vina, kojeg je bilo 1907. i 1908. god. osobito narodilo, te. - uslied nizke ciene prodaše u većem raz. mjeru od onoga, što se je očekivalo. Tr- gova6 i posjednik izgubio je bio svako povjerenje, tako de se je bio svak izčistio. Vraćam se na predmet i uziman nor- malnu godinu 1 normalne Giene kdo podlo- gu. Naše vino, specifično uzeto, predstavlja dobar produkt, velike alkoholičnosti, mnogo o oextrakta i dobar neutralan karakter, obično oskudieva kiselinom, radi česa neo- održi se zdravo, ako nije dobro uzdržano i radi manjkave kiseline u kratko sazrije i . zastarenjem ne poboljšava svoj ukusi gubi > objjubljenost, poglavito gubi svoju ugodnu “ tečnost. — Sve ovo u obćenitim potezima, ojer ima dosta vina, poglavito biela, koja čine iznimku. Svakako produkt, koji 80 iz- ovrstno prilagodjuje za križanje i svaku . manipulaciju. (Primjer: Razdoblje francu- vina biva po svojoj pravoj vriednosti pro- o cienjen. Ovaj manji dio takodjer uslied konsuma malih naših trgovaca, koji su većinom svukuda vo monarhili etabilirani.. niši sjevernih pokrajina. | Naše vino dospieva u E pod tudjim imenom, uz razmjerno mnogo višu elem, tako dakle da konsumenti riedko ili | nikada će pitati za dalmatinsko vino, nego ga troše pod raznim imenima, koja imaju austrijanska i magjarska vina. — Od ove podloženosti i inferioriteta u trg. vina, mi trpimo kod prodaje mnogo, jer naš produkt ostaje samo pripustiv kod velikih trgovaca, koji pak znadu izrabiti svoju - radia i o ojeftino ga kod nas pokupovati. — > Uztuk m tome, da i naše vino bude po svojoj M E IA a mjera radij urea konobarstrez PORE U Istri pokrajina je to vidjela i dal primjer, podupirajuć i stvarajuć zadruge drugo, te prisilila centralnu | vladu, € ge pitem ne opire, kao iz početka, Pi) vim vidićima pokrajinskih ljudi, nego “ mora podpomagati njihovu inicijativa. tom pogledu koristila je Istra OgTromI svojim vinograđarima, koji su sađa post vljeni ne samo na zdravu produkt ads i na zdravu trgovačku podlogu. <<“ Mi obratno, kod prodaje našeg ni dukta, ovisni smo od austrijanskih velet govaca, koji dakako, israbljajade svakoja konjukture, ne plaćaj u za naš produkt 0 što vriedi po sebi i što bi pristojno ip ćalo rad za gojenje loze. oJako važna mjera, ali težka, dai može uspješno i sa svestranim uspjeh: izvesti, uzevši o obzir i vladajuće okolno: ne bi za početak izplaćala trud i izdat poglavito kada nebi sporedno se bav malom trgovinom prodaje, Zato bi mor biti dovoljno sredstava na razpoloženj morao bi vladati pravi duh udruživanja polučiti takav uspjeh, da osvane na iri uhar pokrajine. a Navesti ću primjera E jedan < slauer (glasovito vino Doljnje Austrije) 10—12 po sto alkohola plaća se na maj 29—40 forinti, — vino, koje, osim“ sa dobrih gođina, ne može eo takvo - poć trgovinu, jer trebuje dotatak od. 2 po sto dobrog dalmatinskog opola, sam dalmatinskog 6rnog vina. Naše. ving,, služi za popravit. drugo, Za učinit ga: 4.6.2 1 A "dA V4UKI upo vosiaueora, Koji Uaanv aa dnost od 34—45 for, i više, | Za austrijanske treovce izgubiti we današnji produkt bio bi težak gubitak, puč odkrio bi golotinju mnogih i mnogih nj hovih vina, poglavito crnih. Gojenjem fraj cuzke vrsti mi bi se po malo oslobod | svega toga i na nas svratili konzumeni jer Ži imali gotove tipove i bolje vrsi nego ih može dandanas nuditi magjarsko SIE inka tržište. kose 3 Ovim možemo lahko razabrati, da našem vinogradarstvu i tudji interesi i ima veliku ulogu, i tumače nam uns ON najznamenitije starohrvatsko | odkriće. -Nin: Baptister najstarijeg hr- vatskog kneza Višeslava oko g. 800 i priestolni dvor hrvatskih vladara, stariji*od g. 800. Po izvješću D.ra Jelića, priobćenom 27 prosinca 1910 . skupštini. »Bihaća“, hrv. družtva za iztraživanje domaće povjesti u Splitu, o izkopinama Zoranićeva Odbora u Ninu. Dovršilo se najprije sdintvanje sje- o vernog broda starohrvatske katedraike na. . Crkvenoj Plokati do Pučke Škole, i sredini ograda. | | S jajvažnija zgrada. ove sk“ jest starohrvatski “baptister, koji je bio još g. 1744 cjelovit; ali ga tada Mlečići porušili i pokrali. mramornu krstionu, koja se sada: zi u Museo Frari u Mlecima, Na toj ioni je bio poznati dugi nadpis popa ana, koji veli da je podignut bio za kneza > Višeslava. To je najstariji poznati hrvatski > vladar oko g. 800, otac kneza Borne, sa- Višeslavljev baptister. bio je kružaste osim toga našao se u z pelice ili apside: šenom kupulom | podgradak, na kojem je negda stala pomenuta mramorna krstiona Oko bapiistera našlo se u onim zgra- dama manjega obsega još i grobova raznih . Višeslavljeva. | odg Iz starohrvatskih grobova izvadilo, se sa DAI da, S koja PK LR SAVOM više predmeta, od kojih nekoliko od el. zlata i kosti. Uz zlatno prstenje iztiče u prvom redu dragocjena zlatna naušni( tipa seobe naroda, kakova još nije. bi našasta u podunavskim zemljama. Urešer je sa pet jagoda, naskočenih pak trokutr:“ grozdićima u čakanovini. Sami ovaj dragu dovoljan je,“da Ninu zajamči jedno o prvili mjesta u kulturnoj CvVropjjja re vjesti. | Zadnjih mjeseci prošle godine. Zore nićev Odbor odvažio se je na epokali podlivat : odkrivanje doe dvor nrvatskih vladara ; ito već ti do ku onim uspjenota. + Pa kje Va je u Ninu bio starohrvatski ELA dvor, lole bilo već iz više izvora poznate "5 toga je otac hrvatske povjesti Lučić ve tvrdio, da je Nin bio priestolnicom hrvat skih vladara ; premda - zapadni vladari z srednjega \vieka običavahu boraviti suslje dice u raznim svojim utvrdjenim. dvoro! vima, te države zapadnjačke ne Unna svoga glavnoga i residencijalnoga grada modernom simislu. Hrvatska rek bi, da se nije u tom. M vadjala za zapadom, nego za iztokom, gdje su vladari boravili u glavnom. gradu. Pošto kralj Petar Krešimir u povelji 1069 izriekom veli, da je okupii 5 god. državno vieće stolujući u vladarskoj dvo- 4 rani u Ninu (in coenaculo nostro nonens residens), očito je, da je hrvatskom resi« dencijom bio grad Nin, a u njemu vladar | ska palača, u kojoj pak vladarska prie- “x Na + < , m Cid g ge Koj a: ŽADRU. ŠTIVO: s Z š k ze » m. š #4 N ž " 3 t : ša eda e ' mg a F% a *k š Ši; s 2 bh 5 di . k. # IZLAZI UTORKOM CETVRTKOM ki SUBOTOM. PRED- PLATA IZNAŠ/ ZA MJESTNE KAO 1 ZA VANJSKE PREDPLATNIKE NA CIELU: ai a K 18. ZA POLJE- | ĆE I TROMJESEC SRAZMJERNO. — U INOZEMSTVO | VIŠKOM RAZMJERA POŠTARINE. — PREDPLATE SE ŠALJU NA UPRAVU HRVATSKE KRU- NE“ ZADAR. OGLASI PRAMA CIENIKU, ZA VIŠEKRATNE UVRSTBE PRAMA POGODBI. PLATIVO 1 UTUŽIVO U — PISMA I RUKOPISI JEDINO NA UREDNE, HRVATSKE KRUNE“ ZADAR. RUKOPISI SE NE. ko Lp OŽUJKA 1944. a jave, koje nam se na prvi mah priči- ihu jednostavno 1 JNA Na stvar se ne ti jer nije. moja « ća Svrha, pobliže osvr- 0 je kriv neka se krivim ćuti, nego ću šim vinogradarima reći: vrieme je, da se enete, da štitite Vas same i Vaše inte- jer inače ćete mizerno knuhuriti i rovaljati eksistenciju, koja nije ni naj- anje dična. Morate se udružiti da uzmo- ete izpunjavati kolektivno dužnosti Vašeg aleža, — a poglavito zahtjevati, da ju puvjavaju svi oni faktori, koji zasjecaju interes Vašeg zvanja, Morate se orga- izovati i nametnuti pravac za razvoj ho rađarstva i postaviti svoj rad na taku odlogu, da garantirate obstanak i renta- ilitet na najvažnije grane: dalmatinskog ospodarstva. Obstoji prieka pogibelj, omda smo najsretnijem položaju podnebja za razvi- ik vinogradarstva, da nam se ne dogodi, a radi našeg nerada i neopreznosti, zao- tanemo za onim pokrajinama, gdje u obće dje racijonalno i koristno baviti se sadje- jem loze. one iznaei (Svršit će 58), Kk so Hea a. A Uredjenje beriva i osobnih . odnošaja učiteljstva. u. Hr- i M diskoj U hrvatskom saboru razpravlja se zak. | inora. o uredjenju beriva i osobnih odno- ia nučkoge učitelistva. GSS oja La a ih) e ez; wotu dvd = s -. o o e. Ma i načina namicanja sredstva za po-. ljšanje materijalnog položaja pučkog na- wnika i povoljnijeg nagradjivanja njegova ida, a dalje i dizanja njegova moralnoga loža. promjenom načina imenovanja i di- L line kao i uredjenjem djelakruga mje- ih školskih odbora. Glede namicanja sredstva za ovu Menu oodredjuje se u glavnom, da izdr- vanje obćih nižih i viših pučkih, to žen- ih stručnih škola nose obćine neposredno: stranom i posredstvom uzadružene obće olske blagajne, koja će se osnovati u Đ | Ina dvorana bijaše, a to ne u prizemlju, oko to bijaše zapadnjački, nego na katu. ;enaculum naime znači gornji kat palače, dvoranom gdje je vladar imao svoje odu o ili consistorium. Starodavna predaja, zabilježena Već. nl. stoljeća, pokazivaše na kraljevsku dvo- lu (il salone reggio) u sred grada Nina do lišta Kreljevca i dvorske kapele sv. Križa, ja je pak pročeljem gledala na glavni idski trg Kneginju spram crkve sv. Am- Iza. ga Kneginje.. I | Obćim sondovanjem perimetralnog zi- rlja na Crkvenoj Plokati, Glavnoj Ulici . Kreljevcu odkriveni su čitavi te- ji O joj je dugo 52.20 n., a južno 48 m. ris palače prestavlja četvorinu. nejed- tih, ali usporednih uglova, 2,500. | Razporedba se sudara s onom veli- tih vladarskih dvorova iztočnjačkog u- ca na kat, od Dioklecijanove Palače u tu do one Kostantina Porfirogenita u igradu. | U sredini. četvorine stoji veliko sre-. je dvorište sa kružastim ukusno zidanim icem, što se je s čitavom krunom sa- 10, te ima preko 2 m. u premjeru, rište je pak bilo obtočeno svodolucima, kojih Se našao veliki kapitel ranog čudnovate i neodgo-. da kriti-. mA osobe. i ne ću vikati na nikoga, “ Starohrvatski priestoini don: po tom io. se je tražiti izmedju Crkvene Plokate 4. i dio uzmeta velike palače. Sjeverno: od četv.. VRAČAJU, NE : PLAČENA PISMA NE PRIMAJU. > ija 240 K svaki put. Učitelji ženskih stračnih škola imadu istu plaću, kao i škole ima 100 Ki poseban status zem. ha GOD. XIX. F Zagrebu. Od toga su izuzeti gradovi“ Za. <, greb, Osiek, Varaždin i Zemun, koji će nove školske potrebe pokrivati iz. svojih | a aa blagajna. Uzadružena školska blagajna će. obstojati prinosom obćina koje su dužne doprinositi 30 po sto na propisane izravne poreze. U tu blagajnu idu nadalje dohodci mjestnih zaklada, koje su osnovane za ix državanja i popomaganje učiteljskoga osoblja, razne školske pristojbe, prinos zem. prora- < ćuna i prinosi korporacija, novim po školskom zakonu. | Sto se tiče beriva učiteljstva, odešijuja 3 vladina osnova dnevnice za namjestne učitelj- ske sile, ito za namjestne učitelje i i učiteljice na nižim školama 2 K, a na višim pučkim školama 3 K. Privremeni učitelji nižih - pučkih škola imadu 900 K, pravi učitelji nižih pučkih škola 1000 K, viših pučkih | škola 1600, a vježbaonica 1800 K. Ova plaća se Svakih 5 godina (7. puta) povi- suie po 200 K kod učitelja nižih, a kod učitelja viših pučkih škola i vježbaonicaza | oni nižih pučkih škola. iznos onih doplataka, Sto ih učitelji uživaju na dan, kada zakon. stane na snagu, povisuje se unapred na 200 K- za niže pučke škole, a na 340 K za uči-| otelje viših pučkih - škola i vježbaonica, Ra- vnatelj više pučke škole, spojene sa nižom, 2 imade 400 K godišnjeg doplatka, ako je => samostalan 300 K. Ravnajući učitelj pošin g ako su na školi 41. više njih 200 K godišnje. I petog godišnji i ovi funkcijonalni doplatci raču se m mirovinu. => — Miestni. dovlatci odu: AE ou. DI so sed FAV VAL HILLU (GW MILO“ UILUVLLU BLVADNALING 2 3. USLa1e učiteljske sile nižih pučkih škola imadu“ 800 K, a viših pučkih i yježbaonića 500 XK godišnje stanarine. Prekovremena obuka 1 kao i obuka iz neobvezatnih predmeta na- gradit će se posebno. Ravnatelji zem. uči- teljslkih škola su u VII, a pravi učitelji u VIL. IX. i X. činovnom razredu, te su činovnika. Ovom nE osnovom odredjene i dnevnice za službena i zamjenična putovanja i to a) za namje- - stne učitelje sa 4 K; b) za učitelje nižih ———— pučkih škola sa 6 K, a 6) za učitelje > viših pučkih škola i vježbaonica Da be srednjeg vieka te mr baza. u sm kusu sa deblom. | Četiri krila pak visokog uzmeta za- tvarahu dvorište. Pročeljno krilo, što je izgledalo na trg Kneginja, te po navedenim podatcima “odgovara položaju priestolne vladarske dvorane, zaprema sjeverni dio. dvora u crti od: kolišta Kreljevca do dvor-- mA ske kapele sv. Križa. Južno pak proteže. se duž Crkvene Plokate, od Pučke Škole, što ga djelomice prekriva, do glavne Ulice. | o Uz ovu pak do kapele sv. Križa jeiztočno; a zapadno na protivnoj stranici od crkve_ do Kraljevca. Sustavno je. MEpon šziočna pola vina južnoga krila medju Školom i Glavnom Ulicom, kojeg je zidovlje od tla do Li 2 m. sačuvalo se u uzmetu. Glavna pro- had storija 12 m. duga, a 6 m. Široka imala je > na sredini pročeljne strane oveća vrata; pobočne prostorije su pak razdieljene: dez < Ba bljim i tanjim prizidama. dok Pod tlom naišlo se na pet grobova. si V. ili VI. stoljeća. Izpod: ovih pak odkrilo_— — se dobro sačuvano zidovlje rimske sjajne “| zgrade, a na dubini 1.50 m. naišlo se na neolitsko naselje kamene dobe. Čudna Ee stratificiranja, baš. kao na forumu grada : Rima. | | Izpred pročelja teče pak ukusnim te- | sancem orubljeni preko 1 m. široki trotoir, | za 9.15 m. Na rt od kaldermane ulice. ća Km će Bi