STRAMA 2.

nog reda nacionalno i državno
pitanje. Otuda izlazi da se glavna

bitka ima biti na srpskom tlu iz-

medju dve Srbije, i doklegod ne
pobedi ona prava, slobodnjačka
i širokogruda, dotle će i Jugosla-
viju biti u krizama.

Ima vrlo malo izgleda da će 8
februara pobediti prava Srbija.
Nekoliko decenija jedne fatalne
politike korumpirale su politički
vrlo ozbiljno srpski narod i ubile u
njemu veru u gumene kuglice.
Zatim, danas sudbonosna« trojstvo
nacija, korupcije i laži lako je
svemoćno u Srbiji, da će teško
doči do. izraza prava narodna
volja. S druge strane srpska opo-
zicija nema svežine, ni snage, kao

“ni borbenosti, da smelo povede

borbu sa svima vidljivim i
nevidljivim gospodarima Srbije.
Sve to znači da će se borba
produžiti i posle 8 februara. Može
biti to znači da će se bitka biti
na drugom nekom terenu i dru-
gim. nekim sredstvima. Jer, ima u
istoriji puno primera da su na-
rodi išli duže vreme za lažnim

vodjama.

To. znači isto tako da ćenaša
zemlja još jedno neodredjeno vre-

me biti u krizi, čiji se kraj još

ne može sagledati. Može se sma-
trati kao sigurno, da ce teško
stare generacije moći da oslobo-

de Srbiju njenih novih paša. Kri-
za će nema sumnje trajati još|

dugo, čas latentna, čas akutna, i
u jednom i u drugom obliku iz-
nuravaće zemlju i sprečavaće sva-
ko njeno napredovanje.

Ali ne treba očajavati. I na
ovako sumornom horizontu  po-
javljuje se jedna svetla tačka. To
je pojava novih generacija na po-
litičku i historisku pozornicu. One
imaju i dovoljno hrabrosti i do-

voljno plemenitosti da še založe

da Srbiji opet pribave ljubav i

poštovanje sviju. Oni će nesum.
ljvo Srbiju, koja je izneverila

svoju misiju umeti da povedu
pravim putem njene: istorije.

M. M. Milošević (Beograd)

.vanredne prilike u koje je zapao, ovaj

| čemu je ne rijetko uzrokom slab i is-

Posle nego je filoksera poharala
vinograde, ekonomsko stanje  Dal-
macije, naročito otoka, preti kata-
strofom. Teško stanje u koje su pali
ovi naši lepi i nekad zadovoljni kra-
jevi, gotovo je nemoguće opisati.
Ako se reče, da otoci dalmatinski
gladuju, i ako se tu reč oceni prema
svoj njezinoj težini, onda nam je la-
ko shvatiti bedno stanje ovih naših
pitomih krajeva... Da se bolje ilu-
stare položaj ovog stanovništa, evo
nekoliko fakata iz kojih će se bar
donekle moći razabrati i oceniti iz-

valjda najradeniji deo. stanovništva
u našoj državi,

Stara je loza propala, Amerikan“|

ska loza nikada ne može da nado-
knadi staru domaću lozu obzirom
na to, što za Amerikansku lozu tre-
ba bolji i dublji teren, kojim ovi kr-
ševiti krajevi oskudijevaju, a osim
toga amerikanska loza zahteva mno-
$0 više rada i pažnje, tako da se u
ovom vremenu vinske krize apsolu-
tno ne isplati kultvirati je. Buhač,
(osjenač) ta jedina nada ovih kraje-
va — osim toga što mu je cena pala
za tri četvrtine (sada se kupuje po
20 Din. kg.). još je u nj udarila neka
bolest tako da s reda sahne, Masli-
na je prošle godine izdala. Ribolov je
kroz sve prošle godine bio slab, a

trošen ribarski alat, a siromašne pri-
like naših ribara ne dozvoljavaju da
nabave novi,

Rusmarin, ta pomoćna grana pri-
vrede u nekim krajevima, obzirom



na skupoću odeće i obuće kao i po-

Dalmacija seli.

skupljivanje kruha, te najglavnije i
gotovo jedine hrane pri ovom poslu,
opet se ne isplati žnjeti. Vapnenice
(klačine) iz kojih su ovi krajevi vu-
kli znatan deo prihoda danas su ne-
moguće, jer je to posao obično siro-
mašnih ljudi, koji dok svrše posao
sve potrebite živežne namirnice uzi-
maju na kredit, koji im je sada us-
kraćen, pa je i taj posao zapeo. Naj-
strašnije je pak da ljudi, koji imaju
svoga poseda, na račun istoga ne
mogu da dobiju kredita,
beda opća. — -

Mnogo se je govorilo o gradnji dr-
žavnih cesta u nekim u predelima,
da se tako doskoči nužnim saobra-
ćajnim potrebama, a u drugu ruku da
se stanovništvu otvori nekakvo vre-
lo zarade. Od svega toga — i ako se
već to godinama pripovijeda — ne-
ma ništa.

Narod seli iz ovih gladnih krajeva
i beži kud može, Ide-u koliko je mo-
guće u Sjevernu, a onda _ u Južnu
Ameriku, Novu Zelandu i Australiju.
Ta seoba vrši se u tolikom razmjeru,

da će do koju godinu ovi lijepi kra-
jevi potpuno opustiti, jer svi koji ta-
mo ostaju, ostaju jedino radi novča-

nih neprilika, a čim im se pruži
zgoda, ne propuštaju je, već s mje-
sta bježe.

Čudnovato da o svim ovim poja-
vima niko ne vodi računa, a najma-
nje oni koji su pozvani. Od zgode do

zgode znamo da se ponosimo tim

»biserima našeg Jadrana«, koji će,
potraju li ovake prilike još koju go-
dinu, zaslugom nemara postati ide-
tira pustoš. Z.





»U čemu se sastoji socijalni pro<|
gres, moguć za naše vreme? U če-
mu se on sastoji za društvo koje želi
da ostvari najbolje aspiracije savre-
menog čovečanstva? U čemu se on
sastoji za pojedinca koji žeđa, ne za
životom idealnih i duhovnih uživanja

ugodnim i običnim životom nego za

za životom solidarnosti sa svima što:

u čovečanstvu teži ka višem razvo-

ju, ka istorijskoj evoluciji koja  ra-
zotkriva pred našim čovečanstvom
sve širu budućnost?

Tu se jedno s drugim mešaju dia.
orija i praksa progresa. Nemoguće je
razumeti progres a da se na njemu
ne uzme aktivna učešća, dok sam&
akcija osvetljava samo razumevanje

| progresa. Razumevanje progresa nije



lako: ono traži nutarnju transforma-

| ciju i samoodricanje, Akcija u korist
progresa teška je: često ona zahte-,

va da se prekinu ovi odnosi s onima
koji nas okružuju, ona uništava po-

jedincu verovanje osnovana na fik-
ciji, ona ga često otrgne od njegove

porodice, njegove domovine, od svih
stvari koje ulepšavaju i očaravaju ži-
vot čovečji, ali koje su kadre da us-
pore njegov elan u hodu prema pro-
gresu; ona ga otkida od svega što
može učiniti da poklizne u učmalo
stanje socijalne nepokretnosti. Isto-
rija traži žrtava, Njih bez žaljenja
doprinosi čovek koji sebi preduzim-
lje veliku i važnu zadaću da se sav

preda borbi za svoje vlaštito uzdrža-

vanje i za usavršavanje drugoga.
Problemi razvoja moraju biti rešeni.

Bolja istoriska_ bulućnas! mora biti

s

u m i formama civilizacije, gđe ,
je <% > “a provalija zevala između
kao :| ste,
raspoloženja katodnih maša. A kad
je titi putem došao do nekih zaklju.
čaka, onda je on u njihovu ispravnost
verovao svom silnom verom jednog
religioznog fanatika, Taj »partiski
sečesioništa po zanimanju«, kako su

ga hazvali protivnici, išao je svojim |

pitem do kraja. Njegova volja nije
znala granica mogućnosti, U Stock-

tolmu on je, na kongresu govorio

ojeiiktjao kako je potrebno prevla-

dii  malograđansko verovanje« da

se veka ideja ne može integralno

“vesti! Ako se tu uspe rezultati
ne će izostati. Uz šve to, taj je vo-
đa imao neobično, nagonsko oseća-
nje za stvatne odnose u svetu, Dale.
ko od sitno o doktrinarnog dogmati.
žma, Lenjin je bio uvek: PBa roda
činjenicama a ne apštraktnim ideja-
tha! Plehanov mu je čak jedared do
KPA 2 VI zabotavljate samo na —
žTae € Mjudekk Alij je istorija i to e

fiantovafa; OR%e “ * 1900, god.
Koda HRPA KN“, Rama

Di GI Gani





psihološke simptome



rusko-japanski rat, Već je god. 1906.,

ti Stockholmu, Lenjin tražio. da mar-
ksizam revidira svoj stav prema se-
ljaštvu; Već je 1900. god, tražio sa-
moopredelenje azijskih naroda. God.
1914, tačno je predvidio razvoj od-
nosa u sacijalističkom taboru, Odvi-
še je poznato, a da bi to trebalo spo-
minjati, njegovo stanovište u pitanju
samoopredelenja naroda Rusije i os-
talih država, njegovo genijalno ose-
ćanje potreba zemlje u momentu
brestlitovskog mira kao _i njegova
dalekovidnost u taktici sa selja-
štvom, Uvođenje Nove Ekonomske
Politike je zasluga Lenjinova i baš tog
momenta Lenjin je pokazao da stoji
nad revolucijom. Bio je to možda pryi
slučaj da su sami vođe jedne revolu-
Čije shvatili momenat kad j je. trebalo



i kad se moglo skrenuti natrag. Mož- |
da najveći od svih stratega revolu- |

cije, ““aj rođeni vojskovođa »masa
u Rot “pokažao. je! voć god, 1903.,
na kongresu. u Londonu, u diskusiji
Ša menjševićima. Svu svoju. proniclji-

vost u pitariju organizacije je ne par«.

ite masa.



s Ieri. . bijo de 3

M. Krov je ida rekao da bi
»đragocen zadatak bio napisati pri-
povest o kadetima i Lenjinu t. j. o
ljudima koji nisu ništa razumeli i o
čoveku koji je sve razumeo«, Ne ula-
zeći ovde u procenu ruskih demo-
kratskih konstitucionalista, mi se i
sami slažemo s Pokrovskim kao i sa
»Humanite« koja je, prigodom Lenji-
nove smrti napisala da »Lenjin nije
bio velik zato što je bio na ovom ili
onom položaju nego zato jer je bio
toliko obdaren sposobnošću za pred-
viđanje«,

Mi smo daleko od toga da Lenjina,
naročito proforamatski, primamo u
celini. Da se pravilno proceni vred-
nost. njegovih  tecriskih ubeđenja,
trebat će da prođe niz godina. Već
danas, izgleda, možemo utvrditi da
je. Trocki dao jednu nužnu, doku-
mentovanu reviziju Lenjinizma, Jer,
po svemu sudeći, sovjeti nisu. uspjeli
da seljaštvo ao kao revoluciona-
ran faktor, kako je to želeo Lenjin,
Doć; će i druge nužne revizije, Mož-
da će | se . definitivno pokazati da je
shvatanje društvenih

I tako je

: »ČOVEČNOST“

osvojena, Svaki pojedinac koji je
došao do svesti o svom razvijanju
vidi kako se pred njega postavlja va-
žno pitanje: Hoćeš li ti biti jedan iz-
među onih koji pristaju na sve žrtve
i na sve patnje samo ako one dovode
do toga da oni postaju svesnim i in-
teligentnim progresivnim ljudima?
Ili ćeš se držati po strani, kao neak-
tivan. posmatrač strahovite množine
zla koje se vrši oko tebe, svestan
svoje izdaje prema progresu ka ko-
me si sam nekada težio? Imaš da
biraš«.
Petar P, Lavrov: Istoriska pisma.



Kulturni pregled.

Kulturni život u Dubrovniku.

Kulturni život u Dubrovniku iz dana
u dan kreće na gore, Razna udruže-
nja postoje — nekoja ograničujući se
na to, da priređuju čiste ,domaće za-
bave“, a nekoje samo zato što imadu
pisane programe. — Aktivnosti nema,
J. A. K-u, čini se da je sav rad u tome
da dade jednom na godinu akademski
ples, i da pronađe nekoliko predavača
koji će održati par javnih predavanja.
OJ. A. K. ,Janušić“, koji raspolaže zgod-
nom bibliotekom — koja je — jedina
u gradu bila pristupačna svakome tko
je hteo da je iskoristi, a osobito đašt-
tvu, dakle ,Janušić“ — gdje se je kroz
4—5 god. njegovog opstanka naučilo
čitati i pisati oko 300 analfabeta, odr-
žalo u klubu nekoliko kulturnih, a u
okolici desetke zdravstvenih, zadružnih
nih i prosvjetnih predavanja — usled
slabih financijalnih mogućnosti trebaće
da “likvidira. P. O. K. ,Dubrava“ koja
se je zauzetnošću, velikim i požrtvov-
nim radom svih svojih članova bila po-
pela do visine dostojne sredini izkojejeni-
kla i tako ispunjala jednu užasnu prazninu
u kulturnom životu Dubrovnika, danas
se, posle raznih kriza ponovno diže
Pitanje osnutka filharmonije, koje se
vuče već skoro godinu dana, regbi
da se nije pomaklo sa mrtve tačke.
»Učevno društvo sv. Vlaha“ pokazuje
znakove svoga života kadikad kojim
javnim predavanjem koje održi po koji
član. O realizaciji programa, koje je
društvo bilo objavilo prigodom svoga
osnutka, kao što je n. p. pokretanje
svoga lista i dr. nema dakako ni go-
vora.

a.

U Ovako apatičnom vremenu, od
naročite je važnosti osvrnuti se na rad
i nastojanje dviju mjesnih diletantskih
pozorišnih družina. Obe družine poka-



zale su veliku volju i živo nastojanie

o Ri KRI RR RRK ORNARE JEVA JAŠU (RSOROV RAK S VI REG OKO ZOVA OO ROSO GO SOJE

odnosa utopično, upravo da je njegov
revolucionaran metod bio nužan sa-
mo u Rusiji, Jer je možda samo na
Orijentu potreban jedan snažan za-
hvat u parnu, močvarnu sredinu
analfabetizma, epidemija i sujeverja
da se tako najšire mase naroda »in-
korporiraju u civilizaciji«. |
Ali je i u tom slučaju nesumnjivo
ovo: Lenjinizam t, j. marksizam u ak-
ciji, je najveći istoriski pokušaj jedne
falange ljudi da razbije do kraja sve
teške verige kojima jedan grub i pre-
živeo socijalno - ekonomski sistem
sputava mlađe, stvaralačke snage
rada koje teže da stvore nove icr-
me društvenog života i kulturnog iz-
ražaja, To je najveći zamah da se
prevlada sva ta mizerija uskog, sit»
nograđanskog | sentimentalizma, tra
 dicionalizma i konvencionalnih laži.
To, je jedan gigantski zalet da se is-
koči iz okvira laganog, evolucionog
penjanja istorije prema nekim novim
društvneim formama, da se razbije
gvozdeni nietzscheovski, obruč rit
mičnog vraćanja, Svakako, u tim
srazmerama, Lenjinov oakašaj značt