Poštarina plaćena.

IZLAZI SUBOTOM.

Pretplata:

=

Godišnje . . Din. 50 -
Polugod išnje . Din. 25'-
Za inostranstvo — Din. 100--

Ček konto Pošt. Ček. Zavoda
Br. 4227. — Sarajevo.

Dari!
LEI
naso

aii.

Br. 182,

Ziveo Kralj!

Deset. godina je prošlo od dana Oslobogjenja.

i Ujedinjenja našeg troimenog naroda. More krvi,
gomile kostiju najboljih Srba, Hrvata i Slovenaca
uzidano 'je u temelje naše Os lobogiene i Ujedinjene,
prostrane Otadžbine. Za ovih deset godina rada, da
naša. Otadžbina bude što snažnija, moćnija i da u
njoj naš narod bude što snažniji, jedinstveniji i du-
hovno i ekonomski što jači, razni poltički režimi
pokazali su malo, ili. ni malo uspeha. I kad se po-
kazalo da dosadašnji rad vodi nes'ozi, razdoru i da
slabi našu Otadžbinu, naš mudri i viteški Kralj,
vodeći se svetom devizom: Otadžbina pre-
ča od svega, učini jedan odlučan i razmiš-
ljen korak, kojim je presekao sve neplodne i luta-
juće režime zatrovane političkom, partizanskom netrp-
ljivošću, a zavede režim: rada, reda iza-
koniliosti. ;
Nadajući se u mušku, vitešku i osvedočeno
odlučnu snagu Nj. V. Kralja, i nadajući se u rad
ljudi, koji su na vladi Kraljevim poverenjem i koji
će se umeti emancipovati od stih mogućih uti-
caja sa strane, mi pozdravljamo ovaj muški, patri-
otski korak Njegovog Veličanstva sa usklikom:

ZIVE KRALJ!

saa

Dr. . Uroš Krulj.

8
zakonitosti,“ Nj. V.

U v'ednu ruda, redai

Krali poc. e 1 dao svoje kraljevsko poverenje j
g. dr. Ucc. Krulu  Ponosmo se, što je povere-
nja Nj. V. Keala p loina našeg čoveka iz kršne
E du |; ponosimo se je r verujemo da je dr.
Krulj s“ jim dugog di-njim radom stekao ovo visoko
poveren e, = nedam? se 1 težimo da i naš sin Her-
Cggevin o + poverenja što pogodnije opravda.

Rona M staru (Hercegovina) 11. augusta
1878 goyne (00 sro okal) Svršio osnovnu i dva
razreda wrmovač«e škole u mestu rogjenja, gimna-
Ziju u Novem. Gadu, medicinski faktultet Un iversi-
teta u Beču (1902 g.) |

Još kro student u Baču istakao se je sasta-
vljajući i potpisujući sa drugovima memorandume
na austrougarske Delegacije za vreme ministra Ka.
laja o nepravdama i progonima od strane austro-u-
garske uprave u Bosni i Hercegovini, čime je na-
vukao mržnju i podozrivost bosansko-hercegovač-

stičko-politički

MOSTAR—DUBROVNIK, i9. januara 1929,

ke vlade na sebe.

Svršivši nauke i bolničku praksu nastanio se
je bio _najpre u Bijeljini (3vsna), gde je bio iza-
bran za gradskog (općinskog) lekara ali posle  go-
dinu i po dana preseli se u svoje rodno mesto Mos-
tar, ondašnji političko nacionalni centar _ Bosne i
Hercegovine gde pokreće januara 1907 nacionali-
list , Narod“, kojemu je bio sve do
Svetskog Rata vlasnik i izdavač, a prvo vreme i
urednik. S time otpočinje političko nacionalna bor-
ba i organizacija Srba u Bosni i Hercegovini, koja
je našla izraza u Srpskoj Narodnoj Organizaciji. U
tu svrhu sprovedeni su u celoj Bosni i Hercegovini
u drugoj polovini augusta i prvoj polovini septem-
bra 1907 g. izbori narodnih poslanika (73) za Skup-
štinu Srpske Narodne Organizacije, koja se sastala
u Sarajevu 27 oktobra 1907 g. ustanovila svoj po-
litički program i izabrala egzekutivni odbor. Dr.
Krulj bio je sekretar privremenog odbora,
sproveo organizaeiju i izbore, u kojima je bio
bran za narodnog predstavnika za grad Mostar. I-
zabran u egzekutivni odbor Organizacije postao je
njenim sekretarom, koja je u zajednici sa  musli-
manskom organizacijom uložila protest protiv anek-
sije Bosne i Hercegovine 1908 g. u Pešti.

Za vreme aneksione krize ,Narod“ je bio o-
bustavljen od vlasti, a dr. Krulj je sa nekoliko
druga bio otišao u Švajcarsku da se priključi de-
putaciji koja je ulagala protest kod velesila protiv
aneksije. Megjutim je aneksija bila priznata i on

se vratio natrag u domovinu, gde ga je samoupra-

vna Gradska Opština izabrala za gradskog fizika.
Vrativši se kući nastavlja sa drugovima  poli«
tičku borbu, o»Narod“ i njegovu Štampariju  prese-

lio je u Sarajevo, gde je otvaranjem bosansko-her- |'

cegovačkog Sabora politički život bio prenesen. U
prvim izborima za bosansko-hercegovački Sabor bio
je izabran za narodnog poslanika u trećoj seoskoj
kuriji za srez Prijedor-——Bosanski Novi. U Saboru
se naročito istakao političkim govorom o položaju
Bosne u Austro-ugarskoj i stručnim govorom o u-
regjenju saniteta u Bosni i Hercegovini. Kao član
Sabora bio je izabran u Zemaljski Savjet za  Bo-
snu i Hercegovinu, a pripadao je t. zv. Narodnoj
Grupi (nazvana po listu ,Narod“). koja je bila ul-
tranacionalistička.

Sa Vidovdanskim antentatom 1914. g. ,,Narod“
je ponovo ugušen od vlasti, prestao izlaziti Štam-
parija zatvorena,

Na dan proglašenja mobilizacije austro-ugar-
ske vojske bio je dr Krulj sa ostalima zatvoren u
vojnički logor u Mostaru, gde je deset meseci oba-
vljao opasnu ulogu taoca, a za evakuacije Mostara
bi preveden i interniran u Bihaću (Bosna), gde je
ostao sve do pred oslobogjenje, dve i po godine.
Ruiniran i upropašten materijalno vratio se iza to-
ga u Mostar i predao svome pozivu, ali naskoro iza
toga usled sloma Austro-ugarske bi pozvan u Sa-
rajevo da preuzme kao član Narodne Vlade za Bo-
snu i Hercegovinu dužnost poverenika za zdravlje
Dva meseca posle toga iza proglašenja ujedinjenja
bio je imenovan prvim ministrom narodnog  zdra-
vlja ujedinjene Kraljevine S.H. i S. u kabinetu pok,
Stojana Protića,

Kao izraziti nacionalista i nacionalni političar
dr. Krulj se je teško mogao prilagoditi partijsko-
političkim prilikama, koje su ubrzo nastale, te se
je iza osam meseca ministrovanja, organizovavši i
udarivši temelje i pravac rada novoosnovanom Mi-
nistarstvu Narodnog Zdravlja, vratio na prvob tno
mesto kao šef Zdravstvenog Od-eka za Bosnu i
Hercegovinu u Sarajevo (kasnije kao inspektor) na
kome je mestu osam godina rukovodio Sanitetsku
upravu Bosne i Hercegovine, organizujući i spro-
vodeći novu modernu zdravstvenu politiku. Iza li-
kvidacije Zdravstvenog Odseka oda. Inspektorata
preuzeo je dužnost upravnika Državne Bolnice u

Sarajevu.

tarizma

koji je
iza-

: Dubrovački drum“, koji

Pojedini aii. Din. i'50

OGLASI PO POGODBI

Redakcija nalazi se u:
Hasan-Agića ul. br. 8.-Mostar.

Otvoreno od 9—12 s. jutrom,
Vlasnik i direktor:
Nikola P. Kojaković.

Hg

God. Vili.

Krulj je

Prema svom raznovrsnom radu dr.
nacionalni borac, političar, publicista i higijeničar,
a uz to dobar organizator. |

Osim mnogobrojnih članaka u političkim  no-

vinama pisao je u našim listovima, časopisima, i
kalendarima napise nacionalno političke, higijenske
biološke i biološko socieloške sadržine. Publikacije
u posebnim izdanjima su: ,Važaost higijene za dr-
žavu i naciju,“ ,Politika i rasa“ i ,Kriza parlamen:
i njegova reforma“, Prvi je kod nas pi:
šao o rasnom problemu, rasnoj higijeni i eugenicf,

Kao član odbora odnosno predsednik i pod-
predsednik saragjivao je u mnogim našim kultur.
noprosvetnim nacionalnim i humanim ustanovama, |

Stari dubrovački drum.

Stari Dubrovnik, ne možemo da zamislimo bez
» Dubrovačkog druma“ i karavana ili turma, koje
su se tim drumom kretale. 210

Svuda po Balkanu bilo je drubrovačkih bu
vaca i dubrovačke kolonije bile su. rasijane po
svim balkanskim zemljama. .Dubrovački trgovac
okretan i oprezan sa svojom prirogjenom  uljudno-
šću uspjevao je, da se takmi na svim tržištima sa
lukavim Mlečanima i židovima, rogjenim trgovcima
Grad Dubrovnik sa svojih 30—40.000 stanovnika
bio je najveća luka i centar trgovine na istočnoj
obali Jadrana.

Veza Dubrovnika i sjesašik kolonija biv je
je vodio iz Tabora na
Pločama, ispod natuko. preko _Brgata, Drijena,
Trebinja, Gackoga i Foče uz Drinu preko Višegra-
da na Srebrnicu i Zvonik prema Rudniku, Beogra-|
du i Smederevu. Od Gackoga se jedan krak dijelio
za unutrašnjost Bosne preko Konjica u trgovačka
središta, Fojnicu, Kreševo, Visoko i Olovo. a drugi-
se trak dijelio od Lima prema rudnicima na Ko-
paoniku, Novom Brdu i Kratovu.

Tim drumom prenašale su trgovinu karavane
stotina konja, koji su bili natovareni sirovim  ko-
žama vunom, sirom, maslom, međom, voskom i dru-
gim sirovinama iz unutrašnjih balkanskih zemalja,
Karavane je vodio kapetan karavana (capitaneus
turne), a_konje su gonili romanski pastiri iz bal-
kanskih planina, Vlasi i Morovlasi, kiridžije od za-
nata, a pratili su ih trgovci Dubrovčani, Bošnjaci,
Srbi i Bugari u narodnoj nošnji, dobro oboružani i
židovi u crnoj dolami i žutijem papučama.

Za turskog doba megju trgovcima bilo je i
Turaka u bijelim i crvenim sarucima pa Jermena
u visokoj i crnoj mitri, a megju robom, koja se
Aodila u Dubroygnik, moglo se vidjeti šarenih sago-
va i lijepo abajunih čibuka u velikoj množini.

 Karavane su ovu robu istovarivale su u Dubro-
vniku, pa kad _bi se odmorili ljudi i konji u Tabo-
ru i Lazaretima opet se tovarila na konje roba ko»
ja se izragjivala u Dubrovniku, ili su je dubrova-
čke lagje dovele preko mora iz stranih zemalja.

Ponajviše se tovarila morska so, jer se narod
u Bosni i Srbiji mnogo bavio stočarstvom i zato
je trebao dosta soli za stoku. Osim soli tovarilo se
razne vrste sukna, platna i svile pa vino domaće i
strano, oružje, prah, olovo i razni fabrički produkti
sa zapada, Iz Grada se odprema izragjena zlatna
i srebrena roba svake vrste, posude, prstenje, zla-
tne i srebrne žice pa dragulji i biser.

Da ovaj drum nije bio samo za Dubrovnik
žila kucavics i važan uslov blagostanja, nego i za
šve stanovnike dubrovačkog zalegja, lijepo nam
pokazu e pored ostalog i molba fočanskog kadije

Suit.nu od g. 1644. U kojom kadija moli Sultana
da ukine ,Jasak“ (zabranu trgovine) proti Dubrov-

čan'ma i navagja kao razlog molbe tešku bijedu i
nevolju naroda, koji nema odakle ni harač da pla-
ti od kada su prestale, da idu karavane i zamrla
trgovina,