Poštarina plaćena. IZLAZI SUBOTOM. Pretplata: = Godišnje . . Din. 50 - Polugod išnje . Din. 25'- Za inostranstvo — Din. 100-- Ček konto Pošt. Ček. Zavoda Br. 4227. — Sarajevo. Dari! LEI naso aii. Br. 182, Ziveo Kralj! Deset. godina je prošlo od dana Oslobogjenja. i Ujedinjenja našeg troimenog naroda. More krvi, gomile kostiju najboljih Srba, Hrvata i Slovenaca uzidano 'je u temelje naše Os lobogiene i Ujedinjene, prostrane Otadžbine. Za ovih deset godina rada, da naša. Otadžbina bude što snažnija, moćnija i da u njoj naš narod bude što snažniji, jedinstveniji i du- hovno i ekonomski što jači, razni poltički režimi pokazali su malo, ili. ni malo uspeha. I kad se po- kazalo da dosadašnji rad vodi nes'ozi, razdoru i da slabi našu Otadžbinu, naš mudri i viteški Kralj, vodeći se svetom devizom: Otadžbina pre- ča od svega, učini jedan odlučan i razmiš- ljen korak, kojim je presekao sve neplodne i luta- juće režime zatrovane političkom, partizanskom netrp- ljivošću, a zavede režim: rada, reda iza- koniliosti. ; Nadajući se u mušku, vitešku i osvedočeno odlučnu snagu Nj. V. Kralja, i nadajući se u rad ljudi, koji su na vladi Kraljevim poverenjem i koji će se umeti emancipovati od stih mogućih uti- caja sa strane, mi pozdravljamo ovaj muški, patri- otski korak Njegovog Veličanstva sa usklikom: ZIVE KRALJ! saa Dr. . Uroš Krulj. 8 zakonitosti,“ Nj. V. U v'ednu ruda, redai Krali poc. e 1 dao svoje kraljevsko poverenje j g. dr. Ucc. Krulu Ponosmo se, što je povere- nja Nj. V. Keala p loina našeg čoveka iz kršne E du |; ponosimo se je r verujemo da je dr. Krulj s“ jim dugog di-njim radom stekao ovo visoko poveren e, = nedam? se 1 težimo da i naš sin Her- Cggevin o + poverenja što pogodnije opravda. Rona M staru (Hercegovina) 11. augusta 1878 goyne (00 sro okal) Svršio osnovnu i dva razreda wrmovač«e škole u mestu rogjenja, gimna- Ziju u Novem. Gadu, medicinski faktultet Un iversi- teta u Beču (1902 g.) | Još kro student u Baču istakao se je sasta- vljajući i potpisujući sa drugovima memorandume na austrougarske Delegacije za vreme ministra Ka. laja o nepravdama i progonima od strane austro-u- garske uprave u Bosni i Hercegovini, čime je na- vukao mržnju i podozrivost bosansko-hercegovač- stičko-politički MOSTAR—DUBROVNIK, i9. januara 1929, ke vlade na sebe. Svršivši nauke i bolničku praksu nastanio se je bio _najpre u Bijeljini (3vsna), gde je bio iza- bran za gradskog (općinskog) lekara ali posle go- dinu i po dana preseli se u svoje rodno mesto Mos- tar, ondašnji političko nacionalni centar _ Bosne i Hercegovine gde pokreće januara 1907 nacionali- list , Narod“, kojemu je bio sve do Svetskog Rata vlasnik i izdavač, a prvo vreme i urednik. S time otpočinje političko nacionalna bor- ba i organizacija Srba u Bosni i Hercegovini, koja je našla izraza u Srpskoj Narodnoj Organizaciji. U tu svrhu sprovedeni su u celoj Bosni i Hercegovini u drugoj polovini augusta i prvoj polovini septem- bra 1907 g. izbori narodnih poslanika (73) za Skup- štinu Srpske Narodne Organizacije, koja se sastala u Sarajevu 27 oktobra 1907 g. ustanovila svoj po- litički program i izabrala egzekutivni odbor. Dr. Krulj bio je sekretar privremenog odbora, sproveo organizaeiju i izbore, u kojima je bio bran za narodnog predstavnika za grad Mostar. I- zabran u egzekutivni odbor Organizacije postao je njenim sekretarom, koja je u zajednici sa musli- manskom organizacijom uložila protest protiv anek- sije Bosne i Hercegovine 1908 g. u Pešti. Za vreme aneksione krize ,Narod“ je bio o- bustavljen od vlasti, a dr. Krulj je sa nekoliko druga bio otišao u Švajcarsku da se priključi de- putaciji koja je ulagala protest kod velesila protiv aneksije. Megjutim je aneksija bila priznata i on se vratio natrag u domovinu, gde ga je samoupra- vna Gradska Opština izabrala za gradskog fizika. Vrativši se kući nastavlja sa drugovima poli« tičku borbu, o»Narod“ i njegovu Štampariju prese- lio je u Sarajevo, gde je otvaranjem bosansko-her- |' cegovačkog Sabora politički život bio prenesen. U prvim izborima za bosansko-hercegovački Sabor bio je izabran za narodnog poslanika u trećoj seoskoj kuriji za srez Prijedor-——Bosanski Novi. U Saboru se naročito istakao političkim govorom o položaju Bosne u Austro-ugarskoj i stručnim govorom o u- regjenju saniteta u Bosni i Hercegovini. Kao član Sabora bio je izabran u Zemaljski Savjet za Bo- snu i Hercegovinu, a pripadao je t. zv. Narodnoj Grupi (nazvana po listu ,Narod“). koja je bila ul- tranacionalistička. Sa Vidovdanskim antentatom 1914. g. ,,Narod“ je ponovo ugušen od vlasti, prestao izlaziti Štam- parija zatvorena, Na dan proglašenja mobilizacije austro-ugar- ske vojske bio je dr Krulj sa ostalima zatvoren u vojnički logor u Mostaru, gde je deset meseci oba- vljao opasnu ulogu taoca, a za evakuacije Mostara bi preveden i interniran u Bihaću (Bosna), gde je ostao sve do pred oslobogjenje, dve i po godine. Ruiniran i upropašten materijalno vratio se iza to- ga u Mostar i predao svome pozivu, ali naskoro iza toga usled sloma Austro-ugarske bi pozvan u Sa- rajevo da preuzme kao član Narodne Vlade za Bo- snu i Hercegovinu dužnost poverenika za zdravlje Dva meseca posle toga iza proglašenja ujedinjenja bio je imenovan prvim ministrom narodnog zdra- vlja ujedinjene Kraljevine S.H. i S. u kabinetu pok, Stojana Protića, Kao izraziti nacionalista i nacionalni političar dr. Krulj se je teško mogao prilagoditi partijsko- političkim prilikama, koje su ubrzo nastale, te se je iza osam meseca ministrovanja, organizovavši i udarivši temelje i pravac rada novoosnovanom Mi- nistarstvu Narodnog Zdravlja, vratio na prvob tno mesto kao šef Zdravstvenog Od-eka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevo (kasnije kao inspektor) na kome je mestu osam godina rukovodio Sanitetsku upravu Bosne i Hercegovine, organizujući i spro- vodeći novu modernu zdravstvenu politiku. Iza li- kvidacije Zdravstvenog Odseka oda. Inspektorata preuzeo je dužnost upravnika Državne Bolnice u Sarajevu. tarizma koji je iza- : Dubrovački drum“, koji Pojedini aii. Din. i'50 OGLASI PO POGODBI Redakcija nalazi se u: Hasan-Agića ul. br. 8.-Mostar. Otvoreno od 9—12 s. jutrom, Vlasnik i direktor: Nikola P. Kojaković. Hg God. Vili. Krulj je Prema svom raznovrsnom radu dr. nacionalni borac, političar, publicista i higijeničar, a uz to dobar organizator. | Osim mnogobrojnih članaka u političkim no- vinama pisao je u našim listovima, časopisima, i kalendarima napise nacionalno političke, higijenske biološke i biološko socieloške sadržine. Publikacije u posebnim izdanjima su: ,Važaost higijene za dr- žavu i naciju,“ ,Politika i rasa“ i ,Kriza parlamen: i njegova reforma“, Prvi je kod nas pi: šao o rasnom problemu, rasnoj higijeni i eugenicf, Kao član odbora odnosno predsednik i pod- predsednik saragjivao je u mnogim našim kultur. noprosvetnim nacionalnim i humanim ustanovama, | Stari dubrovački drum. Stari Dubrovnik, ne možemo da zamislimo bez » Dubrovačkog druma“ i karavana ili turma, koje su se tim drumom kretale. 210 Svuda po Balkanu bilo je drubrovačkih bu vaca i dubrovačke kolonije bile su. rasijane po svim balkanskim zemljama. .Dubrovački trgovac okretan i oprezan sa svojom prirogjenom uljudno- šću uspjevao je, da se takmi na svim tržištima sa lukavim Mlečanima i židovima, rogjenim trgovcima Grad Dubrovnik sa svojih 30—40.000 stanovnika bio je najveća luka i centar trgovine na istočnoj obali Jadrana. Veza Dubrovnika i sjesašik kolonija biv je je vodio iz Tabora na Pločama, ispod natuko. preko _Brgata, Drijena, Trebinja, Gackoga i Foče uz Drinu preko Višegra- da na Srebrnicu i Zvonik prema Rudniku, Beogra-| du i Smederevu. Od Gackoga se jedan krak dijelio za unutrašnjost Bosne preko Konjica u trgovačka središta, Fojnicu, Kreševo, Visoko i Olovo. a drugi- se trak dijelio od Lima prema rudnicima na Ko- paoniku, Novom Brdu i Kratovu. Tim drumom prenašale su trgovinu karavane stotina konja, koji su bili natovareni sirovim ko- žama vunom, sirom, maslom, međom, voskom i dru- gim sirovinama iz unutrašnjih balkanskih zemalja, Karavane je vodio kapetan karavana (capitaneus turne), a_konje su gonili romanski pastiri iz bal- kanskih planina, Vlasi i Morovlasi, kiridžije od za- nata, a pratili su ih trgovci Dubrovčani, Bošnjaci, Srbi i Bugari u narodnoj nošnji, dobro oboružani i židovi u crnoj dolami i žutijem papučama. Za turskog doba megju trgovcima bilo je i Turaka u bijelim i crvenim sarucima pa Jermena u visokoj i crnoj mitri, a megju robom, koja se Aodila u Dubroygnik, moglo se vidjeti šarenih sago- va i lijepo abajunih čibuka u velikoj množini. Karavane su ovu robu istovarivale su u Dubro- vniku, pa kad _bi se odmorili ljudi i konji u Tabo- ru i Lazaretima opet se tovarila na konje roba ko» ja se izragjivala u Dubrovniku, ili su je dubrova- čke lagje dovele preko mora iz stranih zemalja. Ponajviše se tovarila morska so, jer se narod u Bosni i Srbiji mnogo bavio stočarstvom i zato je trebao dosta soli za stoku. Osim soli tovarilo se razne vrste sukna, platna i svile pa vino domaće i strano, oružje, prah, olovo i razni fabrički produkti sa zapada, Iz Grada se odprema izragjena zlatna i srebrena roba svake vrste, posude, prstenje, zla- tne i srebrne žice pa dragulji i biser. Da ovaj drum nije bio samo za Dubrovnik žila kucavics i važan uslov blagostanja, nego i za šve stanovnike dubrovačkog zalegja, lijepo nam pokazu e pored ostalog i molba fočanskog kadije Suit.nu od g. 1644. U kojom kadija moli Sultana da ukine ,Jasak“ (zabranu trgovine) proti Dubrov- čan'ma i navagja kao razlog molbe tešku bijedu i nevolju naroda, koji nema odakle ni harač da pla- ti od kada su prestale, da idu karavane i zamrla trgovina,