Br. 40. "U DUBROVNIKU “7. Gktobra 1898. t Na Ša g Vi MRVATSKA da je poj i za došasto polagodište. “> List izlazi svakom subotom, a cijena ma je anaprijed za Dubroonik: na cijelu go- dinu for. 4, na po godine for. 2; Za Austro-Ugarsku, Bosnu i godinu fior, 4; 50, na, p6 godine Bor, 2: 25; sa inosemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 novč. Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se | tiskaju po pogodbi. :na eijelu || šalju se Uredništvu. Pretplata i oglasi p.aćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dubrovaikau a dopisi Za oglase, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se više puta Rukopisi se ne vraćaja. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava, Matica Hrvatska i njezini Puste g. 1892. * Primili smo osrednju brošuricu velikog zama+ Baja, koja na čelu nosi čedni naslov Isvještaja Ma- tice Hrvatske sa upravnu godinu 1892. Malena je to kpnjižiča, ali je nama tako mila kao kakva de- bela učepa knjižurica, jer.nam ova tanko potanko nabraja, kako je svoju godinu proživio naš ponos, vaša dika — naša slavna Matica Hrvatska. : U današojoj pripravi na narodnu borbu, u času, kad nam se sva naša prava, jedan za drugim krnje, Malica nam se javlja kao melem koji nam. uplažuje veliku duševnu bol, kojom pratimo udese našega naroda ; Matica nas krijepi, jer nam kaže, da narod, koji je ima ovakovu, ima prava, da se nada i nečemu drugomu, All čujmo šta nam lijepa pripovijeda njezin izvještaj. Prošle godine Matica je imala 9.117 člano- va, te je tako za 1017 nadmašila godinu 1591. 1z- dala je preko 9000 otisaka svojih kojiga, ali kako se to brzo razgrabilo, tako da ih jeveć ponestalo, to će ona ove godine izdati, koju tisuću više. Ne- ma sumoje, narod sve to više prijanja Matici te joj odvraće za sva ona neizmijeroa dobročinstva, koja mu je onaučinila njegovoj duševnoj vaobraz- bi i napretku. Matica je prodrla u sve krajeve gdje žive hrvatski narod; dok su se prije upisi- vali samo izučeniji ljudi, sada nalazimo i zanatli- ja i seljaka. Svak hoće da mu dom rese njezine divne kojige. Od onih 9117 članova nalazimo dobar broj u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini. Gradovi Hrvat- ske i Slavonije. naravno da predvjače. Tu je Za- greb (785 #1.), Osijek (221), Karlovac (201), Rije- je ue broje ni 1-2000 duša pa imadu po 50.60 čla- nova ,Matice Hrvatske“! Imade dapače sela, koja | se nijesu htjeli podložiti gradovima nego su sami izabrali povjerenika, koji upisuje sve što je inte- ligentijega u mjestu. Malo po. malo u Hrvatskoj i Slavoniji neće biti niti jedne rodoljubne kuće, koja neće imati Matice Hrvatske, Bamo naprijed, naprijed ovako kako se počelo 1 Ni susjedna Bosna, u razmjeru naprama du» ševoim silama kojim danas raspolaže, ne zaosta- je za Bagovinom. U Bosni i Hercegovini ima pre- ko 600 članova Matice Hrvatske, koji broj je veo- ma velik, ako pomislimo na kulturno stanje ovih zemalja, te je još u razvitku. Izmegju ovih nala- zimo u velikom broju našu istorodnu braću, bo- aaasko i hercegovačka muhameđance, koji ge za Maticu osobito sausimaju. Ima veoma mnogo agai begova satim mladeži muhamedovske, koja se po- dapače muhanjedanci počeli su da #€ upisuju i u renike Matice, te oni sami šire ojezinu zdravu i sko katolike, Evala im! Našemu narodu potrebito je pouke i moralne zabavne lektire, koja mu um oštgi, srce oplemenjvje, te ga vuće za stožerom naroduug vapretka ga kojigom i prasvjetom! | . Po bosanskim i bersogovačkim gradovima broj člagova sva vila raste. Prednjači Sarajevo sa Dua de Drama 0 Lan svijesni Mostar (55) ka (202), Bjelovar (119), Djakovo (111), Petrinja. (117), Gospić (135) itd. Imade malih varošica ko-. je dotim i poštenim kulturnim pićem iz Zugreba, utemeljitelje, a što im jejoš više na diku, i a povje- poučau knjigu megju svoje jednovjeralko i bosan-: pa | lebitaku braća iadajuički i divljački marini Pu Tuk pij Zami (Le (jaje luka (26), Trebinje (34), Ljubuški (18), Stolac (16), Bihać (20), Fojnica (20), itd. To su lijepi i zoačajni brojevi, koji su od lani dosta poskočili. U Dalmaciji zavidni Spljet naravno hoće da bude prvi. On broji 3884 člana Matice, najviše od svih gradova osim Zagreba. Za njim dolazi Zadar (281), a treći je naš Dubrovnik sa svojijeh 170 članova (god. 1889 samo 118). Dubrovnik, po bro- ju pučanstva, bio bi najprvi od svih. Nadalje dolazi Imotski (41), Kotor (39), Šibenik(57), Sioj (49), Ma- karaka (50), Korčula (37), Selca (39), Jelsa(82) itd. Mi Dubrovčani možemo se podičiti. U du. brovačkom kotaru od Stona do dia Konavala i- made 261 član Matice Hrvatske. Zar to nije lije- pi broj? Jedino smo se začadili, da je Pelješac za nama veoma zadstao, a to tim više što pozna- mo rodoljublje našijeh vrlijeh prijatelja sa poluo- toka, Na posao dakle! Trpanj, Orebić, Kuna, Ja. njina, Trstenik .i drugi valja da nas i tu preteku onako kako narodnom sviješću hoće od nas da odvoje. Sada se ponovo sabiru članovi za god. 1898. Na posao dakle, neka niko he kasni jer. ćemo do- biti nešto izvanredna. Osam kniiza darovaće nam Matica za ona kukavna 3 fiorina, a mi Dubrov- čani moramo još višim žarom pregnuti da. je u nas raširimo, što je ove godine megju suradnici- ma Matice i naš Dubrovčanin, na žalost sad već pokojni biskup Mato Vodopić. Matiea izdaje nje- govu najbolju pripovijest Mariju Konavoku. Kad primimo kojige mi ćemo svoju po obi- ćaju reći, a danas javljamo radosnu vijest da će ove godine izaći, kao nakladnina (to jest za čla- nove Matice uz obaljenu cijenu) prvi svezak veli- kog zbornika Hrvatskih Narodnih Pjesama, najbogatije i najveće zbirke naših narodnih pjesa- ma. Nijedan narod na svijetu ne može se podičiti: takvim blagom. To je početak velićanstvenog, ori- jaškog djela, koje će začuditi inostrani literarni svijet, jer mu ravna nema. bs # Mi smo u kratko svoju rekli. Na Hrvatima je da se odazovu onako kako Matica saslušuje. On« da će broj njezinijeh članova daleko, daleko osta- viti za sobom ooaj kojim se mi danas dičimo, jer- bo, ponavljamo vašu riječ: Ne bi smjelo da bu- de izobražena Hrvata, koji nije čluno:n ,Ma- tice Hrvatske“. Ako ga ima — nije pravi Hevat. Hrvat Zadranin Hrvatskome narodu Dalmacije. Zadar, 8 Septembra Velike ti se nepravde, Hrvatski narode, u ovom tobožnjem glavnom gradu kuju, \ Velike ti se uvrjede nanasaju od ladice i- zroda i nametnika, koje ti velikodušno trpiš. Ti ih hraniš, ti ih obuvaš, ti im so za svo lagode misliš, oni pljuju na najsvetije tvoje ama- pete, na jesik tvoj mili uo ta tvoje žarko hrvatsko ćuvstvo. : Tu šaku izroda i nametnika ti dobro post : “en. ih po poštenim i.pristojnim djelima nji. : ii ' Zapamtio si kad ti ono nesogjenu prekove- > prolasku ik Dabeovatioj sveđanoniii U najbližoj blizini Zadra žive narod, koji govori, koji ćuti hrvatski, a ovaj je narod najsi« romašniji i najsapušteniji u pokrajini; rob je bez« dušnog kamatnika, koji mu i zaduju koru kruha otimlje, da samo on uzmogne lagodno živjeti. Ti kamatnici, tvojim vlastitim novcem uzdr= žavaju list, kroz koji se u svakom broju nabacuju vajsamradnijim blatom na sve što je tebi milo i sveto. Ta šaka izroda imade nepravedno ovdje ško» le, u kojima uzgaja mladež u protivarodnom duhu. Uzgaja sinove tvoje koji će se kašnje protiva te- bi boriti. Ta se šaka izroda grozi na tvoje poštenelju- de, koji se neustrašivo bore za troja bolju budu+ ćnost, Hrvatski narode! kosnik ovo dobro, pa na vrijeme pedepši one koji kazan saslužuju, U to ime Bog i Hrvati! Naši Dopisi, Mostar, 29 Septembra. Ninašnii hrvateki u bkalika au nad ušla ć- Ški u našem gradu, ipak vas tješe na bolju budu« ćnost, koju ćemo, uzpogjemo li sigurnim, makar i laganim korskom, osigurati onako, kako treba. Prošle nedjelje — dana 24 0. mj. — obdr+ žavana je glavna godišnja skupština ,Narodnog glasbeno-pjevačkog društva“ u društvenim prosto« rijama, u kojoj se općenito ustanovilo, da aam je ne samo društvo — ma da imade jošte ai ma- na — nego u opće hrvatstvo u vrijeme od ješad godine znatno napredovalo. Izvješće vrijednog nam tajnika gosp. Petra Ančića star. otkrilo je tom zgodom potanko: sav rad, kao i vrijednost draštva, pohvaliv laskavo: hrabre boritelje za narodnu prosvjetu ali iztaknuv mane društva, dao je ođduška svojoj iskrenoj duši, ukorio ove koji svojim nehsjem zaustavljaju — a skoro i sramote — rad i napredak društva, a po: tom i razvitak narodnog duha. Sav naš narod u Bosni i Hercegovini upire svoje oči na ovdjašoje društvo, jer od pjega kao prvog i najstarijeg, pa po tom i vogje, očekuje trijezna rada na polju narodne prosvjete. Lako je: pojmiti kakav bi upliv va narod mogle imati zle | društvene — 8 koje mu drago strane uzete — s. kolnosti. Zato napred ! Neka se vidi i čuje po svem svijetu, da Hrvat ne teži za drugim, nego za do- brim, da mu je glavna cilj dovinuti se slobode svo- | je domovine, voju da vidi i gleda sretnu, pa će mu i ostali narodi biti skloni, videć kako se bo- ri da post gne ono što i svaki narod želi i hoće. . Napred braćo! Vrijeme leti, a neprijatelj vreba sa' svih strana, te će bas prije ili poslije saskočiti, sko budemo spavati. Svaki trenutak neka je Bogu i domovini po.“ svećen; pa vas neće niti vrata paklena, a kamo li podla i kekavna rovarenja naših dušmana — ko»: liko braće toliko tugjina — nadvladati. > Osvrćuć se na prvobitno stvar, spomenuti mi je, da je vriedno naše druftvo ove godine takogjer materijalno lijepo napredovalo. Prirediv više sabava, koristilo je snatpo svo- joj blagajni, take da je Gista dušo atotina doria, teta. Dane pona lk.