Be 80; n70ie saairvia jaAa Op 3 Ša sa doca: ua oljeka 09 | Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : na čijelu godinu flor. 4: 50, na p0 godine flor. 2: 25; sa inosemstvo flor. 4 i poštarski troškovi. Ši 4, na p4 godine or. 2; Za Austro- 0 DUBROVNIKU 29. Jula. 1898. NA HRVAT Pretplata i oglasi pisćaja se upravi ,Orvene sra X voor a dopis šalju se Uredništva. Pojedini broj stoji 10 :novč, : Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se || tiskaju po pogodbi. Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo nijuprava, PA je_predbrojea i sa došasto polagodište, EEE i ost. plaća se oltari sau = "Prvo je polugodište odavna minulo. Molimo zato cijenjene naše .predbrojnike da pospiješe 8a pretplatom . - -Konsolidoranje stranke. . Dok; smo mi : ame . zabavljeni Gundulićevom slavom i borbama, što ih je ova za sobom povu- kla, u Hrvatskoj se zbijaju važni dogagiaji. Uje- dinjenje opozicije zapečaćeno je onim činom; koji jedini mogao joj je dati sjegurne garancije : Starče- vić i Strosmajer izwiriše sel U Krapinskim Topl.ca- ma pružiše jedan drugomu rukei provedoše zajedno nekoliko dana. Na rastanku zagrliše se ta dva naša velikana, izljubiše i odijeliše kao najbolji prijatelji. Kad bismo mi otišli komentovati ovaj vele- važni Čin, koji se mnogijem čini čudom, mi bi smo mu samo, oduzeli od njegove vrijednosti. Hrvatski narod nije mogao da ga dostojno proslavi, jer ci- jenimo: još se nije razabrao od utiska, io je na nj. učinila ona vijest. Naši narodni neprijatelji muče se, eda bi ka- ko. umanjili važnost ovome izmirenju. Ali to do- kazuje da ga oni smatraju i odviše zuačajuim i za .njih vrlo pogibeljnim, Iza Strosmajera i Starče- vića vrstaće se od danas u bojne. redove za naro- dna prava ave neodvisno hrvatstvo. Ujedinjene opozicije u prvom početku imalo je, posljedicom, da su loši elementi obzoraške stran- ke iz nje odmek izašli, Moogi se rad toga prepadoše. Mi se radovasmo, Kud biste našli debljih greda pre- ka puta našeg novog rada od jednoga Živkovića i Pliverića? Istap: ovih omogućio je. islišino zbliženje otopi. a osim toga njoj privukao one rodolju- a e vor PODLIŠTAK vvdskon povratka iz Dubrovnika. "oj, Jadransko more veličajno t = Odkag tvoji zibali me vali, Odkad slušah tvoje glogotanje, Odkad vidjeh gdje se divno grliš 8 Dalmacije obalama kršnim, 8 kojih miri lovorovo: lišće, Gdje ružmarin zeleni se vije, Kud se pini uznositi dižu, Gdje čempresi i aloji cvjetai Povjetarcem lakim uzbibani, Nešto mila, otajna Šapuću, Moje srce spokojeno bije, Dalmacijo, vilovita zemljo, otočje krasna djeca tvoja, ' Koliko li Bogu jase dragi, Kad vas kiti tolikimi čari? Kašite mi, orijaške stiene, vi na njih ponosite kule, lo vam priča ovo more vaše, ; Kad po vami bukom se raztače, "Kad o vaše razbija se hridi, : ad podiše nabreknute vale, koša E koju šrtve prozni? Dola O iš > odo jele NENE e) NHS". i ž s: š- 4 bne elemente koji se dosad toliko ne isticahu, po- najviše zbog razdora koji je vladao. $ njima nam je dvostruko nadoknagjen gubitak političkih sal- timbanka. Nadalje kao temeljna podloga nove zgrade postala je ideja čistoga hrvatstva. Sa stanovite straue uvidjelo se, da nam današnje prilike i po- stupanje naših susjeda jamči, da ćemo se samo uz nju domoći bolje budućnosti. Prigodom prošle Du- brovačke slave ova je misao od svih jasno istaknu- ta a nadasve od našeg velikog druga ,Obzora,* koji ovdje izričito spominjemo, da mu izrazimo sveopće zadovoljstvo Dubrovčana za njegovo, ovaj put vrlo pohvalno ponašanje. Sve su ovo plodovi ujedinjenja opozicija, o0- nog ujedinjenja koji mi odavna zagovarasmo. Nego još nije sve svršeno. Mi još nijesmo potpuno ujedinjeni. Ne govorimo o nekim glasovima sumnje, ne- povjerenja i razdora, koji se čuju sa stanovite strane. Oni su naravni, Često puta ćud i narav ljudska, da ne rečemo osobnost, vodićem je poli- tičkih načela. U Franceskoj ima žešćih katolika nego li je papa : je li čudo što se u Hrvatskoj nalazi većih atarčevićanaca od Dr. Starčevića ? Ali ti naši Cassagnacs in miniatura neka dobro paze što čine, jer bi se mogli kajati kad im više ne bude na vrijeme. U nas ima ljudi koji mjere svoje zasluge za domovinu ne po koristi koju su joj prinijeli, nego po šteti koja bi joj mogli nanijeti, kad bi htjeli. To je žalosno. Osvem toga još se ništa nije učinilo za u- jedinjenje glavnih organa ujedinjenih stranaka, ko- je smo mi nazad malo vremena živo preporučali, ističući sve štetne strane razdvojenih glasonoša o- === Nisu našle mirnoga počinka U dubinah tvojih neiz mjernih Pa se dižu? Ili krvca vrela, S koje često modrilo se tvoje U rumeue premetaulo pruge, Uzmuti se, nebi li površjem Zaigrala, i na djela slavna, Koja Bog nalaže, uspavana S duga sanka srca probudila ? Ono tvoje rominjanje nježao U minule zanese me dane, Podsjeti me prvog mladovanja, Sladkih nada, rumen uzdisaja, Sreće rajske, kad mi diete drago Prvi put je: mama gukat stalo, Nešto sladka, nešto željkovana KO vrh laki prostruji mi bićem I uživah tisuć rajskih slasti Na pućini u noćnoj tišini. Očarana sa palobe broda :Moteih tebe, more nedogledno, . Poslaćeno mjesečinom tankom, Svakim čarom divno izkićeno ; . Slušah tvoje &eveljanje tajno. 1 pošeljeh.... sto I' poželjehb samo U navali čuvstva svakojakih \ A pod jube tvoje bezkrajaosti ?..., "Slobodno si, more taliastroao BEE NO a snaga " jeka to Da obuzda tvoje grozne vale, gi NR vori malo ko triježno misli, | | porbe i koristi njihove fuzije; nijesu se dapače spojila ni pučka glasila, a ne vidimo koje su tome zaprijeke. * Malo, premalo se radi da se s nama sljubi onaj dio naroda koji osjeća hrvatski a pravoslav- ne je vjere, ili bolje: malo se radi da ga se ot- me iz pandža natražojaka, njegovijeh popova i kalugjera, koji su mu vjeru nazvali srpskom, pak se š njome služe da nam ga otmu hrvatskoj ideji. Istina je: šoviniste i plaćenici srpski nama su do- sta koristili, mnogi je pravoslavni oči otvorio. Ali to je zasluga šovinista i plaćenika. Mi nijesmo ništa učinili. A gdje nam je Dalmacija? gdje su nam mutni, zamršeni dalmatinski stranački ednošaji, koji bi nas mogli baciti dvadeset godina natrag ? Tu se ne smije čekati i zatezati. Mj6seci i godi- brzo izmiču, a danas se brzo žive. Koliko je dakle učinila ujedinjena opozicija, toliko je i još više posla čeka. Početak je gotov: sada treba raditi dalje. Što ćemo raditi? Hoćemo li vjedinjivati i ati domovinu ? Moogi danas o tome go koji bi svojijem programom mogli: od. mah nešto uraditi, oni spavaju. Mi pak, s naši. jem programom i s našijem načelima, ne možemo jo ništa započeti. Još smo zato preslabi. =. Upotrijebimo dakle naše sile na organizova- nje i konsolidaciju one velike opće stranke, bez koje nećemo piti koraka naprijed, Vojske, ili bo- lje za vojsku sposobnih, imade dosta. Ali ovi pije. su uregjeni, izvježbani, a najprvo ne gnaju šlo je disciplina. Volje, svijesti, patrijotizma ima na pre- tek, ali još nema potrebita reda, nužna za mu- ževnu, uspješau borbu i za konačnu pobjedu. Neamiljeno, jer ti, hladna rako, Nemaš suza, neznaš smilovanja, Jer sloboda tebi je nad svime! Oj slobodo, koliko si krasne, Poželjena nad sve ino blago! KO što nekoć Hrvatskoj si cvala, Kad ćeš, sveta, opet procvjetati ? Kad je Hrvat, izdaju ne sluteć, Hiatbenomu vjeru dao svietu, Nad obzorje tad se sjajno naše Oblačine nadvile au tmaste, Po Hrvatskoj crn se slego mrak. Osam stotin već se puni ljeta + Što te nesta, oj slobodo liepa, Moga roda nesugjena drugo, Osmi vijek primiće se kraju, o s' u sinje zaronila more Za čarobne, tihe, ljetne noći, Prvi sievak kad već zore rane Velebnomu smiešio se danu, Mali vali, &uškajoći skladno, U sao slatki uljuljaše mene. Iz tog sanka, sanka blašenoga, Gromoglasna probudi me jeka. Krasan narod sokolova oka K veličajnoj hrlio je slavi. Is prepunih junačkih srdaca dolom, širom si se Plamenito, usnosito, silno Živila Hrvatska, oj živila Zagreb, 10 Jula 1798. ić i : | ki 4 ' i I mora,