Be 80;

 

n70ie saairvia jaAa Op 3 Ša sa doca: ua oljeka 09 |
Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu : na čijelu
godinu flor. 4: 50, na p0 godine flor. 2: 25; sa inosemstvo flor. 4 i poštarski troškovi.

Ši 4, na p4 godine or. 2; Za Austro-

0 DUBROVNIKU 29. Jula. 1898.

NA HRVAT

Pretplata i oglasi pisćaja se upravi ,Orvene sra X voor a dopis

šalju se Uredništva.

Pojedini broj stoji 10 :novč, : Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se || tiskaju po pogodbi.
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo nijuprava,

PA je_predbrojea i sa došasto polagodište,

 

EEE i ost. plaća se oltari sau

 

= "Prvo je polugodište odavna minulo.
Molimo zato cijenjene naše .predbrojnike
da pospiješe 8a pretplatom .

 

- -Konsolidoranje stranke.

. Dok; smo mi : ame . zabavljeni Gundulićevom
slavom i borbama, što ih je ova za sobom povu-
kla, u Hrvatskoj se zbijaju važni dogagiaji. Uje-
dinjenje opozicije zapečaćeno je onim činom; koji
jedini mogao joj je dati sjegurne garancije : Starče-
vić i Strosmajer izwiriše sel U Krapinskim Topl.ca-
ma pružiše jedan drugomu rukei provedoše zajedno
nekoliko dana. Na rastanku zagrliše se ta dva naša
velikana, izljubiše i odijeliše kao najbolji prijatelji.

Kad bismo mi otišli komentovati ovaj vele-
važni Čin, koji se mnogijem čini čudom, mi bi smo
mu samo, oduzeli od njegove vrijednosti. Hrvatski
narod nije mogao da ga dostojno proslavi, jer ci-
jenimo: još se nije razabrao od utiska, io je na
nj. učinila ona vijest.

Naši narodni neprijatelji muče se, eda bi ka-
ko. umanjili važnost ovome izmirenju. Ali to do-
kazuje da ga oni smatraju i odviše zuačajuim i
za .njih vrlo pogibeljnim, Iza Strosmajera i Starče-
vića vrstaće se od danas u bojne. redove za naro-
dna prava ave neodvisno hrvatstvo.

Ujedinjene opozicije u prvom početku imalo
je, posljedicom, da su loši elementi obzoraške stran-
ke iz nje odmek izašli, Moogi se rad toga prepadoše.
Mi se radovasmo, Kud biste našli debljih greda pre-
ka puta našeg novog rada od jednoga Živkovića i
Pliverića?

Istap: ovih omogućio je. islišino zbliženje
otopi. a osim toga njoj privukao one rodolju-

a e

vor PODLIŠTAK

vvdskon povratka iz Dubrovnika.

"oj, Jadransko more veličajno
t = Odkag tvoji zibali me vali,
Odkad slušah tvoje glogotanje,
Odkad vidjeh gdje se divno grliš
8 Dalmacije obalama kršnim,

8 kojih miri lovorovo: lišće,

Gdje ružmarin zeleni se vije,
Kud se pini uznositi dižu,

Gdje čempresi i aloji cvjetai
Povjetarcem lakim uzbibani,
Nešto mila, otajna Šapuću,

Moje srce spokojeno bije,

Dalmacijo, vilovita zemljo,

otočje krasna djeca tvoja, '
Koliko li Bogu jase dragi,
Kad vas kiti tolikimi čari?

Kašite mi, orijaške stiene,
vi na njih ponosite kule,
lo vam priča ovo more vaše, ;
Kad po vami bukom se raztače,
"Kad o vaše razbija se hridi,
: ad podiše nabreknute vale,
koša E koju šrtve prozni?
Dola

O
iš

> odo jele NENE
e)

NHS". i

ž
s:
š-

4

 

bne elemente koji se dosad toliko ne isticahu, po-
najviše zbog razdora koji je vladao. $ njima nam
je dvostruko nadoknagjen gubitak političkih sal-
timbanka.

Nadalje kao temeljna podloga nove zgrade
postala je ideja čistoga hrvatstva. Sa stanovite
straue uvidjelo se, da nam današnje prilike i po-

stupanje naših susjeda jamči, da ćemo se samo uz

nju domoći bolje budućnosti. Prigodom prošle Du-
brovačke slave ova je misao od svih jasno istaknu-
ta a nadasve od našeg velikog druga ,Obzora,*
koji ovdje izričito spominjemo, da mu izrazimo
sveopće zadovoljstvo Dubrovčana za njegovo, ovaj
put vrlo pohvalno ponašanje.

Sve su ovo plodovi ujedinjenja opozicija, o0-
nog ujedinjenja koji mi odavna zagovarasmo.

Nego još nije sve svršeno. Mi još nijesmo
potpuno ujedinjeni.

Ne govorimo o nekim glasovima sumnje, ne-
povjerenja i razdora, koji se čuju sa stanovite
strane. Oni su naravni, Često puta ćud i narav
ljudska, da ne rečemo osobnost, vodićem je poli-
tičkih načela. U Franceskoj ima žešćih katolika
nego li je papa : je li čudo što se u Hrvatskoj
nalazi većih atarčevićanaca od Dr. Starčevića ? Ali
ti naši Cassagnacs in miniatura neka dobro paze
što čine, jer bi se mogli kajati kad im više ne
bude na vrijeme.

U nas ima ljudi koji mjere svoje zasluge za
domovinu ne po koristi koju su joj prinijeli, nego
po šteti koja bi joj mogli nanijeti, kad bi htjeli.
To je žalosno.

Osvem toga još se ništa nije učinilo za u-
jedinjenje glavnih organa ujedinjenih stranaka, ko-
je smo mi nazad malo vremena živo preporučali,
ističući sve štetne strane razdvojenih glasonoša o-

===

Nisu našle mirnoga počinka
U dubinah tvojih neiz mjernih
Pa se dižu? Ili krvca vrela,
S koje često modrilo se tvoje
U rumeue premetaulo pruge,
Uzmuti se, nebi li površjem
Zaigrala, i na djela slavna,
Koja Bog nalaže, uspavana

S duga sanka srca probudila ?

Ono tvoje rominjanje nježao
U minule zanese me dane,
Podsjeti me prvog mladovanja,
Sladkih nada, rumen uzdisaja,
Sreće rajske, kad mi diete drago
Prvi put je: mama gukat stalo,

Nešto sladka, nešto željkovana
KO vrh laki prostruji mi bićem
I uživah tisuć rajskih slasti
Na pućini u noćnoj tišini.

Očarana sa palobe broda
:Moteih tebe, more nedogledno,
.  Poslaćeno mjesečinom tankom,
Svakim čarom divno izkićeno ;
. Slušah tvoje &eveljanje tajno.
1 pošeljeh.... sto I' poželjehb samo
U navali čuvstva svakojakih
\ A pod jube tvoje bezkrajaosti ?...,
"Slobodno si, more taliastroao
BEE NO
a snaga " jeka to
Da obuzda tvoje grozne vale, gi

NR

vori malo ko triježno misli,

 

| |

porbe i koristi njihove fuzije; nijesu se dapače
spojila ni pučka glasila, a ne vidimo koje su tome
zaprijeke.

* Malo, premalo se radi da se s nama sljubi
onaj dio naroda koji osjeća hrvatski a pravoslav-
ne je vjere, ili bolje: malo se radi da ga se ot-
me iz pandža natražojaka, njegovijeh popova i
kalugjera, koji su mu vjeru nazvali srpskom, pak
se š njome služe da nam ga otmu hrvatskoj ideji.
Istina je: šoviniste i plaćenici srpski nama su do-
sta koristili, mnogi je pravoslavni oči otvorio. Ali
to je zasluga šovinista i plaćenika. Mi nijesmo
ništa učinili.

A gdje nam je Dalmacija? gdje su nam
mutni, zamršeni dalmatinski stranački ednošaji,
koji bi nas mogli baciti dvadeset godina natrag ?
Tu se ne smije čekati i zatezati. Mj6seci i godi-
brzo izmiču, a danas se brzo žive.

Koliko je dakle učinila ujedinjena opozicija,
toliko je i još više posla čeka. Početak je gotov:
sada treba raditi dalje.

Što ćemo raditi? Hoćemo li vjedinjivati i

ati domovinu ? Moogi danas o tome go

koji bi svojijem programom mogli: od.

mah nešto uraditi, oni spavaju. Mi pak, s naši.

jem programom i s našijem načelima, ne možemo
jo ništa započeti. Još smo zato preslabi. =.

Upotrijebimo dakle naše sile na organizova-
nje i konsolidaciju one velike opće stranke, bez
koje nećemo piti koraka naprijed, Vojske, ili bo-
lje za vojsku sposobnih, imade dosta. Ali ovi pije.
su uregjeni, izvježbani, a najprvo ne gnaju šlo je
disciplina. Volje, svijesti, patrijotizma ima na pre-
tek, ali još nema potrebita reda, nužna za mu-
ževnu, uspješau borbu i za konačnu pobjedu.

Neamiljeno, jer ti, hladna rako,
Nemaš suza, neznaš smilovanja,
Jer sloboda tebi je nad svime!

Oj slobodo, koliko si krasne,
Poželjena nad sve ino blago!
KO što nekoć Hrvatskoj si cvala,
Kad ćeš, sveta, opet procvjetati ?
Kad je Hrvat, izdaju ne sluteć,
Hiatbenomu vjeru dao svietu,
Nad obzorje tad se sjajno naše
Oblačine nadvile au tmaste,
Po Hrvatskoj crn se slego mrak.

Osam stotin već se puni ljeta +
Što te nesta, oj slobodo liepa,
Moga roda nesugjena drugo,
Osmi vijek primiće se kraju,
o s' u sinje zaronila more

Za čarobne, tihe, ljetne noći,
Prvi sievak kad već zore rane
Velebnomu smiešio se danu,

Mali vali, &uškajoći skladno,
U sao slatki uljuljaše mene.
Iz tog sanka, sanka blašenoga,
Gromoglasna probudi me jeka.
Krasan narod sokolova oka
K veličajnoj hrlio je slavi.
Is prepunih junačkih srdaca
dolom, širom si

se

Plamenito, usnosito, silno
Živila Hrvatska, oj živila

Zagreb, 10 Jula 1798.

ić i
: | ki 4 ' i I

mora,