re bin Hrvate mezio, ne bi proti nama pisao ne bi sve svoje sile nategnuo i on i ostali srpski listovi, da. potkopaju našu poziciju u Bosni. Ali. upravo jer u to ne vjeruje, upravo jer dobro zna- de, da je naša pozicija u Bosni povoljna, jer je osvjedoćen, da muhamedanci u Bosni neće nikada uz nje pristati, jer znadu dobro da bi ih srpski vjerski fanatizam stao trijebiti i progoniti, kao što ih je u Srbiji iskorenio, zato piše i halabuči pro- tiv naš. Dok je god Hrvata, neće se oni nikada o- staviti svoje težnje na Bosnu, koja je od uvijek bila hrvatskim narodom napučena i koja bijaše čeat hrvatske države, dok nije postala samostalnom državom ; srpska ona nikada ne bijaše.: Hrvati ne mogu i neće te svoje težnje ostaviti već i radi toga, što je Dalmacija zalegje Bosne, pa ko ima Bosnu taj ima 1 UValmaciju. Srpska je obmana, da ćemo mi ušljed njihova piskaranja svoju povijest zaboraviti, da ćemo mi pa njihovu otimaćinu pri- voliti. Oni mogu povijest krivotvoriti, ali će istina uvijek iznijeti pobjedu ! Srbi su u Hrvatskoj i Ugarskoj skutonoše Ma- gjara, u Dalmaciji Talijana, ni jednoga t. zv. Sr- bina nema, koji .bi se borio proti prevlasti Magja- ra 1 Nijemaca, pa oni ipak govore, da rade za sla- venstvo ! Nije li to najveća laž. i obmana? Srbi će primiti ako im 8se &to daruje, kao što im je Rusi- ja darovala, ali sami svojom snagom nijesu nika- da ništa izvojevali, — Kako nikada ne valja šarati i diplomatizira- li u narodnosnom pitanju, uči nas naš uvaženi i rašireni: ,Obzor“ i ,Bravik.“ ,Obzor* je proti ja- vnim naukama povijesti pisao, da u Hrvatskoj i- made etnografskih Srba, a ti da su naši pravosla- voi Hrvati, pa ih pozivlje neka se s nama bore za hrvatsko državno pravo, ali neka ostanu Srbi. Ja- sno je svakome, da Hcvati i Srbi teže za ciljevi- ma, koji dolaze & opreku ; Hrvati rade da osnuju državu u svojim neguasnjim granicama, a Srbi te- že, da osnuju državu, kojoj bi se iwale pripojiti čisto“ hievatske zemlje, kao sto je Herceg-Bosna a po tome i Đalwacija. Srbi zaista neće nikada ta- diti, da se ostvari hrvatsko državno pravo, jer bi time svojoj težnji uaškodili, jer bi time onemogu- ćili proširenje srpske države a hrvatskim zemlja- ma, Ne valja dakle diplomatizirati i Šarati, već otvoreno kazati što povijest ući, a ODa nam jasno zasvjedoćava, da su i pravoslavni isto takovi, ako ne čistiji Hrvati od katolika, treba kazati, da je hrvatski narod često vjere mijenjao i da vjera nije nikakovo obilježje narodnosti, Srbi su doduse bili isključivo pravoslavne vjere, ali Hrvata je od u- vijek bilo i pravoslavnih i katolika, a kasnije i mu- hamedovaca. Sami pravoslavni u gornjoj krajini i u Dalmaciji nazivali su, a i danas još gdje mje propaganda djelovala, nazivlju svoj jezik hrvat- skim, pa kako-dolasi-,Obsor* do.4oga, da im na- metne srpstvo ? Sloge radi? Ne, 0 slozi danas ne može biti govora megju Hrvatima i Srbima, — treba se boriti, pa će se. vidjeti ko će pobijediti. Pobjediće jača kulttray jača svijest 1 suošlji« vost u vjerskim pitanjima, &to sve govori u pri- log Hrvatima. Srbi su pako do skrajnosti nesnos- ljivi u vjeri ; njima je samo onaj Srbin koji se kr- sti sa tri prsta, o njihovoj kultur) ne može ni da, se govori a tobožnja njihova narodna svi- jest nije nego vjerski, fanatizam najgadni- je vrsti. , Napred Hrvati | Borimo se za hrvatstvo, jer ono će s Bugarima spasiti slavenstvo na Balkanu e : Naši (Dopisi. i M 1 +Bouna, 1 Marta, 1 sko se nije. vrijedno: osvrćati ua pisaniju »Bošnjakovih* pisara u Swrajevu, ipak mi je koju reći u prilog istine i onih, koji se žbili ako ,Bo- šujaka,* kao krpelji oko debela bravca. Kao do- sadanji tako je: i B br, 6. Jiinjuae pun ue- smislica i povjesne neistine. U dopisima iz Sa- rajeva' (,Bošnjakove* kancelarije) ne proiavire ništa ino nego uprav-savist mržuja i sirotinja du- ha i golotinja: On pošto ne saa voditi nikakoto eje snjega to ae samjecim, ol g& fo: GRŠaliti bio: 49 poGITA 4A narod. Što se Bošnjak“ uzda, da će on biti pi- tan kad bude vrijeme nadoći o pitanju Bosne i Hercegovine, to je njegovih deli pokretača puka želja. Kad dogje na red to pitanje željno očeki- vano, pa bude naredu dopušćeno slobodno misliti i govoriti, onda niti će se pitati ,Bošnjak,* piti njegove strojevi. Narod će svoju reći na otvorena usta pred cijelom Europom, pa se bojati, da ,Bo- šujak“ onda ne ode pokunjen u zapećak, odakle je i nikao. Što je njemu na putu ,Glas Herce- govca* i Crvena Hrvatska,“ to se nije čuditi, jer je vn uvjeren, da uprav onako i ne drugčije mi- sli većina narod& Bosne i Hercegovine. On je u- vjeren, da će narod najzad ono tražiti što sada želi postići kroz rečena glasila. » Bošnjače“ | pro- šla su ona vremena, kad je bilo dosta sa sardja- ze preko ergile samo reći: — ,Evet, tako mora biti.* Danas i kašnje će Europa; dokaze sva- koj opravdanoj težoji tražiti, pa se bojati, da se »Bošnjakova“ politika ne izjalovi kao ,kadino u ćupu.“ Ovo će ,Bošnjak“ lako shvatiti, jer je on i onako puu poslovica ,kO šipak košpica* ili atikva špica.“ Što se tiče pitanja naroduosti i o tome će narod odlučiti, a to je jur i odlučio, pa se: uza- lud ,Bošnjaku“ vrnjositi i o njekakovom ,Boš- njačtvu“ naklapati. Mi dobro znamo kamo ,Boš- njakovo* piskaranje cilja, za oto ga i preziremo. Njegovoj pisaniji smiju se i naša djeca iz ll. ra- zreda pučke učione. Elbet selamet. Rijeka Dubrovačka, 4 Marta. pPodigla se četa mala Malena je al je hrabra.“ Da čitalačkoj publici ,Crvene Hrvatske“ iz- nesemo koješta na očitovanje o Riječkoj srbadiji, koja toliko galami i bruči rad pozoatih dogogjaja na Sv, Vlaha. U dušu ovogodišnja svečanost sv. Vlaha srbiće upekla, te nastoje dati oduška svojoj hiri . bluteć . svašta u samozvanom ,Dabrovaiku“ protiv odličnih glava i poštenih osoba. Al nemoj- te cijenit, čitatelji preugledni, da kad vam 0 Ri- ječkoj srbadiji natukosmo, nemojte cijeniti velju, da je to kakva importautna sila da pred njow mi Riječki Hrvati prežimo. Nipošto! Kod nas ta sila otpada na nekoliko osoba, a na koliko evo nas da vam ovdje pričamo. U Rijeci da pravo kažemo, srba nema, osim jedinoga Orlovića Pavla, a drugo to su po Orloviću usijane zavedene glave kojima je on oapuhao moždani srpskim idejama, tako da sve što učitelj Orlović o srpstvu znade kazati, ka- ža i njegovi učenici, koji su i rad financijskih ne- prilika pod njegovim musom. Jednom K. Orlović prišio da iz njegove. porodice potekao pokojni Ža- darski episkop Koežević; a vladika K. bio S:b, jer pravoslavue vjece i toliko dosta Pavlu, da je ovoga posrbio i svojim vijernim pristašom ućinio ; sanjajuć možda da će kogod od njegove djece srpskim vladikom postati (1?) pa se dao na veli- ko srpstvo! Drugomu dao razumjeti, da širogaća ne može bit Hrvat a on mu povjerovo | Trećemu pak, koji je iz hrvatskog Hvara, kao prostom čo- vjeku utuvio u glavu da je ovo srpska zemlja, te da svak koji se u nju doseli pretopi se u srba; za srbe može da radi... . Ovako naš OQulović svojom strastvenom propsgandom stvorio ove sr- bima. Čućet će na p. kad ovaj zadnji renegat di- vaniti 0 našim strdokam poćne, ćućete ga do-+ slovce onako kazati što ga je Orlović naućio : Ko će rijeb.......... 48 2..... ja sam harvat ali ovi... ne mogu razumit ? Pu malo bolan pota- ricu, nije sve onako kako se babi šnjelo, Da si ti Qlarvat* kako kažeš, ti bi nas svoju braću ljubio a ne pa nas mekim okom gledao; što nas je više to bolje osobito danas, ali ti ovo no razumiješ, jer “| te Orlović poteže za nos. Oro je i ovaki je srp- ski korte& koga je Orlović u Rijeci stvorio. A mi ? mi činim dokazujemo da smo brojni i da nas ima osobito mladosti dosta, te smo spravni da ga na- u stvar u vatru skaćemo, Potvrdićemo i na Gr- gura ako dogje srpska glazba, vjera je tveda, Or. loviću Pavle ! Zaludan je posao Orloviću što nas ludovima krati, jer je to on sam i od ludosti za srpskim ireodeotizmom brzo će ga, bojimo se ra- o dovati. (Di nas Pavle ludovima nasivlješ, prudila ti srpska skladnost, ali samo, pokorao molimo, + s— odijovori nam, čemu troje toliko Koprotaje, gI4a ti je ovogodišnji eveti Vlaho živće ugtojao? Mi nijesmo s barjacima u Dubrovnik otišli da vam svečano dokažemo da slavje sv. Vlaha nema biti srpsko, nego katoličko, ali smo isto hrlili u Da- brovnik da se našem svecu pomolimo, a tebe rev- nog katolika, nigdje ne vidjesmo da klečiš, da se moliš Bogu. Služi se moj Orloviću s farizejutvom ali mi te se ne bojimo, niti se strašimo od par“ nice koju si ti po tvom nagovoru P. Bueoniću protiv nas činio zasnovati. Nijesi zalada toliko ve- “eri obigravo po Šumetu ! A što ba6 prostački na- padaš na dobrog i revnog sveštenika Lopižića, to je srpska skladnost. U hator ti bila! Ali samo molimo te slijedeće uvažiš: Kad ti se ne mili &lu- šat Lopižiću predikat, znaš-li što ćeš uraditi. l- maš ono porušene kapelice onamo pri strani, na- čini je ljepo, pa kad bude gotova čini doći _Ge- rasimu ..... i3 Kotora da ti je osvešti. Osvešte- nu, ueka on dade nalog popu Jovu da ti svake nedjelje kad očita u Dubrovniku leturgjiju dogje u: Rijeku predikat i neka ti govori što ga volja, nas za to neće zaboliti glava. Jesi li nas razumio srp- ski sine? — U zadnje ti si nas ludovima nazvao; dobro znaj dakle i nemoj se čuditi: lud što uči- ni u grijeh mu se ne piše, nit kazne njegov gri- jeh zaslužuje. Zakon je samo za razumne. Dakle, Orloviću dragi, ako ti mi dva ludova :kadkada i nahrdamo pleća, ti nam zato nećeš ništa tamjeri- ti, niti ćeš nas sudu tužiti, jer ćemo te klapnati kao ludi?! Ovo ti ona ,dva ludova“ poručuju : Riječanima je na svrha hrvatsko ime sveto a srp- sko ne poznaju, i dosta je ovo da pobijemo hi- storično etnografsku tvoju ,serpsku“ Rijeku. Ne znaš hi, jadniče, da je Rijeka bila svojina hrvat- skijeh kraljeva i da je nazad 800 godina hrvatski kralj Stjepan darovao republici dubrovačkoj 2 O- voliko ti na odgovor a neka sudi svijet ko je lud: ili mi ili ti Hrvatski ti pozdrav šalju Tvoja (po tebi) ,dva ludova.* Pogled po svijetu. — Do bizo će se završiti rasprave u care- vinskom vijeću. Većina se nije postigla te sve o- staje na starom. — U Njemačkoj digoše glavu antisemite i agrarci, koji su protivni politici grofa Caprivi. Voj- pa zakonska osnova zapinje. — U Italiji pokazuju se posljedice slabe vla- de Giolittijeve. Novine svaki dan piša o. neured- nostima i o proganjanju stare desnice, koja je u- činila Italiju. U bankovnoj aferi nastradali su samo ovi. — U Ugarskoj se ima brzo dogoditi velika stranačka smutnja. Zakon o civilnom braku ne može da prodre, a liberalna se stranka raspada, Weker: le se neće za dugo održati na vladi, Domaće vijesti. Molimo p.n gg. predbrojnike «da se požure s preplatom. Djela Dr. Starčevića. — Sabralo se dovolj + no prinosa da mogu izaći djela ovog velikog mu- ža. Prvi svezak već je pod tiskom, Pretplata na 10 svez. stoji 8 fior. a novci se šalju odvjetniku gosp. Miji Tkalčiću u Zagreb, Pišu nam iz Sarajeva: U 8 broju ,Bošnjeka“ stajao je Ko bajagi odgovor na pozuata Četiri dopisa iz Surajeva u Crvi Hrv.“ Preko onakog odgovora nije vrijedao imati razgovora, ali ipak jednu bla:femnu pogreš- ku ne možemo prišućeti, ,Bošnjak* kaže, da su, arapaki književnici tekli ; (La juldegul.....) Bog sačuvaj | To ko je rekao nije bio ni kojiševnik niti pjesnik nego visoko nad obadvome —. to, je rekao naime Pejgamber. A da je ,Bošojak* od- nosno njegov babo, tako krupno pogriješio mogao bi biti ustok ovo: Njemu prevode sa bosanice a- rapske mudre izreke i poslovice, te on misli, da je svaća mudra isreka poslovica. — A uije | Zato ga hodže jako osugjuju i svašta se tu govori, Na: tome se može naći lijeka i najbolje da Bosnjak“. (t. j. njegov babo) i nemeće hadisi — čocila m4 sve kad bi | snao razlikovati hadis | .poslovice.: Dosta, to. de nlo | mlezo:prero S uso