g POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Br. 47. nrmnnonn

Naro

iZijena je lisiu 5. Din. wjesečno; za inozemstvo

 

DUBROVNIK, 21. Novembra 1929. jest

Sroj čekovnog računa našeg lista

DR

4153 Podružnice Sarajevo.

dna Svijes

 

 
  
    
   
  
    
 
 
   
 
  
 
   
   
  
  
      
 
   
  
  
   
   
  
   
    
    
 
   
    

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare,

Tristogodišnjica Sobjeskoga.
Cijela Poljska proslavila
tristogodišnjicu rogjenja veliko
kralja Ivana III, Sobjeskoga,
i odlučnu ulogu u novijoj po
Beč, a snjim i Evropu od mu
Poslanik cara Leopolda
poznato, klečeći je molio in
kralja Ivana, Sobjeski se nije
išao pitati za savjet tadašnjeg apostolskog Nuncija
Pallavicinia, Nuncij je nagovorio krolja u ime Papino,
da udovolji željama cara Leopolda i da obrani kršćan-
stvo, ugroženo od Turaka, Poljska vojska sa Sobje-
skim na čelu i sa boljarima pobjedi tursku vojsku,
koja je brojila 300 tisuća,
Kršćanska pobjeda kod Beča pripada megju naj-
sjajnije vojničke dogogjaje i trofeje Poljske, Austrija
uza svu pomoć Poljaka kod Beča i kod Parkanya nije
pokazala spram Poljske onu zahvalnost, koju je mo-
rala. Devedeset godina kasnije pranećakinja Leopolda I,
sudjelovala je, i ako plačući, prvoj razdiobi Poljske.
Ivan Sobjeski nije bio samo heroj, već i veliki
mecena umjetnosti. Barokna arhitektura za tijegove
_ vladavine najljepše je cvale, Podigao je prekrasnu
palaču u ljetnoj residenciji u Wilanowu kod Varšave,
te mnoge umjetničke crkve u svojoj prijestolnici, U
kapucinskoj crkvi u Varšavi Čuva se u jednoj pre-
krasnoj žari srce Ivana Sobjeskoga. Hrvatski narod
gledao je uvijek u Sobjeskoga kao u idealnog kršćan-
skog junaka. Naša starija literatura odala mu počast.
"Korčulanski pjesnik Kanavelić (1637—1719) spjevao
je prigodnicu osloboditelju Beča, Pobjedu Sobjeskoga
opjevao je i dubrovački pjesnik Peiar Bogašinović u
pjesmi ,Beča grada okruženje od Kara Mehmeta i
ara Mustefe“, a i naš pučki pjesnik O. Andrija Kačić
a pjesma i danas je popularna.
Rim, metropola kršćanstva, čuva nekoliko lijepih
(uspomena na Sobjeskoga. U bazilici Sv. Petra na
nadgrobnom spomeniku pape Inocenta XI, (Odescal-
hi), koji je sagragjen po nacrtu Karla Maratte, a
ukrašen s kipovima i relijefima od Mounota, prikazana
je u sredini opsada Beča i pobjeda Sobjeskoga, važna
epizoda u pontifikatu spomenutog pape. Povrh vratiju,
koja vode na kupolu, nalazi se grobnica Marije Kle-
mentine (1735), kćeri Ivana Sobjeskoga i žene Jakova
I. Stuart, pretendenta na engleski prijesto, Marija
Klementina nazvana je u natpisu »kraljicom Velike
Britanije, Francuske i Irske“, U modernoj likovnoj
mjetnosti ovjekovječen je Sobjeski u kolosalnoj slici
poljskog slikara Jana Matejka, koja se čuva u dvorani
moderne vatikanske Pinakoteke pri ulazu u Sikstinsku
kapelu. Kompozicija je vanredno živa i potresna, tako
da spada megju najuspjelija djela moderne umjetnosti.
Megju onim stotinama ličnosti, boljara i vojnika vidi
še asketski lik fratra Marka D? Aviano. Kaže se, da se onaj
križ, s kojim je pobožni redovnik blagoslovio kršćanske
čete pod Bečom, čuva u riznici stolne Crkve u Kotoru.
: Pobjednik Sobjeski stoji u centrumu. Iza njega,
(nad bedemima Beča pojavila se sjajna duga, dok se
oko turskih čadora tužno vije smrt i poraz. Sobjeski
e svijestan pobjede, ali ne pobjede svoje, već Božje.
lika je divna, ali je divniji natpis: , Veni, vidi, Deus
cit“, — Dogjoh, vidjeh, Bog je pobjedio ! Ivo Delalle,

PRBRPIAV SPAO CEJESARSIRR PACNRAMEAAZRNR IRI
Najbolje
Najjeftinije
TRAJNO LOŽEĆE PEĆI
tlobijete kod Gvožiljarije

Domijan i Kuničić
DUBROVNIK 2, (Gruž)

je na najsvečaniji način
& narodnog heroja, svog
koji je igrao tako važnu
vijesti kršćanstva spasivši
slimanske najezde (1683),
knez Wilezek, kako je
tervenciju Poljaka kod
odmah odlučio, već je

 

10 Din. mjesečno

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1:50

 

»Stella Maris“
Društvo za katoličke pomorce.

Eugleški katolici osnovali su posebnu sekciju
društva sv. Vinka Paulskoga za katoličke pomorce,
Pojedini članovi obilaze parobrode, koji dolaze u nji-
hove luke, te se predstave komandantu broda, da su
oni braća društva »Stella Maris“, čija je zadaća, da
razviju na sve moguće načine udobnost katoličkih
mornara i da im daje lokalna obavještenja, kako bi
oni mogli da prisustvuju svim religijoznim obredima.
Zatim pitaju komandanta ima li megju posadom broda
katolika i koje su narodnosti, te kad su slobodni, da
ih mogu posjetiti, Za pomorce katolike imaju štam-
pane letke u svim jezicima. Tu je navedena svrha dru-
štva ,Stella Maris“, te sve praktične upute: gdje se
nalazi najbliža katolička crkva, na koji je sat služba
Božja ujutro i popodne, gdje se nalazi institut kato-
ličkih mornara, da li želi kakovu katoličku novinu,
želili li stupiti na ispovijed i pričest, hoće li postati
član ,Bratstva Pomorskog Apoštolstva“ itd, I ovaj brat
sv, Vinka prati mornaredo crkve, te im je u svemu priruci,

Ovo je jedna zgodna i potrebita institucija za naše
pomorce, te će mnogima dobro doći, A bilo bi dobro,
da se ovo društvo osnuje u svim lukama svijeta, pak
i u našim, e da i pomorac, hsc život povjerava
morskim valovima, može da izvrši. svoje vjerske duž-
nosti i da nagje nekoga, koji će mu to olakotiti i na
sve ga potrebito uputiti. Naše je uredništvo primilo
iz Engleške jedan takav letak na našem jeziku, te je
isli izložen kod Dubrovačke Hrvat, Tiskare,

= <
Pitanje jednog pisma.

Nakoti (unifikacije imena države: raspravlja. se
mnogo o tom, da se u čitavoj državi uvede i jedin-
stveno pismo, pri čemu su naravski mišljenja podije-
ljena. Jedni su zbog ,slavenstva“ ćirilice za ćirilicu, a
drugi zbog internacionalizma latinice za ovu, pogotovo
kad se njom služe od 3 jugoslavenska plemena u dr-
žavi dva, od kojih su Hrvati već dva svoja slavenska
pisma, glagolicu i bosančicu, već davno napustili, Od
najveće je pri tom važnosti da i boljševička Rusija
napuštajući ćirilicu uvodi latinicu, pa ako se to doista
provede, to bi onda bilo nemoguće, da u Evropi uz
Bugarsku samo mi zadržimo ćirilicu. I glavno glasilo
Narodne Odbrane donosi pod naslovom , Potreba jed-
nog pisma“ članak, u kome se pledira ,za jednu ju-
goslovensku azbuku“, Na kraju svog izlaganja član-
kopisac B, V, veli:

»Velika naša mana je da stalno mislimo da smo
veći nego što to odgovara istini, Trinaest miliona nas
je. Što je to prema velikim imperialnim narodima, šta
je to prema oblasti engleskog jezika i književnosti,
koja obuhvata jedno cijelo carstvo i pola amerikan-
skog kontinenta ? Šta je prema ruskome narodu, šta
prema oblasti španskog jezika ? Kulturni unitarizam
nameće se nama gvozdenom potrebom. Svoju veliku
ulogu na Balkanu moći ćemo odigrati samo pod uslo-
vom, ako budemo kulturno unificirani i konsolidovani,
ako budemo činili jednu kulturnu jedinicu, a ne ako
ostanemo tascjepkani plemenskim analfabetizmom i
nemanjem poštovanja prema kulturnim dobrima i nji-
hovim tvorcima. Privatna inicijativa ima sigurno svoju
veliku važnost. Ali u ovakvim važnim pitanjima mora
država imati državno-kulturni program, mora država
znati, šta hoće, mora biti svijesna, da je ona najjači
činice u borbi za kulturno jedinstvo. Država kao naj-
viši čuvar narodnog jedinstva treba da bude i najviši
tvorac i čuvar kulturnog jedinstva. Ona treba da nagje
puteve, koji vode ovome cilju, treba da traži najjedno-
stavnija sredstva da se taj veličanstveni cilj postigne,
U prvim godinama zaboravljalo se je, da je država
stvaraoc kulture, da njezina volja kuje nove potpunije
oblike kulturnog sažitja. Država ima riječ i ona će si-
gurno i progovoriti. I ova kulturna riječ biće prava
garancija našeg narodnog i državnog jedinstva. Tim će se
podići najvelebniji duševni hram sv. Savi prosvjetitelju.“

Sve ove teorije su poznate, radi se samo o tom,
da li treba uzeti latinicu i ćirilicu, pa je zanimivo, da
na to važno pitanje pisac nije dao nikakav odgovor.

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I, Birimiša) — Dubrovnik

Vlasnik - izdavač - urednik :

Antun FI& — Dubrovnik,

  

.  ZEPHIR PECI

 

preke

10 grije jednu sobu 24

kg. drva

sata
Veći tipovi griju i 3—4 sobe jednako,
Beaplutan opis na zahtjev,

ZEPHIR tvornica peći d. d,
Subotica

Jedino zastupstvo za Dubrovnik

Mirko M. Zec

Kakav će uticaj imati u Evropi

slom na burzi u New-Yorku ?

Neupućenom će izgledati, da će gubici kod
sloma na burzi u New Yorku, koji iznose oko 280
miljardi dinara, morati katastrofalno da djeluju ne
samo u Americi već i u Evropi. Ali nije to tako.

_ U koliko se dade po podatcima kojim raspola-
žemo, pregledati zamašitost sloma ma najvećoj ame-
ričkoj burzi, taj je slom bio samo nužna posljedica
one spekulacijske groznice, koja na toj burzi često
obuzme poslovne ljude i tjera ih ma veliki hazard,
koji ne računa realnim prilikama i vrijednotama, već
izrabljuje momentanu konjukturu uz goleme i nagle
skokove. Ova pojava nije baš rijetkost na burzi u New-
Yorku, te kao obično donijela je i ovog puta kao
nužnu reakciju umjetnom navijanju tečajeva vrijed-
nosnih papira, nagli skok prama dole. Taj skok, koji
se tačnije mora označiti naglim padom tečajeva, za sada
znači samo zdravu pojavu prekida grozničave i ne-
redne špekulacije. — Okolnost da su svi papiri skupa,
koji notiraju na new-yorškoj burzi, pali u tečaju za
kakvih 40—50 milijardi dolara te se njihova tečajna
vrijednost od 1, X. o. g. od preko 87 milijardi dolara
svela sada na 50 milijardi dolara, ne znači drugo već
to da sada svi ti papiri skupa notiraju vrijednost, koju
oni u zbilji i predstavljaju. Time se new-yorško nov-
čano tržište vraća redovitim, normalnim prilikama.

Spekulacijska potražnja za novcem, koja je bila
uzročnikom povišenju kamatnjaka, prestala je. Zato je
i kamatnjak već pao, a izgleda da će još dalje da
pada. Ova će okolnost pak naročito povoljno djelo-
vati i na svim tržištima u Evropi. Ona će naime
omogućiti opet normalne kreditne poslove u većem
opsegu, pa će tako otvoriti veliko američko novčano
tržište i za inostrane zajmove.

Pod utiskom ovog olakšanja bili će i u Evropi
lakše raspoloživih i jeftinijih kapitala. To se već ovih
prvih dana po slomu na new-yorškoj burzi opaža
a našlo je odjeka i u sniženju diskontne stope kod
engleške banke, a i kod holandijske, e

Za Euglešku, koja sama pati od bespolice i po-
teškoća na londonskoj burzi, posljedice new yorškog
sloma ziiače, veliko olakšanje te spriječenje daljnjeg
širenja nezaposlenosti, koja je poprimala alarmantne
dimensije, — A kako prilike londonskog novčanog
tržišta igraju odlučnu ulogu na svim evropskim nov-
čanim tržištima, jasno je da olakšanje na ovom tržištu
znači i olakšanje na svim ostalim evropskim tržištima
pa dosljedno i na našim domaćima i ako se to kod
nas neće tako brzo da osjeti i odrazi u privrednom
životu. — B.

 

 

TO pasta za zube je najbolja.