ge maa a ab 5 PRE IJ " ee ae na IZLAZI SVAKE SRIJEDE PRETPLATA DO KONCA + GODINE 5 KRUNA <: Pojedini broj 1 krunu. LOG ZA OGLASE PLAĆA SE PO kid POGODBI. - PRETPLATA I RUKOPISI ŠALJU SE RAVNO URE. DNIKU — -— :*: NOVINA ZA PUK-:-: Godina 1. Dubrovnik 17. decembra 1919. s Broj 3. Reddoljubima: Danas ću da vam pričam nešto o 0- garsko-hrvatski kralj Ljuđevit II. dočeka ih Novina nije izašla prošle srijede radi nestašice sredstava. ,sloga“ ne pripada nijednoj stranci i stoga ne raspolaže nikakovim fondom, nego se uzdržava jedino od svojih priho- da. A ti ne dostaju, i ako se sav rad, izim štampe i poštarine, izvršava mukte. Ako dakle mislite, da je ova novina potrebita, poduprite je pretplatom, pe- rom i doprinosima. Inače ,Sloga“, uz svu dobru volju, ne će moci da dalje izlazi. (Uredništvo. Kako siu nas Hahzburgovci prevarili, Oko polovice sedmoga vijeka, dakle pred jedno tisuću i tristotine godina, zavr- šilo se naseljivanje Hrvata i Srba u ove zemlje, u kojima i danas. živimo. Između njih nije bilo tada nikakove razlike. Dapače oni trista. godina poslije-njinevog dolaska u novu domovinu, nijesu se još ni u imenu razlikovali, nego su se u nekim krajevima, a osobite u ovim južnim, nazivali i jednim i drugim imenom. Ali nesloga, stari naš grijeh, pa onda i želja nekih banova i kne- zova, da bi svaki postao vladarom, prou- zročiše te stadoše nicati pojedine države i državice. iako nastadoše, što prije što po- slije, ove države i vlasti: Zahumska, Nere- tvanska, Crvena Hrvatska, Bijela Hrvatska, Bosna, Srbija, Rašija, Macedonija, Crna go- ra i dr. Ali sve to bijahu djeca jedne maj- ke i jednog oca, kaonuti što su u početku jedno bili a uvijek istim jezikom zborili i pjevali. | nom dijelu našega naroda, što se naselio amo prama zapadu, a po jednom knezu, koji se zvao Hrvat, nazvao se Hrvatima i osnovao hrvatsku državu. Kad su Hrvati osnovali svoju državu, vladali su s njima prvo knezovi, pa onda kraljevi. Najslavniji kraljevi od domaće na- rodne loze bili su Tomislav, Krešimir i Zvo- nimir. Posljednji potomak te domaće loze bio je Stjepan II., koji umre god. 1090 bez nasljednika. Sada jedan dio Hrvata izabere svojim kraljem Petra Svačića, a drugi su pristajali uz ugarskoga kralja Ladislava, jer je njegova sestra Jelena bila udana za po- kojnog kralja Zvonimira. Dođe do borbe, u kojoj pogine junač- ki kralj Petar Svačić god 1097. To je bio zadnji hrvatski kralj iz do- imaće narodne porodice. Poslije toga Hrvati su imali za kralja samo tuđe vladare, iz tu- đih nenarodnih dinastija (10za). ie, narode, čudne sudbine! Posljednji hrvatski narodni kralj zvao se Petar, a evo nakon osamstotina godina imaju opet Hr- vati svoga narodnoga kralja, koji je iz na- roda izašao i koji našim jezikom govori i vlada, a zove se opet Petar. Da ti dalje pričam: Kad pogibe kralj Petar Svačić, nagodiše se Hrvati sa novim ugarskim kraljem Kolomanom. On im je prisegom zajamčio, da će poštovati sva nji- hova javna i državna prava, a Hrvati ga izaberu svojim kraljem. Koloman i njegovi nasljednici pošteno su se držali prisege i zadanog obećanja. Ali god. 1526. izumre i ugarska kraljevska loza. Te godine udariše Turci velikom silom na Ugarsku državu. U- vojskom na Mohačkom polju, ali bude po- ražen, te i onisti pogibe u boju. Kako nije imao nasljednika ostadoše Hrvati opet bez kralja. U to doba vladao je u Austriji Ferdi- nand Habzburški, koji je bio i car njemač- ki. On upre sve sile da dobije ugarsku i hrvatsku krunu. U Hrvatsku pošalje svoje ljude, koji su Hrvatima svega obećavali, ako ga izaberu za kralja. Hrvati se sakupe na vijećanje u gradu Cetinu, te poruče Ferdi- nandu, da će ga izabrati kraljem, ali ako on prije prihvati sve uvjete, što će mu ih. oni postaviti. Ferdinand prihvati sve te u- vjete uz zakletvu, a pismeno potvrdi sva stara prava i povlastice kraljevstva hrvat- skoga. Na to ga Hrvati izabraše svojim kra- ljem. To je bilo na 1. siječnja 1527. Između ostalih uvjeta, bio je i taj, da će Ferdinand u svakom času priskočiti svo- jom vojskom upomoć Hrvatima, ako bi ih Turci ispali. U ono doba bili su Turci jako Silni i pred njihbvom moći strepila je cije- la Europa. k Ali ne_ prođe mnogo, i Ferdinand za- boravi na svoje svečano i prisegom utvr- deno obećanje. Već mjeseca ožujka iste go- dine, dakle tek treći mjesec poklen je Fer- dinand bio izabran hrvatskim kraljem, uda- riše Turci na Hrvatsku. Uzalud pozivlju sa- da velikaši hrvatski Ferdinanda da ispuni svoje obećanje i dođe im upomoć. On se kukavički ogluši i ne mače, a Turci zauze- še Obrovac, Udbinj, Jajce i Banjaluku, i provališe do Senja i do Klisa. Borba je s Turcima potrajala i drugih godina, pa se ni ta- da Ferdinand ne digne upomoć Hrvatskoj, a Dr. Orlić, liječnik u Dubrovniku. Rat protiv tuberkulose (sušice ili sučije). I ako je sušica najveći dušmanin ljudski, jer više uništi ljudi nego rat i više nego sve druge zarazne bolesti skupa, ipak je nauka to-= liko ispitala i upoznala tu bolest, da je danas moguće ne samo njezino haranje umanjiti, nego se i potpuno osloboditi njene tiranije. Danas se zna da ovu bolest šire bolesni na zdrave na sve moguće načine. Tako se danas svaki čovjek, koji žive u gradu, može zaraziti od svake stvari, koja mu ruke dođe ina svakom mjestu kuda prođe. I na ulici i u kafani i u teatru ga može snaći, jer na sve strane ima bolesnih ljudi, koji svojim kašljem siju njezin otrov. | djeca nam se truju u školi i igralištima od svojih bolesnih drugova i učitelja, Ko ima slab život usljed rdave hrane i rdavog stano- vanja ili je po prirodi slab, onaj podliježe, a drugi se izliječi ili se godinama s njom bori, . br. M. Protiv toga užasnog neprijatelja počinje se svijet u prosvjećenim zemljama boriti sa ve- likom postojanošću, te se već vide dobri uspjesi. Pri tome je glavna stvar naći sve bolesne, poučiti ih ili ih prisiliti, da svojim pljuvanjem bolest ne uzmogu dalje širiti. To se najbolje postizava naročitim ustangvama za pojedina mjesta t. zv. stanicama za,tuberkulozne. Ta se ustanova pokazala kao najbolje sredstvo i za liječenje samih bolesnika, a još više za čuvanje zdravih, te je u prosvijećenim gradovima već odavna ima vrlo _ mnogo, samo u Jugoslaviji nema ni jedne. Nadam se, da će Dubrovnik odnijeti prvenstvo u ovom pogledu, jer su mjesni liječnici već odlučili to pitanje iznijeti na javnost a građani, ako žele sebi dobra, mo- raju ih pomoći, Evo kako se te stanice, te sta- rateljke za zdrave i bolesne, uređuju: Valja naj- prije osnovati jedan odbor prema prilikama mjesta, koji će stupiti u vezu sa svima huma- nim društvima i svima humanim bogatašima u NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROTNIK VA-6 ( (14-20 mjestu, da skupe što više novaca. Društvo ima svog liječnika, kome se bolesnici prijave a on šalje svoga pomoćnika, da pregleda stan boles- nikov, čistoću te koliko čeljadi skupa spava, kakva im je hrana i sve _ drugo. Pomoćnik _ ili pomoćnica pouče bolesnoga i njegovu okolinu da se bolest prenosi s pjuvačom, te im dade pljuvačnice i nauči bolesnoga da ima vazda u nju pljuvati i kako je valja isprazniti i čistiti. da se uništi klice bolesti, a ostavi mu i pismene upute. Bolesnik i svi članovi porodice dolaze liječniku na pregled, te ih liječnik pregleda i uputi odboru predlog, da im se pomogne prema potrebi bilo mlijekom, jajima, mesom, a do po- trebe odredi raskuženje stana i t. d. Ko ne sluša naređenja odbora gubi sve te potpore. Osnivanje ove stanice daće prilike gra- danstvu da se pokaže je li svijestno i dali voli svoj narod.