Wsnasu  GPHJEMOM H oydorom y GyTpo

npernnara : 3a Ty G6poBHHUK,
€ JLOHAIAIPBEM HA Kyfiy 72 IHH.
a ronuHy: ToruiTom 33 Ily6poB-

uu u uujeny /IpxxaBy 80 nu.
JHHY, HA NO rojuHe u Ha

Ha ro
.: > mjeceu cpasmjepno.

IlojeuiHuH 6poj 75 napa pun.
(LnarHBo u yTYKHBO y Jly6popnuxy.

e

 BJacHHK H H3ZJABATEJ : OJIGOP HAPOJIHE PAJJEKAJHE CTPAHKE

Y NVEPOBHHKY.

OnroBopHu ypenuuk: NETAP IIETKOBHR.

l UM. BHCHH€ y uu punu

onheisa, zaxBaJe u orgacu

HMM OTJIACHBAHHMA TONYCT. |

P

5p. 8.

IlyG6poBHuK 25. Janyapa 1922.

Don E

MI

be3 AVKTOPHTETa.

COJIMJIHOCT CBAKE OpTraHu3aliuje rapaH-
rupano je caMO OHJA, AKO iPEHO HajBHIILIE
MjecTo y>KHBA TIOTIIJH ayKTOPHTET y 3aje1-
uuu. Tjije rora HemMa, opramusanuja je
CTABIBEHA  TIPEJLO ZMJIeMY : MJIH NITO TIpE
nokiu JLO ay KTOPHTETA MJIH HEMHHOBAH PACITAJI.

MopaMO. Ha 2KAJIOCT, OJIMAX, Na Ka-
KeMO: Y HALIOj APXKABH HEMA AYKTOpHTETA,
1 aKO Ce OBAKO Nase robe mahu hemMo ce
npejt zujeMom: mu Gpsu mjek miu 6p30
paciajra be. |

HajBeliu ayKTOPHTET y IpXKABH MOpa
ga 6ylle 30KOH HM TpeMa TOME OHA BIACT
koja mpejcraBmva  ojidocuu = 3akoH. bory
xBAJIA MH HMAMO H jemo u upyro. Amu
iro ce Kon Hac noratja? Huru BJaCTH Npn-

Mjetbyjy 34KOHE€, HHTH HX IIP»KABJbaHH M3-.

Bpiiyjy. H Tako nacraje KAOC y KOME paid
CBAK NO CBOJOj BOJBH, jep HeMma ayKTOpH-
TETA.

Kar Gu 34 OBO, NOoueu penaTu  cBe
npuMjepe KA0 NOKA3 HCTHHE OBOFA IITO
FOBOpHMO, H€ OMCMO HHKA/LA HH  CBPIIMJIH.
Tek la He rOoBOpuMO 6e3 ujenHor joKka3sa
ucTuHe, naBecr emo caMO OBO: 3aKOH O
INBEPNOBAIbY NpenIBHija roTOBO cBe, na ce
aa CBAKU Clyuaj npenBuija M KA3HA, A HMA
H TFOJIeEMHX KA3HH. JE JIH TA] 34KOH HMAO
CHAre la yMaibiL NiBepnoBamwe ?. bau ro-
TOBO HHMAJIO. A. 3anuro ? Jep ce 3aKoH OJ
BJACTH me npumjeiyje,

He BOJIH C€&, KA3H€ KAKBY 3AKOH IIPE/IJIAXKE

—HE-H3BPHIYjy-—-€6.-H—KAJA-JUBEPUEPH BUJE <
4 yBjepe ce, La Cy 34KOHH CAMO IpHjeTIbe |

HA NATIHPY, OHJLA Cy OHH H CyBHILIE IPCKH
Y ynporanihuBaity oBe Haile npxaBe. 3ap
Huje KAPAKTEpHCTHUAH  CJIyuAj CA OHHM
DpaHuy30M INTO TA HEJABHO KOJI HAC yXBA-
'" THIIe, Kaj je XTHO A NPOLIBEPLyJE Cpe-
6pnu HoBau usMujerian_y Bpehama ca rma-
CYJbOM ? HcnoueTka Majo razamMe, rmocguje
MAJIO M HeKE HHTEPBEHLIHJjE, H, KAKO KAY,
Qpauuy3y HoBau noBpaheH. A Ipyru 1uBep-
EPH BHJIE CBE OBO, IA MMJIO TAPY PYKAMA :
OJATOCJIOBEHE OBE 3EeMJbe!

FEBO jONI jean eKJaraHTaH NIpumjep.
O CIOMA IA HA OBAMO, H3NATE CY BHIIE
NnyTa jasne napenće, pa3šymuje ce y3 ourpe
NPHjeTIBE, JJA CBAK MOPA BJIACTHMA TIPOLATH

3ZHATE JA

KAKO 64 MOPAJIO.
zna 6yne. KOHTPOJIA KAKBY 34KOH 34TOBapa,

Opyxje M CBEHTYAJIHH EKCIIJIOZHBHH MATEPH-
jaJI, AKO TA KO HMA. Y :34]U60j HAPENGH TIpHje-

THJIO CE HHIITA MAIbE HETO CA CMP AKO CE

KOJI EBEHTyaJIHE NpeTpare nalje opy»xja, Kor
je Mopao npenaru. Tla koju je pesyvirar cBuxX
OBHX Hapenaća u npujeriw»a? Hapenon ce
oa3Ba0 caMo jegaH JIHO, A BJACTH, M AKO
CY TO MOTJIe M MOPAJIE la 3HAJIY, HHTH CY
Ipenysene  npeMeTauuHa, HHTH _ Cy KOra
crpujesage. Jla je caMo jela OHo cTpn-
jean, Buje Gu cre jom opyxja na
Barone !Ila Kala ce oBako pau, ona Huje
uygo za cBak pau no cBojoj Bou a ma
34KOH H Hape/iCe H CBe npujeriw»e He okpe-
he ramaBe! Ouna nuuje uyno uu uiro noje-
IHHe BJACTH, 6Ge3 KAKBOT BMHIJEeT jaBHOT

na je mocTajla ONacHOCT BEJIHKA M 34 _Hby H
34 Cyćene. H OJ ive Ce OMA, KAKO H3TJICJLA,

MH _H€ NOKyuIABA 0361/6HO na neu#. Uunu
Ce JA Cy CKOPO CBE NaprTuje 3apaxeHe THM

METOJLAMA. CTAJIHO HEIIPOMEHIBMBO namajy

TJIABE, OJLOBĐDEMEeHA HA BPEME, IIOJIHTHUKMX

SbY UM M IPKAaBHHX_Oprana. M o TOM cmMo

CKOPO UMTAJIH KOJIHKO HX je TAJIO OR Kpaja
CBeTCkOra para u aOnukanuje Pepnunanna

KOGyYpIUKOT,  BEJIUKOTA__ NPOTEKTOPA OBHX

 MpauHnux repopucra_ Koje je oH yseo Guo

Noi HajaM H y CIyKOy 34 CBOje NuHACTHU-
Ke NJIAHOBE, KOjuMA CY CHJIe NOGPO NOLIJE

ocrape Gyrapcke acnmupauuje za ux iuma

ZAKJ/IOHH.
TlocIbeniba

Hapekema paze Ha CBOjy PyKy. C Tora je (MEeTOJA GyrapcKux #  OBOFA HauuHa  mo-

H NOLIIO-JIO OBE FPJIHe 3460yHe ca HOBuYA-
HuNaMa on 5 zunapa. Hacrao jeja JLOM
u jegua CTpKkA, a za 4 He FOBOPHMO Oo
CBHM norpnaMa koje ce je ynpaB;sbaJno na

pauyH oHe crpane, koja y nac uema_ayx-

TOPHTETA.
TOcnojIo rope, OBo He H/Le BHIIE OBAKO.
VKOUHTE KOJIA KOjAa CTE  OKPEHYJIM  HHBA
CcrTpaHy, jep he ce ua oBaj HauHH 310 ripohiu,
HapoJji OL Bac HMHILTA He TPAKH, HEFO JA
Y BaMa BU/IH AyKTOpHTET, JEP AKO BH HC
CTEueTE AYKTOPHTETA IIPE/L HA-
ponoM KOjuM yrpaBisbare, Kako here u ca
uumMe Here HMIIOHHPATH HA CBHM MOryhum
KOH epeuuaMa, Ha KOjuMa nposase mo6po
CaMO OHH KOju yKuBAajy ayKTOpnTeT. Hau
NOJIoxKaj kpaMa Hranuju # IBeHO  JIPIKAIbE
npaMa nama ne OnpaB/aBajMo
CMJIOM TIpuJuKa. Jauu u Buiiu V3POK JEKH
V TOME IITO CMO 6e3 ayKTOpuTETAa H Npama
CaMHM CeOH A KAMO JIM IpAMA BaHH.
liBanaecru je uac! Videant consules 1

[Ipusmuke y Byrapckoj.

Pocni Crojan Nporuh.: y /CBOM
»PaJI4KAJIY“  NOHOCH  WIAHAK MOJI TOPIBHM
HATII4COM, Y KOME H3M€Hy OCTAJIOT KAKE H
OBO: ,V Byrapckoj mamac HeMa Hu rpara
OJL NEMOKPATHBMA H CIOGOJLOVMIbA. S IbOJ
u naHac 6ecuu TepopucTuuka akuuja, koja
je pasopaBaa byrapcky zenenujamMa, u koja
je Ha >KaJIOCT IIOMATAHA OTBOPeHO HC HAj-
BHIIHX BPXOBA IPKABHE ynpaBe. Ona ce

 CraMGOsucKor u“
NETA Y IPETOBOM KAGUHETY.

npeBeh ca

juruuke 6op6e 6uo je  JluMuTpoB, 1upyr
MHHHCTAP  YHYTPALIIbHX

Ilocnenmwa! Tako Ce HeKOoMe UHHHJIO,

H TAKO Ce xBaJHo CramOoJujeku Koju je
= TEATPAJIHO OKAJIHO_ CBOTA IPyra u oGehao

HCKOPeHHTH — Ty CTPALIHY  GOJIECT NOJIH-

THUKOT, APXKABHOT OpraHu3Ma 6Gyrapckor.
OJ = TOTA HHLITA HMje
Guo. IIpu_ Boxuhi usa Tora KPBABOTA 3.10-

AJIH HA KAJIOCT

uuHna 6uo je — KPBAaB.

mAPTEM OBHX  NOJIHTHMUKHX-

Heku  pesepBiu  nyKOBHHK ATaHacoB |

yOuo je peBoJIBepoM, y cper kaane Ilanax

(TlaHax0B ?), Tpu_uoBeka, o Kojux je jenan

UIMJEHE OTNAOKM A:

jenuor crynua 3 gan, Tipa — :

oy TeKCTy 4 nunapa Crag- :

Guo ynpaBuuk copujeke nojuuuje, jezam |

 IlerpuuKH OKPYXKHH HaueJIHHK, uHju je nper-

XOJIHHK TaKOHe NIpe KPATKOFA BPeMEHA CHO
noruuyo. HH Taj pešzepBHu NnyKOBHHK, KOju
je ma TAj HauuH, NO npHuuatby geMOKPAT-
cKor [Ipenopua xTeo ja ocBeTu yBpe-
Jly HaHeceHy KOPy pPe3epBHux opuuupa oz
crpane y6ujeuux — noGerao je uenpej Ho-
ca CBHX FOCTHjy M BJACT ra jou Huje npo-
HALIJIA ! e ;

HNeH, apyru JucT GyrapCKu, CAOniuira-
Ba ga je o GoxuhiHum rpasnuuuma 6uo
jou yGucraBa u y Coduju u no cenuma!

Kako 'je .y Byrapekoj uajerpoxa_ "neH-|
3Ypa H OIICALIHO CTAIC, O TOME CE TEK OBHX
AHA CA3HAJIO — paHHje IUTAMIA HHje CMje-
Ja O TOM HHIITA jaBIbAT4! H cau ce TO y-
UHHMJIO BPJIO IIAXKI6BHBO M Ge3 HKAKBE KPH-
TuKe |“

Harneja, za jezaH IMO  HalEF HA-
pola xpBaTCcKOr umeHa u npeBeh Boju by-
TAPCKY MH HA HCKH HAUMH KOKETHPA C IbO-
ME. CyMibaMO La je TO u3 ysjepewa rnipaBor
ocjehaja OpaTcTBa, aJIH Ja MMA CPOJCTBA
XxapakTepa u3mMely i»ux, TO je CBAKAKO IIPH-
JIHUHHje.

Političke

Konferencija u Genovi.

Do sada je javuost slušala i

. neprestano sluša o _ konferenci i Genovi,

koja je na sebe uzela gotovo sasvim go-|

spodarski harakter, a da li će da na njoj
iskrsne i kakvo jače

da joj poremeti pravi rad, to ćemo tek
moći vidjeti.
Konferenca je sazvata za 8. marta.

reda, prama pariškom
»Eclair“ ovaj je: 1. vijećanje o mogućnosti
praktične — provedbe načela, koja sadrži
zaključak — Vrhovnoga Vijeća u Cannesu
od 6 januara 1922 godine; 2. stabilizacija
evropskog mira na trajnim osnovama ; 3.
stvaranje potrebitih prepostavka za uspo-
stavu povjerenja-da se postojeći mirovni
ugovori ne krše; 4. financijska pitanja,

Tekst dnevnog

suviše — naka, obnova državnih financija,

o konferenci u Cannes-u, a sada će da

političko pitanje te

novosti.

pitanje centralne banke i emisionih
valutni
tečajevi, pitanje javnog i privatnog kredita;
9. gospodarska trgovačka pitanja, oolakša-
nje osiguranja uvoza i izvoza,
i konzularni statuti, dozvola
vati u gospodarskim oporacijama, tehnička
pomoć MRIHju noj Domeni; 6. transportna
sredstva.

Povjerenje Poincare-u.
Francuski ministar predsjednik proči-

tao je vladinu deklaraciju i odgovorio na

razne interpelacije. Po svršenoj diskusiji

o interpelacijama na spoljnu politiku nove

vlade, prešlo se na glasovanje, te je iz-
glasano povjerenje vladi. Od 569 glasova
462 bilo je za a 107 protiv vlade. Ovaj

rezultat glasanja pokazuje da je novi ka-

ba-

YBP&KNHJIA .TOJIHKO y jaBHu >KuBor Byrapeke

monetna pitanja, pitanje kolanja banknota,

sofekntunje

PILICI 1 KRŽINE

uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917.
8 K. P. DOMINKOVIĆ.

Tamnica ,Bijeli Dvorac“.

Dubrovnik je >Kurort“ ili barem misli da bude kurort,
ler reklama 'već postoji, istina ponajviše u njemačkom
jeziku i po njemačkim novinama, ali postoji. ,Kurort“ u
slavenskoj Austriji znači nešto slično što i njemačka
Kolonija, pa kad je Dubrovnik već neki kurort ili je
u putu da baš to postane, onda mora da već barem miriše
na njemačku koloniju. Njemačko nadiranje po našim ze-
mljama počinje sa kelnerima a zaglavljuje sa raznim
» Verein“ — imai proturivanjem u članove općinske uprave.
Do vVoga posljednjega kod nas još nije došlo, ali se je
iz daleka naziralo kako se, pomalo ali stalno, tome utire
put. Sjećam se još iz prvog djetinjstva, kad u Dubrovniku
Nije bila nego samo jedna gostiona u kojoj se točilo pivo
i jedan Hotel, Malo pomalo počeše nicati razni ,Restaurant“,

» Bierhalle“,

progres, da, ali ne naš nego njemački, jer sve te nove
ustanove imale su svoje
Mao sao iprimali sa njemačkim pozdravom, a na
die se iznosili svoju ,Speisekarte“. Sa velikom
Si tE S > 2 koji od njih govorio ili odgovarao srpski,
| potpuno a ćim. držanjem, iz kojega se je moglo vidjeti

ivatili sav onaj prezir i drsko potcijenjivanje

naše
aseg jezika i našeg naroda, Uz vrlo rijetke izuzetke do-

broći
idni, apatični i nemarni Dubrovčani, nijesu vodili ni

najm:
imanje brige o tim »Sitnicama“. A zašto da grdi kelnera

i
/

»dasthaus“, ,Pension“, ,Hotel“ it.d. To noči

»kelnere“ i »kelnerice“ S koji su

što dočekuje i što se razbrblja u njemačkom jeziku, kad

on onako fino dočekuje a još finije poslužuje? Zašto za
istu stvar da se okosi ili da izgrdi kelnericu, kad je ona

uz to još lijepa i draga? Pa kako bi Dubrovčani o tim:
isitnicama i vodili brige, kađ-oni imaju ovamo mnogog

posla oko narodne (?!) borbe? Srbi su se _znojili dan i
noć, ne žaleć ni teškog truda ni grdnih novaca, kako će
da unište — i to uprav unište — Hrvate;
dobiju općinu _ u svoje ruke; a Hrvati se, opet, nijesu
nikada mogli postiđeti da su išta mlohaviji od svojih su-
protnika, Ovakova borba vodila se inače sa jednakom

Žestinom i po svim našim krajevima u monarhiji gdje

živimo pomiješani.

A muzike? Ko će voditi brige o sitnicama nje:
mačkog jezika kod kelnera i kelnerica, kad ovamo stoji
veliko pitanje muzik&: srpske i hrvatske? Koja muzika
jače udara; koja se bolje čuje; u kojoj ima više muzika-
nata; kako će se, bilo na koji način, otrgnuti po koji
muzikanat iz jedne u drugu muziku; koja će, u svečanim
prilikama, imati počasno mjesto? it.d.; to su bila vrlo
krupna pitanja, tako da su nekada postojala i neka vrst

problema, koji se ne dA tako lako riješti, a zbog čega je

mnoge često i glava zaboljela i besane su noći provodili.

U pitanjima muzike bila je neko vrijeme usredotočena sva

domaća politika Dubrovčana i Dubrovnika, ato je pitanje
bilo od tolike snage, da je zbog njega, u nekim momentima
već prihvaćene bratske sloge, dolazila i ta sama bratska
sloga u pitanje. Muzike su dakle bile neka vrst barometra
političkog života n Dubrovniku, preko njih nije se htjelo
ni moglo vidjeti šireg orizonta. Pa ipak reći, da je taj život
— uprav ta borba — bio besmislen ili čak nepatriotski,
bilo bi napravedno, Suditi o jednom javnom radu možeš

kako će da

-—

pod kojima se odnosni rad izvodio. S toga sene smije na
prečac nemilosrdno osuditi držanje i rad prama onome
što se je nekad cijenilo kao ,sitnica“ a što se kasnije
rješava sa jakim narodnim. pokretima, nemirima pa čak i
ratovima. A, ne smije nas čuditi, kako smo se nekada sa
najjačim oduševljenjem, iskrenošću, predanošćn i i sa velikim"

žrtvama zalagali za nešto, o čemu su nas kasnije uvjerile

prilike, ili smo se sami uvjerili, da je cio naš prošli rad
bio prosta utopija na štetu sadašnjosti i budućnosti, besmi-
slen i neprirodan, te da nam je na svrhu porušio sve one
ideale budućnosti, koje smo viđali sa nekom sigurnošću,
gotovo ostvarene, ali ih dočekasmo sasvim porušene, jer
nas je bujica prilika odnijela krivim putem.

Veliki događaji, — a pogotovo rat, — svakome, 2
je prožet duhom narodnih težnja i narodne tradicije, otva-:
raju oči, ne, da baš mnogo šta nova vidi,
postane jasno ono što je negda tek samo nazrijevao, čemu
je težio, radi čega je radio, borio se, trošio svoju snagu,

mi nekada u našoj prošloj borbi smatrati ,sitnicom“, jer
je nadirala bez krvi. A sada, kad je došlo do rata, vidimo _
isto ono što smo prije viđeli, ali sada jasno, čisto i potpuno
shvatljivo. Sada, kad vidimo kako svi naši ideali stoje

ali put kojim je žurio vodio ga jena stranu mješte k cilju. |
| Rat je. Evropa se hvata u koštac i biju se — narodi,
da zaustave, pobijede ili podlegnu najezdi bujice koju smo

zakonske |
garancije za književno, umjetničko i t. d.
vlasništvo,
strancima i njihovim poduzećima fsudjelo-

x

samo onda, ako se preneseš u ono doba i u one prilike |

već da mu

nataknuti na bajuneti, jasnije nam dolazi pred oči sva.

mizernost nekadašnje, i ako iskrene ali umišljeno patri- |
jotske, borbe, te grdni i opasni Demon nekad umišljenih |
»Sitnica“. Kad usporedimo ono u što smo onda gledali a

što danas vidimo, trebali da nas obuzme stid za prošlost ?

— Nipošto! Sada, kad jasno vidimo, moramo i možemo