Wsnasu GPHJEMOM H oydorom y GyTpo npernnara : 3a Ty G6poBHHUK, € JLOHAIAIPBEM HA Kyfiy 72 IHH. a ronuHy: ToruiTom 33 Ily6poB- uu u uujeny /IpxxaBy 80 nu. JHHY, HA NO rojuHe u Ha Ha ro .: > mjeceu cpasmjepno. IlojeuiHuH 6poj 75 napa pun. (LnarHBo u yTYKHBO y Jly6popnuxy. e BJacHHK H H3ZJABATEJ : OJIGOP HAPOJIHE PAJJEKAJHE CTPAHKE Y NVEPOBHHKY. OnroBopHu ypenuuk: NETAP IIETKOBHR. l UM. BHCHH€ y uu punu onheisa, zaxBaJe u orgacu HMM OTJIACHBAHHMA TONYCT. | P 5p. 8. IlyG6poBHuK 25. Janyapa 1922. Don E MI be3 AVKTOPHTETa. COJIMJIHOCT CBAKE OpTraHu3aliuje rapaH- rupano je caMO OHJA, AKO iPEHO HajBHIILIE MjecTo y>KHBA TIOTIIJH ayKTOPHTET y 3aje1- uuu. Tjije rora HemMa, opramusanuja je CTABIBEHA TIPEJLO ZMJIeMY : MJIH NITO TIpE nokiu JLO ay KTOPHTETA MJIH HEMHHOBAH PACITAJI. MopaMO. Ha 2KAJIOCT, OJIMAX, Na Ka- KeMO: Y HALIOj APXKABH HEMA AYKTOpHTETA, 1 aKO Ce OBAKO Nase robe mahu hemMo ce npejt zujeMom: mu Gpsu mjek miu 6p30 paciajra be. | HajBeliu ayKTOPHTET y IpXKABH MOpa ga 6ylle 30KOH HM TpeMa TOME OHA BIACT koja mpejcraBmva ojidocuu = 3akoH. bory xBAJIA MH HMAMO H jemo u upyro. Amu iro ce Kon Hac noratja? Huru BJaCTH Npn- Mjetbyjy 34KOHE€, HHTH HX IIP»KABJbaHH M3-. Bpiiyjy. H Tako nacraje KAOC y KOME paid CBAK NO CBOJOj BOJBH, jep HeMma ayKTOpH- TETA. Kar Gu 34 OBO, NOoueu penaTu cBe npuMjepe KA0 NOKA3 HCTHHE OBOFA IITO FOBOpHMO, H€ OMCMO HHKA/LA HH CBPIIMJIH. Tek la He rOoBOpuMO 6e3 ujenHor joKka3sa ucTuHe, naBecr emo caMO OBO: 3aKOH O INBEPNOBAIbY NpenIBHija roTOBO cBe, na ce aa CBAKU Clyuaj npenBuija M KA3HA, A HMA H TFOJIeEMHX KA3HH. JE JIH TA] 34KOH HMAO CHAre la yMaibiL NiBepnoBamwe ?. bau ro- TOBO HHMAJIO. A. 3anuro ? Jep ce 3aKoH OJ BJACTH me npumjeiyje, He BOJIH C€&, KA3H€ KAKBY 3AKOH IIPE/IJIAXKE —HE-H3BPHIYjy-—-€6.-H—KAJA-JUBEPUEPH BUJE < 4 yBjepe ce, La Cy 34KOHH CAMO IpHjeTIbe | HA NATIHPY, OHJLA Cy OHH H CyBHILIE IPCKH Y ynporanihuBaity oBe Haile npxaBe. 3ap Huje KAPAKTEpHCTHUAH CJIyuAj CA OHHM DpaHuy30M INTO TA HEJABHO KOJI HAC yXBA- '" THIIe, Kaj je XTHO A NPOLIBEPLyJE Cpe- 6pnu HoBau usMujerian_y Bpehama ca rma- CYJbOM ? HcnoueTka Majo razamMe, rmocguje MAJIO M HeKE HHTEPBEHLIHJjE, H, KAKO KAY, Qpauuy3y HoBau noBpaheH. A Ipyru 1uBep- EPH BHJIE CBE OBO, IA MMJIO TAPY PYKAMA : OJATOCJIOBEHE OBE 3EeMJbe! FEBO jONI jean eKJaraHTaH NIpumjep. O CIOMA IA HA OBAMO, H3NATE CY BHIIE NnyTa jasne napenće, pa3šymuje ce y3 ourpe NPHjeTIBE, JJA CBAK MOPA BJIACTHMA TIPOLATH 3ZHATE JA KAKO 64 MOPAJIO. zna 6yne. KOHTPOJIA KAKBY 34KOH 34TOBapa, Opyxje M CBEHTYAJIHH EKCIIJIOZHBHH MATEPH- jaJI, AKO TA KO HMA. Y :34]U60j HAPENGH TIpHje- THJIO CE HHIITA MAIbE HETO CA CMP AKO CE KOJI EBEHTyaJIHE NpeTpare nalje opy»xja, Kor je Mopao npenaru. Tla koju je pesyvirar cBuxX OBHX Hapenaća u npujeriw»a? Hapenon ce oa3Ba0 caMo jegaH JIHO, A BJACTH, M AKO CY TO MOTJIe M MOPAJIE la 3HAJIY, HHTH CY Ipenysene npeMeTauuHa, HHTH _ Cy KOra crpujesage. Jla je caMo jela OHo cTpn- jean, Buje Gu cre jom opyxja na Barone !Ila Kala ce oBako pau, ona Huje uygo za cBak pau no cBojoj Bou a ma 34KOH H Hape/iCe H CBe npujeriw»e He okpe- he ramaBe! Ouna nuuje uyno uu uiro noje- IHHe BJACTH, 6Ge3 KAKBOT BMHIJEeT jaBHOT na je mocTajla ONacHOCT BEJIHKA M 34 _Hby H 34 Cyćene. H OJ ive Ce OMA, KAKO H3TJICJLA, MH _H€ NOKyuIABA 0361/6HO na neu#. Uunu Ce JA Cy CKOPO CBE NaprTuje 3apaxeHe THM METOJLAMA. CTAJIHO HEIIPOMEHIBMBO namajy TJIABE, OJLOBĐDEMEeHA HA BPEME, IIOJIHTHUKMX SbY UM M IPKAaBHHX_Oprana. M o TOM cmMo CKOPO UMTAJIH KOJIHKO HX je TAJIO OR Kpaja CBeTCkOra para u aOnukanuje Pepnunanna KOGyYpIUKOT, BEJIUKOTA__ NPOTEKTOPA OBHX MpauHnux repopucra_ Koje je oH yseo Guo Noi HajaM H y CIyKOy 34 CBOje NuHACTHU- Ke NJIAHOBE, KOjuMA CY CHJIe NOGPO NOLIJE ocrape Gyrapcke acnmupauuje za ux iuma ZAKJ/IOHH. TlocIbeniba Hapekema paze Ha CBOjy PyKy. C Tora je (MEeTOJA GyrapcKux # OBOFA HauuHa mo- H NOLIIO-JIO OBE FPJIHe 3460yHe ca HOBuYA- HuNaMa on 5 zunapa. Hacrao jeja JLOM u jegua CTpKkA, a za 4 He FOBOPHMO Oo CBHM norpnaMa koje ce je ynpaB;sbaJno na pauyH oHe crpane, koja y nac uema_ayx- TOPHTETA. TOcnojIo rope, OBo He H/Le BHIIE OBAKO. VKOUHTE KOJIA KOjAa CTE OKPEHYJIM HHBA CcrTpaHy, jep he ce ua oBaj HauHH 310 ripohiu, HapoJji OL Bac HMHILTA He TPAKH, HEFO JA Y BaMa BU/IH AyKTOpHTET, JEP AKO BH HC CTEueTE AYKTOPHTETA IIPE/L HA- ponoM KOjuM yrpaBisbare, Kako here u ca uumMe Here HMIIOHHPATH HA CBHM MOryhum KOH epeuuaMa, Ha KOjuMa nposase mo6po CaMO OHH KOju yKuBAajy ayKTOpnTeT. Hau NOJIoxKaj kpaMa Hranuju # IBeHO JIPIKAIbE npaMa nama ne OnpaB/aBajMo CMJIOM TIpuJuKa. Jauu u Buiiu V3POK JEKH V TOME IITO CMO 6e3 ayKTOpuTETAa H Npama CaMHM CeOH A KAMO JIM IpAMA BaHH. liBanaecru je uac! Videant consules 1 [Ipusmuke y Byrapckoj. Pocni Crojan Nporuh.: y /CBOM »PaJI4KAJIY“ NOHOCH WIAHAK MOJI TOPIBHM HATII4COM, Y KOME H3M€Hy OCTAJIOT KAKE H OBO: ,V Byrapckoj mamac HeMa Hu rpara OJL NEMOKPATHBMA H CIOGOJLOVMIbA. S IbOJ u naHac 6ecuu TepopucTuuka akuuja, koja je pasopaBaa byrapcky zenenujamMa, u koja je Ha >KaJIOCT IIOMATAHA OTBOPeHO HC HAj- BHIIHX BPXOBA IPKABHE ynpaBe. Ona ce CraMGOsucKor u“ NETA Y IPETOBOM KAGUHETY. npeBeh ca juruuke 6op6e 6uo je JluMuTpoB, 1upyr MHHHCTAP YHYTPALIIbHX Ilocnenmwa! Tako Ce HeKOoMe UHHHJIO, H TAKO Ce xBaJHo CramOoJujeku Koju je = TEATPAJIHO OKAJIHO_ CBOTA IPyra u oGehao HCKOPeHHTH — Ty CTPALIHY GOJIECT NOJIH- THUKOT, APXKABHOT OpraHu3Ma 6Gyrapckor. OJ = TOTA HHLITA HMje Guo. IIpu_ Boxuhi usa Tora KPBABOTA 3.10- AJIH HA KAJIOCT uuHna 6uo je — KPBAaB. mAPTEM OBHX NOJIHTHMUKHX- Heku pesepBiu nyKOBHHK ATaHacoB | yOuo je peBoJIBepoM, y cper kaane Ilanax (TlaHax0B ?), Tpu_uoBeka, o Kojux je jenan UIMJEHE OTNAOKM A: jenuor crynua 3 gan, Tipa — : oy TeKCTy 4 nunapa Crag- : Guo ynpaBuuk copujeke nojuuuje, jezam | IlerpuuKH OKPYXKHH HaueJIHHK, uHju je nper- XOJIHHK TaKOHe NIpe KPATKOFA BPeMEHA CHO noruuyo. HH Taj pešzepBHu NnyKOBHHK, KOju je ma TAj HauuH, NO npHuuatby geMOKPAT- cKor [Ipenopua xTeo ja ocBeTu yBpe- Jly HaHeceHy KOPy pPe3epBHux opuuupa oz crpane y6ujeuux — noGerao je uenpej Ho- ca CBHX FOCTHjy M BJACT ra jou Huje npo- HALIJIA ! e ; HNeH, apyru JucT GyrapCKu, CAOniuira- Ba ga je o GoxuhiHum rpasnuuuma 6uo jou yGucraBa u y Coduju u no cenuma! Kako 'je .y Byrapekoj uajerpoxa_ "neH-| 3Ypa H OIICALIHO CTAIC, O TOME CE TEK OBHX AHA CA3HAJIO — paHHje IUTAMIA HHje CMje- Ja O TOM HHIITA jaBIbAT4! H cau ce TO y- UHHMJIO BPJIO IIAXKI6BHBO M Ge3 HKAKBE KPH- TuKe |“ Harneja, za jezaH IMO HalEF HA- pola xpBaTCcKOr umeHa u npeBeh Boju by- TAPCKY MH HA HCKH HAUMH KOKETHPA C IbO- ME. CyMibaMO La je TO u3 ysjepewa rnipaBor ocjehaja OpaTcTBa, aJIH Ja MMA CPOJCTBA XxapakTepa u3mMely i»ux, TO je CBAKAKO IIPH- JIHUHHje. Političke Konferencija u Genovi. Do sada je javuost slušala i . neprestano sluša o _ konferenci i Genovi, koja je na sebe uzela gotovo sasvim go-| spodarski harakter, a da li će da na njoj iskrsne i kakvo jače da joj poremeti pravi rad, to ćemo tek moći vidjeti. Konferenca je sazvata za 8. marta. reda, prama pariškom »Eclair“ ovaj je: 1. vijećanje o mogućnosti praktične — provedbe načela, koja sadrži zaključak — Vrhovnoga Vijeća u Cannesu od 6 januara 1922 godine; 2. stabilizacija evropskog mira na trajnim osnovama ; 3. stvaranje potrebitih prepostavka za uspo- stavu povjerenja-da se postojeći mirovni ugovori ne krše; 4. financijska pitanja, Tekst dnevnog suviše — naka, obnova državnih financija, o konferenci u Cannes-u, a sada će da političko pitanje te novosti. pitanje centralne banke i emisionih valutni tečajevi, pitanje javnog i privatnog kredita; 9. gospodarska trgovačka pitanja, oolakša- nje osiguranja uvoza i izvoza, i konzularni statuti, dozvola vati u gospodarskim oporacijama, tehnička pomoć MRIHju noj Domeni; 6. transportna sredstva. Povjerenje Poincare-u. Francuski ministar predsjednik proči- tao je vladinu deklaraciju i odgovorio na razne interpelacije. Po svršenoj diskusiji o interpelacijama na spoljnu politiku nove vlade, prešlo se na glasovanje, te je iz- glasano povjerenje vladi. Od 569 glasova 462 bilo je za a 107 protiv vlade. Ovaj rezultat glasanja pokazuje da je novi ka- ba- YBP&KNHJIA .TOJIHKO y jaBHu >KuBor Byrapeke monetna pitanja, pitanje kolanja banknota, sofekntunje PILICI 1 KRŽINE uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. 8 K. P. DOMINKOVIĆ. Tamnica ,Bijeli Dvorac“. Dubrovnik je >Kurort“ ili barem misli da bude kurort, ler reklama 'već postoji, istina ponajviše u njemačkom jeziku i po njemačkim novinama, ali postoji. ,Kurort“ u slavenskoj Austriji znači nešto slično što i njemačka Kolonija, pa kad je Dubrovnik već neki kurort ili je u putu da baš to postane, onda mora da već barem miriše na njemačku koloniju. Njemačko nadiranje po našim ze- mljama počinje sa kelnerima a zaglavljuje sa raznim » Verein“ — imai proturivanjem u članove općinske uprave. Do vVoga posljednjega kod nas još nije došlo, ali se je iz daleka naziralo kako se, pomalo ali stalno, tome utire put. Sjećam se još iz prvog djetinjstva, kad u Dubrovniku Nije bila nego samo jedna gostiona u kojoj se točilo pivo i jedan Hotel, Malo pomalo počeše nicati razni ,Restaurant“, » Bierhalle“, progres, da, ali ne naš nego njemački, jer sve te nove ustanove imale su svoje Mao sao iprimali sa njemačkim pozdravom, a na die se iznosili svoju ,Speisekarte“. Sa velikom Si tE S > 2 koji od njih govorio ili odgovarao srpski, | potpuno a ćim. držanjem, iz kojega se je moglo vidjeti ivatili sav onaj prezir i drsko potcijenjivanje naše aseg jezika i našeg naroda, Uz vrlo rijetke izuzetke do- broći idni, apatični i nemarni Dubrovčani, nijesu vodili ni najm: imanje brige o tim »Sitnicama“. A zašto da grdi kelnera i / »dasthaus“, ,Pension“, ,Hotel“ it.d. To noči »kelnere“ i »kelnerice“ S koji su što dočekuje i što se razbrblja u njemačkom jeziku, kad on onako fino dočekuje a još finije poslužuje? Zašto za istu stvar da se okosi ili da izgrdi kelnericu, kad je ona uz to još lijepa i draga? Pa kako bi Dubrovčani o tim: isitnicama i vodili brige, kađ-oni imaju ovamo mnogog posla oko narodne (?!) borbe? Srbi su se _znojili dan i noć, ne žaleć ni teškog truda ni grdnih novaca, kako će da unište — i to uprav unište — Hrvate; dobiju općinu _ u svoje ruke; a Hrvati se, opet, nijesu nikada mogli postiđeti da su išta mlohaviji od svojih su- protnika, Ovakova borba vodila se inače sa jednakom Žestinom i po svim našim krajevima u monarhiji gdje živimo pomiješani. A muzike? Ko će voditi brige o sitnicama nje: mačkog jezika kod kelnera i kelnerica, kad ovamo stoji veliko pitanje muzik&: srpske i hrvatske? Koja muzika jače udara; koja se bolje čuje; u kojoj ima više muzika- nata; kako će se, bilo na koji način, otrgnuti po koji muzikanat iz jedne u drugu muziku; koja će, u svečanim prilikama, imati počasno mjesto? it.d.; to su bila vrlo krupna pitanja, tako da su nekada postojala i neka vrst problema, koji se ne dA tako lako riješti, a zbog čega je mnoge često i glava zaboljela i besane su noći provodili. U pitanjima muzike bila je neko vrijeme usredotočena sva domaća politika Dubrovčana i Dubrovnika, ato je pitanje bilo od tolike snage, da je zbog njega, u nekim momentima već prihvaćene bratske sloge, dolazila i ta sama bratska sloga u pitanje. Muzike su dakle bile neka vrst barometra političkog života n Dubrovniku, preko njih nije se htjelo ni moglo vidjeti šireg orizonta. Pa ipak reći, da je taj život — uprav ta borba — bio besmislen ili čak nepatriotski, bilo bi napravedno, Suditi o jednom javnom radu možeš kako će da -— pod kojima se odnosni rad izvodio. S toga sene smije na prečac nemilosrdno osuditi držanje i rad prama onome što se je nekad cijenilo kao ,sitnica“ a što se kasnije rješava sa jakim narodnim. pokretima, nemirima pa čak i ratovima. A, ne smije nas čuditi, kako smo se nekada sa najjačim oduševljenjem, iskrenošću, predanošćn i i sa velikim" žrtvama zalagali za nešto, o čemu su nas kasnije uvjerile prilike, ili smo se sami uvjerili, da je cio naš prošli rad bio prosta utopija na štetu sadašnjosti i budućnosti, besmi- slen i neprirodan, te da nam je na svrhu porušio sve one ideale budućnosti, koje smo viđali sa nekom sigurnošću, gotovo ostvarene, ali ih dočekasmo sasvim porušene, jer nas je bujica prilika odnijela krivim putem. Veliki događaji, — a pogotovo rat, — svakome, 2 je prožet duhom narodnih težnja i narodne tradicije, otva-: raju oči, ne, da baš mnogo šta nova vidi, postane jasno ono što je negda tek samo nazrijevao, čemu je težio, radi čega je radio, borio se, trošio svoju snagu, mi nekada u našoj prošloj borbi smatrati ,sitnicom“, jer je nadirala bez krvi. A sada, kad je došlo do rata, vidimo _ isto ono što smo prije viđeli, ali sada jasno, čisto i potpuno shvatljivo. Sada, kad vidimo kako svi naši ideali stoje ali put kojim je žurio vodio ga jena stranu mješte k cilju. | | Rat je. Evropa se hvata u koštac i biju se — narodi, da zaustave, pobijede ili podlegnu najezdi bujice koju smo zakonske | garancije za književno, umjetničko i t. d. vlasništvo, strancima i njihovim poduzećima fsudjelo- x samo onda, ako se preneseš u ono doba i u one prilike | već da mu nataknuti na bajuneti, jasnije nam dolazi pred oči sva. mizernost nekadašnje, i ako iskrene ali umišljeno patri- | jotske, borbe, te grdni i opasni Demon nekad umišljenih | »Sitnica“. Kad usporedimo ono u što smo onda gledali a što danas vidimo, trebali da nas obuzme stid za prošlost ? — Nipošto! Sada, kad jasno vidimo, moramo i možemo