danasn OPHJOMOM H oy6orom y |yTpo rnnara : 3a Jly6pOBHHK, x P OHALIGIKEM y Kyhy 84 jun. Ha ronuHy: [louwuTomM 32 Jly6poB- uuK u uujeny JIpxaBy 96 run. na roguuy, Ha No rojune d Ha : mjecen cpa3smjepHo. — := . flojemuuu Gpoj 1. ANHap. - flnaTupo 4 VTyiKHBO y JlyGpoBHuKy. BJacHuK u u3naBaTeJb: OJIBOP HAPOJIHE PALHKAJNE CTPAHKE y 5 NVBPOBEHKY. Sai kou ypenuuk : TNIETAP TIETKOBHR. LIMJEHE OTNACHMA: | 1 uM. Bucnne y mapun jenuor cTyriua 3 nun. TIpu- onheia, 3axBaje m Orgacu y TekCTy 4 nunapa Cragr- HHM OTJIACUBAHHMA NOTIJCT. md m saa bp. 14. Jly6poBnuK 18. Pdorapa 1922. Ton. k a = omanogE JlyG6poBHHK, 17. beGpyapa. CeHTuMEHTAJIHA “ TBPIjetba = yCIbEJL (JeaJIHO-CEHTHMEHTAJIHHX IKCJBA, MOTY na nautjy Ha amraya u yBaxee Koj OIIeT TIONITEHHX MH CEHTHMEHTAJIHHX /LY- ma, koje cBe Bure y pyouuacroj 6oju jep upeBuijajy peaJiHocT. Tako je u ca OHOM. TBPJIHOM : ,HEMA XPBATCKOT TIH- TAtba !“ Kar He 64 BOJMJIH pauyHa o pe- CruiuTcku_ Zivot, Koju je, aKO Ce He BADAMO, IIpBH IIOJIBYKAO, MCKPEHO H umajy_cBojux: Via Y Beorpajickoj INOIITEHO, La HHje ucrTuHa _/(4 XPBATCKO , NuTame ame nocTroju, Beli na je oHo Ty, AIH Na ra Tpeća gujeuuru 4 pujelia- BATH, NOHOCH UWJIAHAK, KOjM Ce GaBH ca MeMOpaHuyMOM XpBarTcKor Boka, H HOCH HaTIHIC: jeuHa xpBaTcka cpa- MoTa. Taj umaHaKk 34Bpuiyje OBAKO : Sam memorandum nas ne straši. »I11OJIHTHNH“ UHTAMO H. TIP. OBY BH- jecr ca [leruwa: CBe mpucrajnuie crapora pexuma 4 CBU yorluire ananujoHaJiHu e1eMeHTH y Npnoj opnu ca noysnamem raenajy y HOBy akuWujy GuBiier Henepasa Be- iuoBuha u up. Cekyne /\pmeBuha, Ko-“ jH, TIO nocrTHrHyTOM Cnopa3yMy ca Pa- NHheM, nouni>y za imupe meby Hapo- noM cemaparueTuuky nponaramny. Oau Osu _y uHjuM je pykaMa cyzOuua | OBE BeM/be MH IbEHOT MHPHOT H COJIM/I- HOF pa3BHjama Heka 1oGpo npomMHcJe, je au srouuuje cBako .uanenaijete VryumaBaru cuioM au je Goe ucrpa- KHTH. y3POK M HahiH My PAZHKAJIHOT Jujeka, ma Taj Cuo Ma KAKO FOPAK, CcaMO la ce OcHTypaMO npej s 2 AJIHOCTHMA ! | CmMujy JIH NONyCTHTH, ZA HAM ce TO XPBATCKO NuTAEE y GeckpajnocT | norme ma rp6auy, u na ce cak Moxe Y Ib NOy3NATH CAMO HE MH y CBOjoj Kyhu ? > : Biće mu ista sudbina kao onome za Parišku Konferenciju: u koš. Ali kako je god onaj, po ondašnjem kazivanju CY ycmemu ga HOBUIeM, KOjH cy zonu u3 3arpe6a, Kyrne jegHy KOMIJIeTy iufaMnapujy, Kojy he jom OBux nama aiHOCTH, Ta Gu HAC TBP/IEA MCTOM OHOM CHATOM OJ ILEBHJIA HM 3ZaHHjela, Ca Ko- JIHKOM BOJ6OM 2>KCJIHMO, /lA TOFA NHTA- iba noucra He Oye. Au mMopamo pa- uyHaTu_ca peajnoniliy ako xoheMo ma nar paz 3a OynylhHOcT NnouuBa Ha ro- 3uTHBHOj OCHOBH.. Bapame ceće 4 1py- rora Ca HJIeaIHHM HM CCEHTHMEHTAJIHHM 3AHOCOM HAHOCH CAMO OTIITY ITETY. MemopaH1yM XpBaTckor Boka ca- MO NOTBPyje peazaocrT nocrTojarva oHor fnuTata 34 Koje ce ca jeme crpane na- raacyje za ue mocroju, Ha crpaHy caza KOJUKO je TO XPBATCKO IHTAPE IIOKPAJ OBAKOBHX MEMOPAHJLYMA ONMACHO HJIH GesonacHo, au je HEeOCIIOPHO, la OHO Mopa za sajmaje rgaBoGoJve oHuma Koju Cy Ha KOPMHJIy Ipape u Koju Boje pauyHa O MHPHOM H \IDOFPeCHBHOM PA- aBujaIbY M KOHCOJIAOBAEY HEHOM, ji. CsakakO MOpaMO na yranpnjen u- CTAKH&MO, ga 34 nac XpBarcku BJoK HHje ucTO Iuro u ApBaru, jep 3HaMo la uma zoćap uo XpBara, Koju He CAaMO LITO He He ga Om CBOr umeHa NpaBe ,xpBaTCcKO TimTae“, Beh najro- pe ocyijyjy ce oHe xpBarcke rpyrie, KOje CBOj4M NPKAeM CTBApajy Heka "ATaHA KOjA HE _H/Iy HH MAJIO y KOPHCT HALIET HAPOJIHOT H TEIIKOM MYKOM CTE- TEHOT Vje IHE>eBa. | naa He HeMo na ce GaBuMo canpxu- HOM MeMOpaHnyMa ApB. Boka, a ne EMO HH za My NpOpmueMo CynG6uny. —ua da se Horty uzdao u Hrvate, gosp. Trumbića bio glavni razlog na- ših neuspeha prema Italijanima, i ovaj će da nam ne donese koristi ; a kad naši unuci budu štili historiju i razabrali da su Hrvati, u velikom času vekovnog obračunavanja, bili silom, u vojsci Habsburgovoj, oprav- dače to prilikama, ali kad budu štiti da će D' Annunzio uzdao u Hrvate, da se uti uzdali u Hrvate, da se uzdao u Hrvate, Bugari i Arif Karlo na Madeiri zaplakaće gorko. OBaj u OBAKAB 3ABPINETAK CILIHT- cKOr Život-a TO je pešsymupana HCTH- Ha Ce3 aHajuse, aiu ucruna o kojoj Tpe0a mu Sa O3GHJBHO BOJMTH PANVIHA. actio a : He Anina OBY HCTHHY €. OKA, HaMehe HAM Ce CHJIOM IIMTARE! IH Ce ZONyYCTKTH, Ibe OCTAH€ HM LAJBE y CBOjOj zojakolI- IbOj CHA3H, NA ZA CBH OHH KOjH C€ jolI y3lajy y ApBare, OLje/IHOM HE HATIpABe DPOHT KA HM ,H3BeCHH KyllHe uUaC“. IIpaMuue ce upBu maja. Csu onu u3 XpsaTekor bloka pajie' 1nyHoM na- POM H BOJE, FOTOBO HECMETAHO, CA Be- mukom emeprujom nponaraHniy 3a cBoj JIECTPYKTHBHH pauyH. Ilponaranna je: BPJIO paruupena, 4 Ha cBakoj cTpaHn _ o cuje i predlagalo da se. sa konferencijom odgodi, na XPBATCKO IIHTA- npeHera u Huucrauparu no cBoj nipu- juuu y Hukrutiy. OBo cy cBe 8HAKOBH KOjM MOpajy | ZAJABATH Opure. Ko ucruHcKu ny6u OBY 3eMJbY CBE | My MOXKe HahH Jimjeka H CBeMyY MOXE gotiu Kpaja. | nAeaew Političke z Genoveska konierencija. U prvo vrijeme, kad se je odlučilo da se održi Genoveska Konferencija za 8 marta, nije se ni mislilo na sve one za- pliće koji će prije nastati nego se do konference dođe. Italiji je ponuđeno da ona na.tu konferenciju šalje pozive pojedinim | državama i, ona ih je poslala. Odmali su novine donosile tačne, polutačne i izmi- prije nego. dadu sup pan \ će biti odnosi između pojedinih šljene vijesti o pristanku i nepristanku, te o uslovima koje neke države postavljaju Ča oli .v > — RA e estupane_ na koj ierenc dosta zaoštreni, da se je sa: raznih strana dok se prije ne raščiste neka pitanja, za koja ne bi bilo zgodno da dođu na tapet same konferencije. I tako još se nije na ? čistu, da li će genoveska konferencija biti otvorena 8. marta, kako je u prvi kraj bilo _ utvrđeno, ili će se odgoditi za kasnije. Nije. ojoš sigurno ni to, da li će na toj konfe- renciji biti zastupane, ikako će biti zastu- pane, sve države koje su na nju pozvate. Baš ove diferencije pokazuju da je geno- veska konferencija od velike važnosti. Na njoj će biti zastupana i naša Kra- ljevina, po svemu izgleda, u zajednici sa novosti. ki za nju. nedoglednih posljedica. Te loga spremna je Engles ka da dia dia suo nogne | Austriju, stavivši joj na RSpplaganj ZI like dimensije, Čehoslovačkom i Rumunjskom kao Mala | Antanta. Ipak, imali bi je privremeno _iz-- dvojiti iz te zajednice patrioti ,hrvatskog bloka“. Vidjet ćemo i to čudo! Očajno stanje Austrije. pa Iz Londona javljaju: Lloyd Georg go- vorio je u Parlamentu te -je dosta jasno naglasio o konačnom slomu Austrije. Vo- deći računa o ovako teškom stanju Austri- je, Engleska je vlada već poduzela sve omjere opreznosti, jer slom Austrije mogao bi povući za sobom čitavu Evropu 1 iman. milijuna funti šterlinga. Sa Engleske | se strane vjeruje, da će i Francuska prisko- čiti u pomoć Austriji na jednak način, i tako pripomoći da ne dođe do katastrofe koja bi, inače, neminovno imala doći. Štrajk u Njemačkoj završen. Kako smo u jednom od prošlih bro- jeva javili, u Njemačkoj je bio buknuo | štrajk željezničara i zahvatio je bio ve- a bilo je došlo i do kr- vavih sukoba. Napokon je njemačkoj vladi uspjelo, da između nje i saveza željezni- čara dođe do sporazuma, i tako su že- ljezničari opet pristupili radu. PILICI | KRŽIN 14 K. P. DOMINKOVIĆ. "spomene i refleksije iz taoštva i iniernacije 1914-1917. — Čekaj, znam šio hoćeš ; Dakle, taj naš seljak. platio je državi u gotovu novcu za svoju kulturu, biva za škole, (i za uređenje potoka i voda da mu ne nište usjev i plod na sve ću se svrnuti. Vidiš, naš ali ih nema; platio je da na njemu i prekinem, već ću nešto da ti objasnim. narod na Primorju, jamačno i po ostalim našim provincijama, treba razdijeliti u onaj dio te je u varošima i varošicama . a tako, više ili manje, i oko njih, od kamo — A vole li da se do kraja pravdaju! — Na nesreću, vole. — Stradaju li zbog nečistoće i bolesti ? — Ito je tačno. što Ne e da ti cio dan ne ređam sve ono ostalo zlo Has a . domu, kaži mi, jesmo li mi u stanju da od 0, onako na brzu ruku, okrenemo? aK * Da ti pravo kažem, ja mislim da smo ipak u lu, Tako ne sve i brzo, ali svakako s vremenom i dobar dio. his rrue odgovaraš, braca Mita, ali čuj i ovo. Mi die . esa jadnom siromaštvu, kadri, oni da mu stanju da a oji su glavni osnov kulture; nijesmo u u uredimo potoke i potočine Zbor štetnih Poplava, što stanja: je glavni osnov privrede i težačkog blago- mod V nije nd dano id su mu uzrok bolestima; nijesmo u stanju * džandar, djes koncesije zlosretnih krčama, jer je PO Zadru če na žalost, i sam _ mu se zastupnik muva ler će mu to . Beću da mu dobije ili održi koncesiju, i gladi ne >. kad dođu na red izbori. Od nerodice jate, u kajati Ozemo sačuvati, a mješte smrdljive po- je U sredini ognjište, te s jedne strane njega leži st oka a Zdravu 4 S druge kutnja čeljad, ne možemo zgraditi seljačku kuću. Heheee I ti si, ledo Mita. brate, daleko odao upade mi.na- il lijesmo u stanju ni da mu presušimo nezdrave zemlje, ali je to i dalje ostalo neuređeno a novac su pojele silne i uzaludne komisije; platio je i za zdravlje, biva da mu se presuše nezdrave močvare, a država mu za to šalje po nekoliko kutija kinina. A gdje nema škola, plodne zemlje i zdravlja, tu carstvuje bijeda; a gdje vlada bijeda tu je politički odgoj prosta iluzija, tu je džandar i finansa sve i sva: Bog, car i gospodar. Preostaju još društveni poroći, kao: kaišarstvo, pjan- čevanje, pravdanje, nepažnja na zdravlje it. d. Eto, liječenje ovih poroka, a uz liječenie po malo objašnjavanja o nacionalnim dužnostima i mislima, to je jedino polje, koje nam je u nekoliko ostalo slobodno da na njem radimo i da pomognemo našem seljaku, ali. — Ha! ha!... eto te, došao iN . upade mi laha Mita. : > A što smo, kaži mi, eto Ddš u je pogledu, do sada uradili? Skupi sve, sračunaj, pa ti suma izlazi — gotovo nula, I još kažeš, da nijesmo Mi sami krivi ? — Da-istinu kažem, bratac moj, ipak smo uradili sve što smo bili u stanju i, uspjeli smo o E granice. no Mita se na ovaj odgovor. akoči A šlanno me na način u kome sam vidio s jedne strane _. čuđenje | AB. i neshvaćanje, te mi u neke- kratko otrese: \ — Hohohd! Ti, nešto onako, — ozvrel glave; i nasmije se punim smjehom, | .—— dJest, bratac moj ; znam da ti ovaj moj bao izgleda. nekako čudan, gotovo apsurdan,. ali ga .ne izrekoh pa | u | sred iskrsnu zelenaši pa pomrse sve. onog dijela koji se je pritijesnio u bio i brda, ono, kako se kaže, ni Božja noga ne dopire. A: tu je: baš naša čista narodna korjenika. U varošima ima svih uslova, da se narod politički odgaja, jer su tu i škole i blagostanje i zdravlje. U va- rošicama je opet prilično dobro; jer ćeš naći nešto pisme- | nosti, bijeda nije skrajna, pa je tu lakše osnovati i malu čitaonicu i štedionicu, pa čak ih zagrijati i za sokolsku | ideju. Pristupačna su prilično i sela oko većih varoši. Ali sve to nije nego šesti dio naroda, s kojim bi lako trsio; > ali, ded ti meni ono preostalih pet šestina, šta ćeš s njima? — Eto gaopet!... Što ćeš s njima ? Šta ćeš s njima? | a ovamo kažeš: uradili smo sve, uspjeli smo do posljednih | granica. Ja tu, pravo da ti kažem, ne vidim logike. . — Samo polako .. . Eto, n. pr. Savez Zemalj. Zadruga. ridio je i mučio se dok je osnovao neki i ako nedovoljan broj zadruga. Te zadruge. i sam si im preporučivao, ali znaš li, kako se je pri tome kuburilo? Tek misliš da si : potpuno uspio a tamo nema ništa. Ti im se napričao, drig ti već udesio da stvar bude gotova, a ono iza vas »Zar ovi kaputaši sad (naumili da. nam otimaju novce? A gdje su bili da po- | mognu ovom narodu, kad smo mu mi i kapom i šakom > pomagali u nevolji: kad je marva skapavala, i kad je > glad bio, i kad _bi porezi pritijesnili, i kad je nevolja u | Ameriku tjerala? A sada bi htjeli, da nam u narodu | zameću nekakva udruženja, kako bi tu samo novac od naroda zgrćali € a. oni se na našoj mici t6vili! — Pa _ kad