danasn OPHJOMOM H oy6orom y |yTpo

rnnara : 3a Jly6pOBHHK,
x P OHALIGIKEM y Kyhy 84 jun.
Ha ronuHy: [louwuTomM 32 Jly6poB-
uuK u uujeny JIpxaBy 96 run.
na roguuy, Ha No rojune d Ha
: mjecen cpa3smjepHo. — :=
. flojemuuu Gpoj 1. ANHap. -
flnaTupo 4 VTyiKHBO y JlyGpoBHuKy.

BJacHuK u u3naBaTeJb: OJIBOP HAPOJIHE PALHKAJNE CTPAHKE y 5 NVBPOBEHKY.
Sai kou ypenuuk : TNIETAP TIETKOBHR.

LIMJEHE OTNACHMA: |

1 uM. Bucnne y mapun
jenuor cTyriua 3 nun. TIpu-
onheia, 3axBaje m Orgacu
y TekCTy 4 nunapa Cragr-
HHM OTJIACUBAHHMA NOTIJCT.

md

m saa

bp. 14.

Jly6poBnuK 18. Pdorapa 1922.

Ton. k

a

= omanogE

JlyG6poBHHK, 17. beGpyapa.

CeHTuMEHTAJIHA “ TBPIjetba = yCIbEJL
(JeaJIHO-CEHTHMEHTAJIHHX IKCJBA, MOTY
na nautjy Ha amraya u yBaxee Koj
OIIeT TIONITEHHX MH CEHTHMEHTAJIHHX /LY-
ma, koje cBe Bure y pyouuacroj 6oju
jep upeBuijajy peaJiHocT. Tako je u ca
OHOM. TBPJIHOM : ,HEMA XPBATCKOT TIH-
TAtba !“

Kar He 64 BOJMJIH pauyHa o pe-

CruiuTcku_ Zivot, Koju je, aKO Ce He
BADAMO, IIpBH  IIOJIBYKAO, MCKPEHO H

umajy_cBojux: Via Y  Beorpajickoj

INOIITEHO, La HHje ucrTuHa _/(4 XPBATCKO ,

NuTame ame nocTroju, Beli na je oHo Ty,
AIH Na ra Tpeća gujeuuru 4 pujelia-
BATH, NOHOCH UWJIAHAK, KOjM Ce GaBH
ca MeMOpaHuyMOM XpBarTcKor Boka,
H HOCH HaTIHIC: jeuHa xpBaTcka cpa-
MoTa. Taj umaHaKk 34Bpuiyje OBAKO :
Sam memorandum nas ne straši.

»I11OJIHTHNH“ UHTAMO H. TIP. OBY BH-
jecr ca [leruwa:

CBe mpucrajnuie crapora pexuma
4 CBU yorluire ananujoHaJiHu e1eMeHTH
y Npnoj opnu ca noysnamem raenajy
y HOBy akuWujy GuBiier Henepasa Be-
iuoBuha u up. Cekyne /\pmeBuha, Ko-“
jH, TIO nocrTHrHyTOM Cnopa3yMy ca Pa-
NHheM, nouni>y za imupe meby Hapo-
noM cemaparueTuuky nponaramny. Oau

Osu _y uHjuM je pykaMa cyzOuua |

OBE BeM/be MH IbEHOT MHPHOT H COJIM/I-
HOF pa3BHjama Heka 1oGpo npomMHcJe,
je au srouuuje cBako .uanenaijete
VryumaBaru cuioM au je Goe ucrpa-
KHTH. y3POK M HahiH My PAZHKAJIHOT

Jujeka, ma Taj Cuo Ma KAKO FOPAK,
CcaMO la ce OcHTypaMO npej s 2
AJIHOCTHMA ! |

CmMujy JIH NONyCTHTH, ZA HAM ce

TO XPBATCKO NuTAEE y  GeckpajnocT |
norme ma rp6auy, u na ce cak Moxe

Y Ib NOy3NATH CAMO HE MH y CBOjoj

Kyhu ? > :

Biće mu ista sudbina kao onome za
Parišku Konferenciju: u koš. Ali kako
je god onaj, po ondašnjem kazivanju

CY ycmemu ga HOBUIeM, KOjH cy zonu
u3 3arpe6a, Kyrne jegHy  KOMIJIeTy
iufaMnapujy, Kojy he jom OBux nama

aiHOCTH, Ta Gu HAC TBP/IEA MCTOM OHOM
CHATOM OJ ILEBHJIA HM 3ZaHHjela, Ca Ko-
JIHKOM BOJ6OM 2>KCJIHMO, /lA TOFA NHTA-

iba noucra He Oye. Au mMopamo pa-
uyHaTu_ca peajnoniliy ako xoheMo ma
nar paz 3a OynylhHOcT NnouuBa Ha ro-
3uTHBHOj OCHOBH.. Bapame ceće 4 1py-
rora Ca HJIeaIHHM HM CCEHTHMEHTAJIHHM
3AHOCOM HAHOCH CAMO OTIITY  ITETY.

MemopaH1yM XpBaTckor Boka ca-
MO NOTBPyje peazaocrT nocrTojarva oHor
fnuTata 34 Koje ce ca jeme crpane na-
raacyje za ue mocroju, Ha crpaHy caza
KOJUKO je TO XPBATCKO IHTAPE IIOKPAJ
OBAKOBHX  MEMOPAHJLYMA  ONMACHO  HJIH
GesonacHo, au je HEeOCIIOPHO, la OHO
Mopa za sajmaje rgaBoGoJve oHuma Koju
Cy Ha KOPMHJIy Ipape u Koju Boje
pauyHa O MHPHOM H \IDOFPeCHBHOM PA-
aBujaIbY M KOHCOJIAOBAEY HEHOM,

ji.

CsakakO MOpaMO na yranpnjen u-
CTAKH&MO, ga 34 nac XpBarcku BJoK
HHje ucTO Iuro u ApBaru, jep 3HaMo
la uma zoćap uo XpBara, Koju He
CAaMO LITO He He ga Om CBOr umeHa
NpaBe ,xpBaTCcKO TimTae“, Beh najro-
pe ocyijyjy ce oHe xpBarcke rpyrie,
KOje CBOj4M NPKAeM CTBApajy Heka
"ATaHA KOjA HE _H/Iy HH MAJIO y KOPHCT
HALIET HAPOJIHOT H TEIIKOM MYKOM CTE-
TEHOT Vje IHE>eBa. |

naa

He HeMo na ce GaBuMo canpxu-
HOM MeMOpaHnyMa ApB. Boka, a ne
EMO HH za My NpOpmueMo CynG6uny.

—ua

da se Horty uzdao u Hrvate,

gosp. Trumbića bio glavni razlog na-
ših neuspeha prema Italijanima, i
ovaj će da nam ne donese koristi ;
a kad naši unuci budu štili historiju
i razabrali da su Hrvati, u velikom
času vekovnog  obračunavanja, bili
silom, u vojsci Habsburgovoj, oprav-
dače to prilikama, ali kad budu štiti
da će D' Annunzio uzdao u Hrvate,
da se

uti uzdali u Hrvate, da se
uzdao u Hrvate,

Bugari i Arif
Karlo na Madeiri
zaplakaće gorko.
OBaj u OBAKAB 3ABPINETAK CILIHT-
cKOr Život-a TO je pešsymupana HCTH-

Ha Ce3 aHajuse, aiu ucruna o kojoj

Tpe0a mu Sa O3GHJBHO BOJMTH

PANVIHA. actio a

: He Anina OBY HCTHHY €. OKA,
HaMehe HAM Ce CHJIOM IIMTARE!
IH Ce ZONyYCTKTH,
Ibe OCTAH€ HM LAJBE y CBOjOj zojakolI-

IbOj CHA3H, NA ZA CBH OHH KOjH C€ jolI

y3lajy y ApBare, OLje/IHOM HE HATIpABe
DPOHT KA HM ,H3BeCHH KyllHe uUaC“.

IIpaMuue ce upBu maja. Csu onu
u3 XpsaTekor bloka pajie' 1nyHoM na-
POM H BOJE, FOTOBO HECMETAHO, CA Be-
mukom emeprujom nponaraHniy 3a cBoj

JIECTPYKTHBHH  pauyH. Ilponaranna je:
BPJIO paruupena, 4 Ha cBakoj cTpaHn

_
o

cuje i predlagalo da se. sa konferencijom odgodi,

na XPBATCKO IIHTA-

npeHera u Huucrauparu no cBoj nipu-
juuu y Hukrutiy.

OBo cy cBe 8HAKOBH KOjM MOpajy

| ZAJABATH Opure.

Ko ucruHcKu ny6u OBY 3eMJbY CBE |
My MOXKe HahH Jimjeka H CBeMyY MOXE
gotiu Kpaja. |

nAeaew
Političke
z Genoveska konierencija.
U prvo vrijeme, kad se je odlučilo da

se održi Genoveska Konferencija za 8
marta, nije se ni mislilo na sve one za-

pliće koji će prije nastati nego se do

konference dođe. Italiji je ponuđeno da ona

na.tu konferenciju šalje pozive pojedinim |

državama i, ona ih je poslala. Odmali su

novine donosile tačne, polutačne i izmi-

prije nego. dadu sup pan \ će biti

odnosi između pojedinih

šljene vijesti o pristanku i nepristanku, te
o uslovima koje neke države postavljaju

Ča oli .v
> —
RA e

estupane_ na koj ierenc

dosta zaoštreni, da se je sa: raznih strana

dok se prije ne raščiste neka pitanja, za
koja ne bi bilo zgodno da dođu na tapet

same konferencije. I tako još se nije na

?

čistu, da li će genoveska konferencija biti

otvorena 8. marta, kako je u prvi kraj bilo _
utvrđeno, ili će se odgoditi za kasnije. Nije.

ojoš sigurno ni to, da li će na toj konfe-

renciji biti zastupane, ikako će biti zastu-

pane, sve države koje su na nju pozvate.
Baš ove diferencije pokazuju da je geno-
veska konferencija od velike važnosti.

Na njoj će biti zastupana i naša Kra-
ljevina, po svemu izgleda, u zajednici sa

novosti.

ki za nju. nedoglednih posljedica. Te
loga spremna je  Engles ka da

dia dia suo nogne |
Austriju, stavivši joj na  RSpplaganj ZI

like dimensije,

Čehoslovačkom i Rumunjskom kao Mala |
Antanta. Ipak, imali bi je privremeno _iz--

dvojiti iz te zajednice patrioti ,hrvatskog
bloka“. Vidjet ćemo i to čudo!

Očajno stanje Austrije. pa

Iz Londona javljaju: Lloyd Georg go-
vorio je u Parlamentu te -je dosta jasno
naglasio o konačnom slomu Austrije. Vo-
deći računa o ovako teškom stanju Austri-
je, Engleska je vlada već poduzela sve

omjere opreznosti, jer slom Austrije mogao

bi povući za sobom čitavu Evropu 1 iman.

milijuna funti šterlinga. Sa Engleske | se

strane vjeruje, da će i Francuska prisko-

čiti u pomoć Austriji na jednak način, i

tako pripomoći da ne dođe do katastrofe

koja bi, inače, neminovno imala doći.
Štrajk u Njemačkoj završen.

Kako smo u jednom od prošlih bro-
jeva javili, u Njemačkoj je bio buknuo |
štrajk željezničara i zahvatio je bio ve-
a bilo je došlo i do kr-
vavih sukoba. Napokon je njemačkoj vladi
uspjelo, da između nje i saveza željezni-
čara dođe do sporazuma, i tako su že-
ljezničari opet pristupili radu.

PILICI | KRŽIN

14 K. P. DOMINKOVIĆ.

"spomene i refleksije iz taoštva i iniernacije 1914-1917.

— Čekaj, znam šio hoćeš ;
Dakle, taj naš seljak. platio je državi u gotovu novcu
za svoju kulturu, biva za škole,
(i za uređenje potoka i voda da mu ne nište usjev i plod

na sve ću se svrnuti.
Vidiš, naš
ali ih nema; platio je

da na njemu i prekinem, već ću nešto da ti objasnim.
narod na Primorju,
jamačno i po ostalim našim provincijama, treba razdijeliti
u onaj dio te je u varošima i varošicama .

a tako, više ili manje,

i oko njih, od
kamo

— A vole li da se do kraja pravdaju!
— Na nesreću, vole.
— Stradaju li zbog nečistoće i bolesti ?
— Ito je tačno.
što Ne e da ti cio dan ne ređam sve ono ostalo zlo
Has a . domu, kaži mi, jesmo li mi u stanju da od
0, onako na brzu ruku, okrenemo?
aK * Da ti pravo kažem, ja mislim da smo ipak u
lu, Tako ne sve i brzo, ali svakako s vremenom i
dobar dio.
his rrue odgovaraš, braca Mita, ali čuj i ovo. Mi
die . esa jadnom siromaštvu, kadri, oni da mu
stanju da a oji su glavni osnov kulture; nijesmo u
u uredimo potoke i potočine Zbor štetnih

Poplava, što
stanja: je glavni osnov privrede i težačkog blago-

mod V

nije

nd dano id su mu uzrok bolestima; nijesmo u stanju
* džandar, djes koncesije zlosretnih krčama, jer je
PO Zadru če na žalost, i sam _ mu se zastupnik muva
ler će mu to . Beću da mu dobije ili održi koncesiju,
i gladi ne >. kad dođu na red izbori. Od nerodice
jate, u kajati Ozemo sačuvati, a mješte smrdljive po-

je U sredini ognjište, te s jedne strane njega

leži st

oka a

Zdravu 4 S druge kutnja čeljad, ne možemo zgraditi
seljačku kuću.

Heheee I ti si,

ledo Mita. brate, daleko odao upade mi.na-

il
lijesmo u stanju ni da mu presušimo nezdrave

zemlje, ali je to i dalje ostalo neuređeno a novac su

pojele silne i uzaludne komisije; platio je i za zdravlje,
biva da mu se presuše nezdrave močvare, a država mu
za to šalje po nekoliko kutija kinina. A gdje nema škola,
plodne zemlje i zdravlja, tu carstvuje bijeda; a gdje
vlada bijeda tu je politički odgoj prosta iluzija, tu je
džandar i finansa sve i sva: Bog, car i gospodar.
Preostaju još društveni poroći, kao: kaišarstvo, pjan-
čevanje, pravdanje, nepažnja na zdravlje it. d. Eto,
liječenje ovih poroka, a uz liječenie po malo objašnjavanja
o nacionalnim dužnostima i mislima, to je jedino polje,

koje nam je u nekoliko ostalo slobodno da na njem radimo

i da pomognemo našem seljaku, ali.

— Ha! ha!... eto te, došao iN . upade mi laha
Mita. :

> A što smo, kaži mi, eto Ddš u je pogledu, do sada
uradili? Skupi sve, sračunaj, pa ti suma izlazi — gotovo
nula, I još kažeš, da nijesmo Mi sami krivi ?

— Da-istinu kažem, bratac moj, ipak smo uradili
sve što smo bili u stanju i, uspjeli smo o E
granice. no

Mita se na ovaj odgovor. akoči A šlanno me na način
u kome sam vidio s jedne strane _. čuđenje | AB. i
neshvaćanje, te mi u neke- kratko otrese: \

— Hohohd! Ti, nešto onako, — ozvrel
glave; i nasmije se punim smjehom, |
.—— dJest, bratac moj ; znam da ti ovaj moj bao
izgleda. nekako čudan, gotovo apsurdan,. ali ga .ne izrekoh

pa | u | sred

iskrsnu zelenaši pa pomrse sve.

onog dijela koji se je pritijesnio u bio i brda,
ono, kako se kaže, ni Božja noga ne dopire. A: tu je:
baš naša čista narodna korjenika.

U varošima ima svih uslova, da se narod politički
odgaja, jer su tu i škole i blagostanje i zdravlje. U va-
rošicama je opet prilično dobro; jer ćeš naći nešto pisme- |
nosti, bijeda nije skrajna, pa je tu lakše osnovati i malu
čitaonicu i štedionicu, pa čak ih zagrijati i za sokolsku |
ideju. Pristupačna su prilično i sela oko većih varoši. Ali
sve to nije nego šesti dio naroda, s kojim bi lako trsio; >
ali, ded ti meni ono preostalih pet šestina, šta ćeš s njima?
— Eto gaopet!... Što ćeš s njima ? Šta ćeš s njima? |
a ovamo kažeš: uradili smo sve, uspjeli smo do posljednih |
granica. Ja tu, pravo da ti kažem, ne vidim logike. .

— Samo polako .. . Eto, n. pr. Savez Zemalj. Zadruga.
ridio je i mučio se dok je osnovao neki i ako nedovoljan
broj zadruga. Te zadruge. i sam si im preporučivao, ali
znaš li, kako se je pri tome kuburilo? Tek misliš da si :

potpuno uspio a tamo nema ništa. Ti im se napričao,

drig ti već udesio da stvar bude gotova, a ono iza vas
»Zar ovi kaputaši sad
(naumili da. nam otimaju novce? A gdje su bili da po- |
mognu ovom narodu, kad smo mu mi i kapom i šakom >
pomagali u nevolji: kad je marva skapavala, i kad je >
glad bio, i kad _bi porezi pritijesnili, i kad je nevolja u
| Ameriku tjerala? A sada bi htjeli, da nam u narodu |
zameću nekakva udruženja, kako bi tu samo novac od
naroda zgrćali € a. oni se na našoj mici t6vili! — Pa _ kad