1 opujenom H GyfoTom y Iyrpo Deana: 3a NyOpOBHHK, p gHa MIA IBEM y Kyliy 84 nun. S opriy: [101uTOM 34 /lyGpoB- A u uujeny NpxaBy 96 nun. rojny, Na HO FOjluHe H Ha jm vjeceu cpa3šmjepno. SE guHH 6poj 1. AuHapg. - ovčetina Po UMJEHE OTNACKMA: | uM. BHCHH€ y WHpunn ojenuor crynua 3 1uu. Hpu- onkietba, 34xBaJle u _orJacu y TeKCTy 4 nunapa CrTa- “4 je | > Ko u yTywuBo y /iy6GpoBuuxy. . Bnacuuk u usnaBares: OJIBOP HAPOJIHE PAj MKAJIHE CTPAHKE Y NIYEBPOBHHKY. HMM OTJIACHBAUHMA NONYCT. | e | “ OgroBopuu ypenHuK : HBO XEPLO : BP» 32. | Ny6eposHux«, 1. syna 1922. | Fon. i. 1 Ulmo cMo 00 ođujex 3a0mujex liro cme on osnjex saptonjex nana Hayuunn? »rlayuHJIH CMO, a OBJLje HemMaMo U Berlinu je ubijen ministar Rathe- . Ovo političko umorstvo našlo je odjeka Političke novosti. đ Političko umerstvo u Berlinu. promet. Štrajk je prijetio de bude katastro- falan, ali se je moralo izaći u susret. činovnicima, i tako taj veliki štrajk nije Jana KAJ LUNU : 2 (IpeBphyhu NmparuHHaBe uJaHke #3 mor noća ,lLIpBene XpBaTcKe“ Koja i nanasuja y JyOpoBHuky, Hahox y fp. 31. OZ 11. jyra 1914. uganunhi 101 TOPIBHM HACIIOBOM, TE, 360F Ee oBe akidyennocilu u y Ccaoawwuuu, (3HOCHMO M3 Ibera cmjenehe, ga Gyne .MeMCHTO“ CBHM HCKPE€HHM IIATPHOTA- goj ca crpane rielajy 4 pyke nmepy 91 CBETA, IOK IPyTH pyjy HM nNoKO- maBajy VTJIEN HAIIET IIHUHOT Tpana — na HM Gyze ,MEMEHTO“ KAO IITO je TO Guo 1914. LL pozomyOuma Ny- GpoBAauKHM. [[l[i10 CMO O8UX sadnux Dana HAJ 4U AU 2 »rlayuHJI4 CMO VTJeNIHy HCT4HY na Wea dbpa34, HH yMJeTHO CKOBAHHX OZAJITANIHOHH“ KOje OH MOJE BHIIE sABECTH O36HMJBHO, BACIIHTAHO H NOMO- ByOHO Halle ornhuucrBo. Hukako ce uje jacuuje gokasšaja noGjena flapoo- #02 Je0uucii8a Hero Ji Caja, Kan cy (BH HETIpujaT&/6H H YHYTDA M HAJIBOP HA by HACPHYJIH“, llramepa H OJ IbETOBHX CIBEGEHHKA, jemua cexina, HekKprihaHcka H = HEyJ- (Ka, Koja c mpaBom KaroJunukoOM lIpx- BOM MMA MAIbe NOCJIA HETO JIH CAMH [IporecranrusaM. Jbynu Koju rIporno- BHjerajy y ume HcykpcTa bora MP»Kiby, Koju Tjepajy /6Y]I€ HA ILIBAUKAIbE H B110- o "MHCIBA, KOjH ,MaJTA Due“ JIMKy HM HCKPHBJ/bYyjy MCTHHY y CBOje CEKTOPCKE (BDX€ H NDHBATHe CBPX€, TO CY OHH KOje BAJbA IPCTOM NOKA3ATH H H3 CBa- KOr IPyLUTBA H3ONHHTH“. = Ia NyOpOBAUKHM — NOTOTOBO OHHMA ' »Hayqunu cMo zna je oHo To6ox- > be ,KATOJIHHAHCTBO“ NPOJLHKOBAHO O/L npujare;sba ocuM caMux ce6e, ra 3aTO Ny>KHOCT HAM CE ODPTAHH3OBATH Oy 1UEBHO NA y HACOBHMA HAPY4eHUX U LNAaheRUux HEeMUĐA, KAO INTO CY OBH CAZANIHH Gunu, 6paHuMo caMu ceće u moMOBHHY Halny “, »ayuHau CMO, Ja NOKTE Ce MH ,Taprapu3aBaMO“ CJIAaBOCIIjeBHMA O /LO- OPOTH, JBEIOTH, UCCTHTOCTH HT. /L. HAPOJlA HAIIETA, TIYNITAMO za My He- CABjeCHH ATHTATOPH TPYJY AyNIY JIAKH- Ma H MHTOM H Na HAM ra oTybhyjy y- IpaB OHza Kan Ham je Hajauine norpeća I>eTOBE CAMOCBHjeCTH. Mjenire GecrocIeHor “ja guKOBAtba, TpeGa Bjex6e u pana. Coxonciuso Mu- Cau nyoconuje je u anilyennuje neeo nu Coxonciueo Muuuha. Kako uma NOOpOBOJBHHX BaTPOFACALIA 34 INOXAPE, BAJBA HMATH NOOPOBOJBHHX 6Q/pO2A- Caua 34 neMupe, a TO ce MOxe caMo OHLA NOJIVUHTH KAJ CE CJIOKE CBH CH- HOBH HApOlA HalIEeTA jA Ce onopane on je0unux nedpujameva nanmx T. j. OJ CiHaOnepostuidiune, ox a Hor gd ga e . e o . o e e e s g ue * s . . di vd 2 PRA ah Ro kia LH U om =, ApamKepu 34/>HXx HEMHpa TO dg Z. oHu KOju xohe za y MyTHOMe JOBe, Te Ja H HOBAL HM HACTH MJ Y /6UX08- unae. Za To omu xohe HeMup u 34. ido ce u 0veoduno u 0oealja c8e'0Bo“. »H Ha KOH CMO HayuMJIH Ia ce MOpaMO GopuTu no ucrpuje6ibea ca c8ojuM W3ponumMa, Koju cy cro nyTa rop4 4 noryOmuju om crpanana“. ,CBe TO 3AanaMTHMO H npomo3raj- | samo nepristupačne elemente, ona je MO; TAJL JIATHMO Ce IO stranka, koja je sebi metnula u zadatak e O HOGIA, jep KYRA“ oda vodi računa o opštoj stvari i da se je sajuba ypa. /yOposnun je moa 2uonu !“ | | H. ne samo u njemačkoj već čitavoj svjetskoj Stampi, Ono je plod reakcije monarhistič- nih | elemenata koji su rekrutovani iz pangermanskih krugova. Umorstvo je iz- veđeno u sred bijela dana na takav smišljen način, da je atentatorima uspjelo umaći, te još nijesu pronađeni ni uhvaćeni. Prama automobilu, u kojem se vozio mini- star. Rathenau j jurio je sa najvećom brzinom drugi automobil iz kojega sa dvojica opalila rama ministru i smrtno ga pogodili u : p ga pog “neki glavu i prsa. Po Njemačkoj su poduzeta mnoga uapšenja, a izdate su najstrože mjere da ne dođe do sličnih ispada sa strane reakcijonera. Grčka i Turska. E žeho de Paris“ javlja, da je Engleska Koo poslala Francuskoj notu u kojoj predlaže, da ce Grčka i Turska pozovu da upute svoje delegate na sastanak u Pariz, da tamo riješe sve sporove. Ako se Grčka i Turska ne odazovu ovome pozivu, treba objema zemljama uskratiti svaku dalju pine. sE —_— Veliki štrašk u Austriji. i ponedjeljak je nastupio ogromni štrajk u Austriji svih telegrafskih i telefon- skih činovnika, a zbog željezničkog štrajka E neke u pruge nijesu održavale trajao nego samo dva dana. Konierencija u Haagu. Ova konferencija, i ako bi imala da bude velika po svom opštem značaju, ipak | ne svraća na sebe onu pažnju šire javno- sti, kao što je to bilo sa konferencijom u Genovi. Pa ni aktivnost angažovanja sa strane velikih i malih država nije za ovu konferenciju velika ni nervozna, tako da sama konferencija u Haagu ne prestavlja pozitivnici rad. izazvan aktivnošću volje, već kao nešto što je silom potrebno da se održi a čemu nije prijeka potreba aktivnog i ozbiljnog učešća. — Još jedina ruska delegacija, koja je ovih dana stigla, i koja je na konferenciju iznijela svoje. uvjete, skreće na sebe nešto pažnje, inače . Haag, sa svom svojom konferencijom, predstavlja mrivu sezonu. Rumunjski protest. Londoski list ,Daily Telegraph“ meti. da su rumunjski poslanici u Londonu, Parizu i Rimu primili instrukcije za pro- test protiv funkcije visokih komesara Engleske, Francuske i Italije u Carigradu. Bratiahu smatra, da bi ove položaje trebalo da zauzimaju kolektivno svi saveznici, koji su potpisali Senverski ugovor. Izgleda da se engleska slaže sa pr ministra da Bratianu. Prama im informacijama o prili- Sima na Blatu, koje smo ranije dobili, a za koje nijesmo imali razloga da im ne vjerujemo, stavili smo svoj list na raspo- - loženje, da se u blatskim prilikama zauzme za onu stranu, koja zaslužuje i pomoć i zaštitu. Narodna g Radikalna Stranka nije stranka jedne klase, koja izvan sebe vidi zauzme i do potrebe zaštiti svakoga ko = radi u duhu opšteg narodnog interesa. Prilike u , Blatu u Korčuli. ao o o Po tačno dobivenim informacijama. mi smo se stavili na stranu blatskih težaka a protiv jedne malene grupe ljudi, na čelu sa Joakimom Kunjašićem, koji su uprli sve sile, da svim mogućim i čak. nečasnim načinom upropaste nekolicinu u Blatu, koji su se stavili na čelo težaka i kojima su težaci poklonili potpuno pre povjerenje. | | Donoseći dopise, koji su dobro oka- rakterisali ko je i što je Joakim Kunjašić, sneke strane uplivisalo se je na neke | naše viđenije ljude, da utiču na nas, isti- PILICI € KRŽINE uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. * zena K. P. DOMINKOVIĆ. »Zamislim se i osjetim sve savršenstvo plemenitosti U tim riječima. DA, veliki duh Hristov mogao je da pro- sudi neznanje, uprav neshvaćenje djela svojih mučitelja. Ali kako da na taj isti način shvatim ja? Kako da pre- stavim svu ovu ljudsku zloću, koju smo i ja i gotovo mi Svi osjetili, kao rezultat neznanja, neshvaćanja, danas? u XX. vijeku? Zar velikodušnost praštanja ne-bi u isti mah mogla da bude baš grdni grijeh, kad bi ljudska zloća tu velikodušnost zloupotrebila, mješte da se popravi? A Kako da griješim pod vidom plemenite velikodušnosti ? One mogul... Tada opet ostavljam knjigu, pa se po- Novo i preko solje: povraćam na prvašnje zamorne misli. Uhvati me neka vrsta strasti nemilosnog osvetnika. Ne Mogu da se dugo u tom raspoloženju uzdržim. Hvatam ak hoću da čitam samo da skrenem misli. Čitam d itam, a ne znam što čitam, jer mi se misli ne mogu 3 di .. Ponavljam rečenice po nekoliko puta; opet ib u a Bacam jednu knjigu, uzimljem drugu. Tu već čitao, ali to mi ni ne dolazi na pamet. Oči gutaju mi rečenice, a duh ne može nikako da ih prati. Opet Re. knjigu, ustanem, šetam, stanem, izvalim se na će nemarno na ovu tyrdu slamnjaču; pogled mi tupo negdje u plafon, kroza nj, kroz krov, u nebo, u do oda .. a ko to može da odredi kuda? Ostanem ndoa da li dugo ili samo kratko vrijeme, ne znam, —- Uli he ičan, kao slomljen, utučen. Svih mi pet ćutila rade, Zvjesno, jer njihov rad ne dopire do moždani, i ja niš ta ne osjećam, ne mislim. Tek pomalo, kao neka svje- žina, počimlje da me okuplja. To su moždani počeli da se bide, da rade. Eto me, ustajem i stanem ponova da mislim. Osjećam sa kao onaj kog je kakva nedana i teška vijest naglo bacila u nesvjesticu, i kad počne da se biidi iz tog stanja, prva misao leti da traži uzrok toj. nenadanoj duševnoj promjeni. Nešto. tako i ja se osjetim. i Je li tamnica uzrok oda ove boli osjećam ? Mislim, razmišljam, vidim i uvjeravam se, da tu baš nema tolikog uzroka mojim mukama. Istina je, da je tamnica kuća neobična, ali je grdna razlika između roba i robijaša. Neovisan i velik duh uvijek se visoko diže da se održi u slobodi ili da k njoj stigne. Ako na tom svom putu postane i robijaš, to je samo jaki korak naprijed, dane postane ili da ne ostane rob. Tamnica nije nikakvo mu- čeništvo, i neka se s nje niko od nas kasnije ne pravi mučenikom. Ona je samo gorak lijek da se prije i bolje ozdravi, ona je udarac po nakovanju, da pod njim bude svjetliji. Drugo je nešto što nas muči, ubija. A to mu- čenje ne vrši tamnica već ljudi zli i pakosni, koji poznaju ostjetljivost duše, koji znaju da ubijaju i onim. sitnicama, koje ponekad izgledaju vrlo. neznatne; samo im duša snagu boli osjeća. Ne ću da iznosim sve ono što je onako jasno otkrilo pokvarenu dušu mnogih naših pokrivenih »prijatelja“ i neprijatelja, . već se zaustavljam baš na sit- nicama za nas tako osjetljivim, jer one tačno pokazuju i dokazuju, da ih se upotrebljuje s duše iscrpile proti na nama sve ono što je bilo krupno. Baš ove sitnice i bole i muče tako jako, jer one otkri- vaju veličinu zloće. Ma, eto Vam samo, na primjer, po- gledajte na ono iznakaženo pismo moje dobre majke, pa....... — Gosparu Ivol; prekinem ga u govoru, jer spomi- njanje majke i za mene je vrlo osjetljivo. — Zar Vam ne 4 toga, jer su pokvarene | izgledamo kao piljei i kržine, koje gazi i potiskuje svaka noga, bez svakoga obzira, bez svake samilosti, bez svakog | drhtanja savjesti? Ali će doći dan... | Lako kucanje na vratima ćelije prekine nam. razgovor. — Doći će dan!... završi ipak gospar Ivo, Vrata se polako otvore a na njima se pau jedan stražar. — Što je novo 7; Rhino + ga. diem Žao. mi je, nije dobro; odgovori. Došao je nalog da svak mora biti zatvoren u svojoj ćeliji, i da se prama vama svima mora postupati po kućnome redu, jednako kao i sa ostalim običnim osuđenicima. “Vršim naređenu mi dužnost, jer, znate, — za kon je zakon. Mi se pogledamo i i shvatimo sve ono što ova sitnica. u sebi krije, a koju je nečija »plemenita“ duša udesila, Ustanem, priđem bliže gosparu Ivu, te mu, nekako više šapučući, rečem : — Jeste li čuli: zakon je zakon! To _ Vam je ona obična, otrcana fraza, koja se poteže od kad je čovjeka, | a koja će trajati dok bude čovjeka. To Vam je ona fraza | uz koju, onaj koji je u vlasti da ju izreče, obično stoji ukočeno, izdiže obrvama, sliježe ramenima, pravi, u isto vrijeme, lice ozbiljno, puno sile i, s druge strane, saža- ljenja i saučešća. Onaj, kome je namijenjena, prima je prama svom temperamentu, ali joj se ipak pokorava. — Zakon je zakon! A znate što je zakon? Zakon Vam je objekt za izvor zla, pun centripetalne i centrifugalne snage. Jedni rade zlo griješeći se o zakon, drugi, da bi izvršili | to isto zlo, služe se sa zakonom; sve prema. prilikama, > položaju i vlasti. Eto, to Vam je zakon! _— Vrlo dobro! Do viđenja! Vrrrlo dobro! završi gospar Ivo, pružajuć mi ruku za rastanak,