1 opujenom H GyfoTom y Iyrpo

Deana: 3a NyOpOBHHK,
p gHa MIA IBEM y Kyliy 84 nun.
S opriy: [101uTOM 34 /lyGpoB-
A u uujeny NpxaBy 96 nun.

rojny, Na HO FOjluHe H Ha
jm vjeceu cpa3šmjepno. SE
guHH 6poj 1. AuHapg. -

ovčetina Po

UMJEHE OTNACKMA:

| uM. BHCHH€ y WHpunn
ojenuor crynua 3 1uu. Hpu-
onkietba, 34xBaJle u _orJacu

y TeKCTy 4 nunapa CrTa-

“4 je | >
Ko u yTywuBo y /iy6GpoBuuxy. . Bnacuuk u usnaBares: OJIBOP HAPOJIHE PAj MKAJIHE CTPAHKE Y NIYEBPOBHHKY. HMM OTJIACHBAUHMA NONYCT.
| e | “ OgroBopuu ypenHuK : HBO XEPLO :
BP» 32. | Ny6eposHux«, 1. syna 1922. | Fon. i.
1

Ulmo cMo 00 ođujex 3a0mujex

liro cme on osnjex saptonjex nana Hayuunn?

»rlayuHJIH CMO, a OBJLje HemMaMo

U Berlinu je ubijen ministar Rathe-
. Ovo političko umorstvo našlo je odjeka

Političke novosti.

đ Političko umerstvo u Berlinu.

promet. Štrajk je prijetio de bude katastro-
falan, ali se je moralo izaći u susret.
činovnicima, i tako taj veliki štrajk nije

Jana KAJ LUNU : 2

(IpeBphyhu NmparuHHaBe uJaHke #3
mor noća ,lLIpBene XpBaTcKe“ Koja
i nanasuja y JyOpoBHuky, Hahox y
fp. 31. OZ 11. jyra 1914. uganunhi
101 TOPIBHM HACIIOBOM, TE, 360F Ee
oBe akidyennocilu u y Ccaoawwuuu,
(3HOCHMO M3 Ibera cmjenehe, ga Gyne
.MeMCHTO“ CBHM HCKPE€HHM  IIATPHOTA-

goj ca crpane rielajy 4 pyke nmepy
91 CBETA, IOK IPyTH pyjy HM nNoKO-
maBajy VTJIEN HAIIET IIHUHOT Tpana —
na HM Gyze ,MEMEHTO“ KAO IITO je TO
Guo 1914. LL pozomyOuma Ny-
GpoBAauKHM.

[[l[i10 CMO O8UX sadnux Dana
HAJ 4U AU 2

»rlayuHJI4 CMO VTJeNIHy HCT4HY na
Wea dbpa34, HH yMJeTHO  CKOBAHHX
OZAJITANIHOHH“ KOje OH MOJE BHIIE
sABECTH O36HMJBHO, BACIIHTAHO H NOMO-
ByOHO Halle ornhuucrBo. Hukako ce
uje jacuuje gokasšaja noGjena flapoo-
#02 Je0uucii8a Hero Ji Caja, Kan cy
(BH HETIpujaT&/6H H  YHYTDA M HAJIBOP
HA by HACPHYJIH“,

llramepa H OJ IbETOBHX CIBEGEHHKA,
jemua cexina, HekKprihaHcka H = HEyJ-
(Ka, Koja c mpaBom KaroJunukoOM lIpx-
BOM MMA MAIbe NOCJIA HETO JIH CAMH

[IporecranrusaM. Jbynu Koju  rIporno-

BHjerajy y ume HcykpcTa bora MP»Kiby,
Koju Tjepajy /6Y]I€ HA ILIBAUKAIbE H B110-
o "MHCIBA, KOjH ,MaJTA Due“ JIMKy HM
HCKPHBJ/bYyjy MCTHHY y CBOje CEKTOPCKE
(BDX€ H NDHBATHe CBPX€, TO CY OHH
KOje BAJbA IPCTOM NOKA3ATH H H3 CBa-
KOr IPyLUTBA H3ONHHTH“.

=

Ia NyOpOBAUKHM — NOTOTOBO OHHMA '

»Hayqunu cMo zna je oHo To6ox- >
be ,KATOJIHHAHCTBO“ NPOJLHKOBAHO O/L

npujare;sba ocuM caMux ce6e, ra 3aTO
Ny>KHOCT HAM CE ODPTAHH3OBATH Oy 1UEBHO
NA y HACOBHMA HAPY4eHUX U LNAaheRUux
HEeMUĐA, KAO INTO CY OBH  CAZANIHH
Gunu, 6paHuMo caMu ceće u moMOBHHY
Halny “,

»ayuHau CMO, Ja NOKTE Ce MH
,Taprapu3aBaMO“ CJIAaBOCIIjeBHMA O /LO-
OPOTH, JBEIOTH, UCCTHTOCTH HT. /L.
HAPOJlA HAIIETA, TIYNITAMO za My He-
CABjeCHH ATHTATOPH TPYJY AyNIY JIAKH-
Ma H MHTOM H Na HAM ra oTybhyjy y-
IpaB OHza Kan Ham je Hajauine norpeća
I>eTOBE CAMOCBHjeCTH.

Mjenire GecrocIeHor “ja guKOBAtba,
TpeGa Bjex6e u pana. Coxonciuso Mu-
Cau nyoconuje je u anilyennuje neeo
nu Coxonciueo Muuuha. Kako uma

 NOOpOBOJBHHX BaTPOFACALIA 34 INOXAPE,

BAJBA HMATH NOOPOBOJBHHX  6Q/pO2A-
Caua 34 neMupe, a TO ce MOxe caMo
OHLA NOJIVUHTH KAJ CE CJIOKE CBH CH-
HOBH HApOlA HalIEeTA jA Ce onopane
on je0unux nedpujameva nanmx T. j.
OJ CiHaOnepostuidiune, ox a

Hor gd ga

e . e o . o e e e s g ue * s . .
di vd 2

PRA ah Ro kia
LH U om

=, ApamKepu 34/>HXx HEMHpa TO dg Z.

oHu KOju xohe za y MyTHOMe JOBe,
Te Ja H HOBAL HM HACTH MJ Y /6UX08-
unae. Za To omu xohe HeMup u 34.
ido ce u 0veoduno u 0oealja c8e'0Bo“.

»H Ha KOH CMO HayuMJIH Ia ce
MOpaMO GopuTu no ucrpuje6ibea ca
c8ojuM W3ponumMa, Koju cy cro nyTa
rop4 4 noryOmuju om crpanana“.

,CBe TO 3AanaMTHMO H npomo3raj- | samo nepristupačne elemente, ona je
MO; TAJL JIATHMO Ce IO stranka, koja je sebi metnula u zadatak
e O HOGIA, jep KYRA“ oda vodi računa o opštoj stvari i da se

je sajuba ypa. /yOposnun je moa

2uonu !“ | | H.

ne samo u njemačkoj već čitavoj svjetskoj
Stampi, Ono je plod reakcije monarhistič-
nih | elemenata koji su rekrutovani iz
pangermanskih krugova. Umorstvo je iz-
veđeno u sred bijela dana na takav
smišljen način, da je atentatorima uspjelo
umaći, te još nijesu pronađeni ni uhvaćeni.
Prama automobilu, u kojem se vozio mini-
star. Rathenau j jurio je sa najvećom brzinom

drugi automobil iz kojega sa dvojica opalila

rama ministru i smrtno ga pogodili u :
p ga pog “neki

glavu i prsa. Po Njemačkoj su poduzeta
mnoga uapšenja, a izdate su najstrože
mjere da ne dođe do sličnih ispada sa
strane reakcijonera.

Grčka i Turska.

E žeho de Paris“ javlja, da je Engleska
Koo poslala Francuskoj notu u kojoj
predlaže, da ce Grčka i Turska pozovu da
upute svoje delegate na sastanak u Pariz,
da tamo riješe sve sporove. Ako se Grčka
i Turska ne odazovu ovome pozivu, treba
objema zemljama uskratiti svaku dalju
pine. sE

—_—

Veliki štrašk u Austriji.

i ponedjeljak je nastupio ogromni
štrajk u Austriji svih telegrafskih i telefon-
skih činovnika, a zbog željezničkog štrajka
E neke u pruge nijesu održavale

trajao nego samo dva dana.

Konierencija u Haagu.

Ova konferencija, i ako bi imala da
bude velika po svom opštem značaju, ipak |
ne svraća na sebe onu pažnju šire javno-
sti, kao što je to bilo sa konferencijom u
Genovi. Pa ni aktivnost angažovanja sa
strane velikih i malih država nije za ovu
konferenciju velika ni nervozna, tako da
sama konferencija u Haagu ne prestavlja
pozitivnici rad. izazvan aktivnošću
volje, već kao nešto što je silom potrebno
da se održi a čemu nije prijeka potreba
aktivnog i ozbiljnog učešća. — Još jedina
ruska delegacija, koja je ovih dana stigla,
i koja je na konferenciju iznijela svoje.
uvjete, skreće na sebe nešto pažnje, inače .
Haag, sa svom svojom  konferencijom,
predstavlja mrivu sezonu.

Rumunjski protest.

Londoski list ,Daily Telegraph“ meti.
da su rumunjski poslanici u Londonu,

Parizu i Rimu primili instrukcije za pro-

test protiv funkcije visokih komesara
Engleske, Francuske i Italije u Carigradu.
Bratiahu smatra, da bi ove položaje trebalo
da zauzimaju kolektivno svi saveznici, koji
su potpisali Senverski ugovor. Izgleda da

se engleska slaže sa pr ministra da

Bratianu.

Prama im informacijama o prili-

Sima na Blatu, koje smo ranije dobili, a
za koje nijesmo imali razloga da im ne
vjerujemo, stavili smo svoj list na raspo-
- loženje, da se u blatskim prilikama zauzme

za onu stranu, koja zaslužuje i pomoć i
zaštitu. Narodna g Radikalna Stranka nije

stranka jedne klase, koja izvan sebe vidi

zauzme i do potrebe zaštiti svakoga ko

= radi u duhu opšteg narodnog interesa.

Prilike u , Blatu u Korčuli. ao o o

Po tačno dobivenim informacijama. mi

smo se stavili na stranu blatskih težaka

a protiv jedne malene grupe ljudi, na
čelu sa Joakimom Kunjašićem, koji su
uprli sve sile, da svim mogućim i čak.
nečasnim načinom upropaste nekolicinu u

Blatu, koji su se stavili na čelo težaka i

kojima su težaci poklonili potpuno pre
povjerenje. | |
Donoseći dopise, koji su dobro oka-

rakterisali ko je i što je Joakim Kunjašić,

sneke strane uplivisalo se je na neke |
naše viđenije ljude, da utiču na nas, isti-

PILICI € KRŽINE

uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. *
zena K. P. DOMINKOVIĆ.

»Zamislim se i osjetim sve savršenstvo plemenitosti

U tim riječima. DA, veliki duh Hristov mogao je da pro-
sudi neznanje, uprav neshvaćenje djela svojih mučitelja.
Ali kako da na taj isti način shvatim ja? Kako da pre-
stavim svu ovu ljudsku zloću, koju smo i ja i gotovo mi
Svi osjetili, kao rezultat neznanja, neshvaćanja, danas? u

XX. vijeku? Zar velikodušnost praštanja ne-bi u isti mah

mogla da bude baš grdni grijeh, kad bi ljudska zloća tu
velikodušnost  zloupotrebila, mješte da se popravi? A
Kako da griješim pod vidom plemenite velikodušnosti ?
One mogul... Tada opet ostavljam knjigu, pa se po-
Novo i preko solje: povraćam na prvašnje zamorne misli.
Uhvati me neka vrsta strasti nemilosnog osvetnika. Ne
Mogu da se dugo u tom raspoloženju uzdržim. Hvatam
ak hoću da čitam samo da skrenem misli. Čitam
d itam, a ne znam što čitam, jer mi se misli ne mogu
3 di .. Ponavljam rečenice po nekoliko puta; opet ib
u a Bacam jednu knjigu, uzimljem drugu. Tu
već čitao, ali to mi ni ne dolazi na pamet. Oči gutaju
mi rečenice, a duh ne može nikako da ih prati. Opet
Re. knjigu, ustanem, šetam, stanem, izvalim se na
će nemarno na ovu tyrdu slamnjaču; pogled mi tupo
negdje u plafon, kroza nj, kroz krov, u nebo, u

do oda .. a ko to može da odredi kuda? Ostanem
ndoa da li dugo ili samo kratko vrijeme, ne znam, —-
Uli he ičan, kao slomljen, utučen. Svih mi pet ćutila rade,
Zvjesno, jer njihov rad ne dopire do moždani, i ja

niš
ta ne osjećam, ne mislim. Tek pomalo, kao neka svje-

žina, počimlje da me okuplja. To su moždani počeli da
se bide, da rade. Eto me, ustajem i stanem ponova da
mislim. Osjećam sa kao onaj kog je kakva nedana i teška
vijest naglo bacila u nesvjesticu, i kad počne da se biidi

iz tog stanja, prva misao leti da traži uzrok toj. nenadanoj

duševnoj promjeni. Nešto. tako i ja se osjetim.

i

Je li tamnica uzrok oda ove boli osjećam ?
Mislim, razmišljam, vidim i uvjeravam se, da tu baš nema
tolikog uzroka mojim mukama. Istina je, da je tamnica
kuća neobična, ali je grdna razlika između roba i robijaša.
Neovisan i velik duh uvijek se visoko diže da se održi
u slobodi ili da k njoj stigne. Ako na tom svom putu
postane i robijaš, to je samo jaki korak naprijed, dane
postane ili da ne ostane rob. Tamnica nije nikakvo mu-
čeništvo, i neka se s nje niko od nas kasnije ne pravi
mučenikom. Ona je samo gorak lijek da se prije i bolje
ozdravi, ona je udarac po nakovanju, da pod njim bude
svjetliji. Drugo je nešto što nas muči, ubija. A to mu-
čenje ne vrši tamnica već ljudi zli i pakosni, koji poznaju
ostjetljivost duše, koji znaju da ubijaju i onim. sitnicama,
koje ponekad izgledaju vrlo. neznatne; samo im duša
snagu boli osjeća. Ne ću da iznosim sve ono što je onako
jasno otkrilo pokvarenu dušu mnogih naših pokrivenih
»prijatelja“ i neprijatelja, . već se zaustavljam baš na sit-
nicama za nas tako osjetljivim, jer one tačno pokazuju i
dokazuju, da ih se upotrebljuje s
duše iscrpile proti na nama sve ono što je bilo krupno.

Baš ove sitnice i bole i muče tako jako, jer one otkri-

vaju veličinu zloće. Ma, eto Vam samo, na primjer, po-

gledajte na ono iznakaženo pismo moje dobre majke, pa.......

— Gosparu Ivol; prekinem ga u govoru, jer spomi-
njanje majke i za mene je vrlo osjetljivo. — Zar Vam ne

4

toga, jer su pokvarene |

izgledamo kao piljei i kržine, koje gazi i potiskuje svaka
noga, bez svakoga obzira, bez svake samilosti, bez svakog |
drhtanja savjesti? Ali će doći dan... |

Lako kucanje na vratima ćelije prekine nam. razgovor.

— Doći će dan!... završi ipak gospar Ivo,

Vrata se polako otvore a na njima se pau jedan
stražar.

— Što je novo 7; Rhino + ga.

diem Žao. mi je, nije dobro; odgovori. Došao je nalog
da svak mora biti zatvoren u svojoj ćeliji, i da se prama
vama svima mora postupati po kućnome redu, jednako
kao i sa ostalim običnim osuđenicima. “Vršim naređenu mi
dužnost, jer, znate, — za kon je zakon.

Mi se pogledamo i i shvatimo sve ono što ova sitnica.
u sebi krije, a koju je nečija »plemenita“ duša udesila,
Ustanem, priđem bliže gosparu Ivu, te mu, nekako više
šapučući, rečem :

— Jeste li čuli: zakon je zakon! To _ Vam je
ona obična, otrcana fraza, koja se poteže od kad je čovjeka, |
a koja će trajati dok bude čovjeka. To Vam je ona fraza |
uz koju, onaj koji je u vlasti da ju izreče, obično stoji

ukočeno, izdiže obrvama, sliježe ramenima, pravi, u isto

vrijeme, lice ozbiljno, puno sile i, s druge strane, saža-
ljenja i saučešća. Onaj, kome je namijenjena, prima je

prama svom temperamentu, ali joj se ipak pokorava. —

Zakon je zakon! A znate što je zakon? Zakon Vam je

objekt za izvor zla, pun centripetalne i centrifugalne snage.

Jedni rade zlo griješeći se o zakon, drugi, da bi izvršili |
to isto zlo, služe se sa zakonom; sve prema. prilikama, >
položaju i vlasti. Eto, to Vam je zakon!

_— Vrlo dobro! Do viđenja! Vrrrlo dobro! završi
gospar Ivo, pružajuć mi ruku za rastanak,