U na oblasti oteščalo danask GPRJSNOM | U i OyGoTOM y jurpo e PLEME PEAK KE JAT T PCL RDVEZELE ZTINOIKCA npornaara: 34 /NyGpOoBHHK, c NOHAIHAIBEM YV KylHy 84 un. na romuny. Ngturom 3a liy6por- uuK u uujeniy ipasy 96 nun. da FOAHHY, ta No rojune u na mjeceu Ccpa3mjepno. i! . flojemuuu Gpoj 1 mutap. - (LIaTHBO H yTywuBO y Jiy6posnuky. « ma ti “iša “E g BEea, Read MoA bo RK # r s k £ o ao ER. a s; daa aa i # M pi Tok mi .io s \ + £: e FP 5: na ž / s Z m * P $ - . ia + OnroBopHu ypennug: : HBO XEPILO Bnačuuk u usjaBares: O/iBOP HAPOJNE PANUKAJIHE CTPAHKE Y RYEPOBHUKY. #3 s Mo DATIV ZA PE, “2 0% MDA: a TR2+ o e iik. s hate ći Ko aji E MJ Ii a kada di 44 k it KA Eu UMJEHE 1 OTA CHMA: TEMA NEZ VEZIR. KD Ad GT M IDE Vač a Il uM. BilCune y ninu gd jenuor crymila. 3 nun. fipa: Mda E Onhkiea, ZAXBAJIC H OrJIaCH y Tekcry 4 munapa Craj- HUM OFJIACUBAUUMA NONYCT. [sui 52. 54. > Av6ponuni: 8. Piyna 19522. rom. . paze Politički sastanak na Uidži i donošenje izbornog zakona. Dvadeset i tri javna radenika iz raznin krajeva naše prostrane Kralje- vine sastali su se dneva 28. i 29. prošlog mjeseca na lNidži na poziv uredništva sarajevskog lista , Naroda“ na prijateljsko-informativni sastanak, da izmijene misli o današnjem poli- tičkom položaju u vezi sa hrvatskim pitanjem. | Govornici su na konferenciji kon- statovali : : 1.) da je sadanjem opštem neza- dovoljstvu i teškom stanju u državi porea loše administracije glavni uzrok u skrajnostima koje prevlađuju u re- žimu I većem dijelu hrvatske opozicije; 2.) da u narodnim masama po- stoji živo osjećanje narodne soliđar- nosti i potrebe državnog jedinstva i ako se stranačkom agitacijom među njih unosi plemensko s Ta i stvara neprijateljstvo ; | | 3.) da vlada i hrvatska opozicija najviše svojim metodama otežavaju Naro 4.) da bi forsiranje hr au Nia SDOrazu 0.) da bi se sporazu oi revizi- jom ustava u djece atraketkou: prav- cu uklonilo plemensko nepovjerenje, popravila administracija, razvilo uvje- renje o jednakosti i time podigla svi- jest o jugoslovenskom. narodnom i državnom jedinstvu. Svi su govornici bili saglasni, da bi jedan kongres javnih radenika, koji se slažu s ovim nizom ideja bio vrlo koristan za stvaranje jedne atmosfere pomirljivosti koja mora predhoditi de- linitovnom izmirenju. Zaključeno je stoga da se taj kongres sazove u Za- grevu na 10. septembra ove godine. m ni sporazum i državno sređivanje; njima. | Smatrajući suvišnim da se osvr- ćemo na ovih pet konstatacija, a oda- jući svako poštovanje gospodi konfe-. rensijerima, držimo da je neophodno poirebito da konstatujemo sa svoje strane da je dobar dio gospode dosta | neprijateljski raspoložen prema da-- našnjoj vladi, tedaje svojom stra-- načkom agitacijom protiv radikalskih + voda, čast iznimkama, doprinio mno- go i sam današnjem nesnosnom stanju. | Među gospođom ima izvjestan broj | njih koji su se već odavno politički. jako istaknuli i, leteći za mandatom, | svojom zajedljivošću toliko komporo- | mitovali da je njihova objektivnost po ovim pitanjima isključena. | I zbog toga već konferenci ija, alo | je i sazvana u najboljoj namjeri, nije | i ne može da bude čista od partizan- - stva, i tim ije samim, po našem skroni-. nom uvjerenju unaprijed osuđena na neuspjeh. Dok su vođe. radikalni postavljali | . temelje. dan danas je p našnjoj državnoj zeradi e i naprednim zemljama, - nesutnujivo Politički i kulturno Veli razvijenim, dotle je dobar dio ove gospode kao sada tako.i prije u više navrata s amo konferirao i zbrku stvarao te mnogo kočio naše državno sređivanje. Ne mogavši ni u Ovoj nu onoj stranci naći mandata — sazivaju nove kon- ierence, ne bi li tražeći lijeka narođ- onoj boljetici, našli u kojoj novoj. fralc ciji zadovoljenja svojoj nezasitnoj am- biciji. Opet naglašavamo i podvlači- mo: čast časnim iznimkama među podižu na najzdravijim ; prina DI cipima_iđući zajedno sa Gomolavatskinje X. a stranoj štampi, računa 0 | Bez Pia stvarnog rada, i isku- stva stečena demoa i uspješnim vođenjem državnog broda, kakvo ima- ju vođe Narodne Radikalne stranke, n& mogu “se srediti tako lahko naše | unutrašnje prilike, a pogotovo ne sa- .zivanjem konferencija. Vidjeli smo koji su uspjeh imale sve konferencije odr- ožane u svrhu sređenja evropskog sta- onja. A pogotovo se ne mogu srediti se svaki pojedinac hoće da svoju Olju progura i u tu svrhu stvara S inki i strančice koje niču kao gljive poslije kiše, te time cijepaju narodnu . skupštinu, šaljući u nju jednu masu sitnih irakcija, i tjerajući time stran- ke da čine jedna drugoj koncesije bez kraja kao i cio sistem da živi od laži i od obmana pa i od korup- cije svakojake. Ako hoćemo da se zemljom upra- vlja po pravoj volji narodnoj, onda ne smijemo dopustiti da neko ko ima ovlasti može od svih političkih atoma, koj se sa birališta pokupe u skup- Sinu, umijesiti jednu kašu ili pitu koja je njemu najzgodnija, i da upo- trebi mnoga državna i nedržavna sred- stva koja su mu potrebna da dobije sve ono od čega treba ta kaša ili pita da se umijesi — kako reče g. Ljuba Jovanović u zakonođavnom | odboru Narodne Skupštine. Mnogo je bolje i čestitije 1 mno: go bolje odgovara potrebama narod: nim i pravoj demokratiji imati sistem po kojem senarodu kazuje unaprijed što će se poslije doista i uraditi. Mi se rađujemo samo što je onaj i onakav izborni zakon donešen, 1 ako i on sadržaje koncesija nekih, jer će preovladati princip čiste većine, omogućit će se, da se priroćnim na- činom dobije apsolutna većina, te time ukloniti razorno djelovanje nezasitne ambicije pojedinih ljudi, i doći do stvarnog rada i reda u državi. Mi smo uvjereni da će se ovim dosadašnje zlo; ako ne onemogućiti, jer ga onemogućiti sasvim nije mo- guće, ali nesumnjivo će se mnogo i mnogo ublažiti, a nikako ! rojekal cvim konferencijama. Poli Mogućnost pobjede reakstije u Njemačkoj. a Poslije umorstva ministra Rathenau, onodi. se, koliko u. samoj Njemačkoj toliko pobjede reakciouarnih elemenata, Francuskoj i i Engleskoj. S toga je shvatljivo i nepovjerenje Francuske. prama Njema-. čkoj u svim pitanjima, koja se iznose na na raznim sastancima i konferencijama a koja se odnose na Njemačku. Današnje stanje u Njemačkoj podosta zabrinjuje nje- ne zapadne susjede. S toga je i engleski premijer Lloyd George, na jednu inter- pelancu u donjoj kući, nastala vrlo ozbiljna internacijonalna sitaa- Cija, kad bi reakcija u Njemačkoj pokazala : uspjeha, _ mogućnosti | joj brojnoj snazi bile impozantne, koji bi ponova doveli u Njemačku monarhističnu | vladu. Naročito o tome vode računa u. odgovorio, da bi U toliko javljaju iz Berlina, da radni- čke mase prave velike. demostracije | pro tiv reakcije. Demonstracije, koje su po: SVO- | odio su svukuda po Njemačkoj bez Sukobi. Ako je. tako, onda znači, da A nemaju oslona kod narodnih da Konferencija u Haagu. ne ž koloda da se u široj javnosti sin ili gotovo nimalo ne vodiračuna o konfe- renciji u Haagu. Po zadnjim, informativ- nim vijestima, kao da na konferenciji vla- oda velika zlovolja, apatija i cak indolen- cija. Tu se priča, da položaj na konferen- ciji. nije još razbistren. Slaba Korist od toga, da li će se taj položaj. brzo razbis- nd ili ie e od k nabo PILJCI i KRŽINE uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914. 1917. 54 | K. P. DOMINKOVIĆ. — Molim Vas, rekoh, prvo: ja sam vojnik i idem u Vojsku, a sada je ratno doba. Čin mi se da je taka praksa, da oni koji idu u rat dobijaju generalno odrije- šenje bez ispovijedi, jer ko bi mogao osvojiti da ispovidi onolike milijone ljudi? Dok bi se tolika sila duša ispo- vidila i pričestila, i dok bi se od grijeha svaki očistio, neprijatelj bi mogao provaliti, ne bi mu bilo potrebno Nikoga ni ubijati, već svu tu silu prosto žive i zdrave zarobiti. Domovina bi tada bila u sigurnoj opasnosti, jer Su se Kršćani više mislili za dušu nego za domovinu; a to ne ide, jer je ovo slučaj kad je preča domovina od Vjekovite duše. Ali, da se ipak dođe nekako u susret i jednom i drugom — a ovo je velika predusretljivost sv. matere crkve — našao se praktičan izlaz: opšte odriješe- nje, nešto nalik na opštu amnestiju ..... Na ovo i ja imam prava i na to se pravo pozivljem. Drugo: da sam ja griješnik, šetao bi slobodno, dizao bi oholo glavu, razmetao bi se patriotizmoni i udešavao Smicalice kako ću koga da lažljivo denunciram, da mu Patriotski napakostim ili čak da mu. velikodušno dođem Slave. Ali eto nijesam takav griješnik, pa se vučem po tamnicama . .. Ali ovo drugo ne kazah na glas POpu; ovo sam samo u sebi rezonovao. Nego, popu je bilo dovoljno iono prvo. Nešto ge zbuni i uznemiri, ali baš ta njegova zabuna i nemirnost lamčile su mi da mora biti inteligenat čovjek, koji nije Snio da pred jednom ženskom i još pred svojim sakri- Slijanom govori odriješito i iskreno. Mogao bi čak kom- Promitovati vjeru. Svakako, više me nije natjerivao na 8; bila #6 su pristali da nam dopuste vjenčanje: ispovijest, već jedino pokupi sve dokumente koje imo: _ Imorali imati zbog vjenčanja, kaže nam da u tri sata. po podne budemo u erkvi i otpusti nas. — Sve je ovo dobro, ali, kako si pokraj tolikih ne- prilika i zaprijeka ipak. uspjela, da nam se dadu vjenčati, pa ako će i u tamnici?; pitam u zaručnicu kad. po- dosmo od popa. pse : — To ti imam ispričati, nego sve sada mislim kako si mu ono odgovorio glede ispovijesti, a on uprav ima pravo, jer je red ispovidjeti se prije vjenčanja. — E moja draga, ti si čula kako mu kazah ono DrVO, A ono drugo, što mu ne kazah već što sam samo u-.sebi raziišljao, jer se danas ne smije sve kazaću sada tebi. | | — Imaš stava Lala da ti prigovaram; reče mi kad me sasluša. A sada da ti ispričam u kratko, kako Kad si mi pisac da si poslao molbu, da ti dozvole doći zbog ženidbe u Zadar i da_na tome i ja radim, dočekivali su svakom koraku sa nekim. omalovažavanjem. Osim čestih prigovora, kako se ne stidim da uzmem za muža jednog veleizdajnika, uvidjeh da su odlučili, da me raznim izgo- vorima i otezanjem po svaki način odijele od tebe, i da nikako ne dođe do vjenčanja. Tada se obratih na neke svoje poznanike i prijatelje da mi i oni pomognu, te je tako svrhom aprila došlo do jedne: važne sjednice zbog naše stvari. Na toj: sjednici bio je, što znam, : grof Bandil, poglavar Simonelli, čini mi se i namjesnik i još jedan. Po- slije duga PE e ipak se svi složiše da nam dopuste vjenčanje, ali jedini Bandi bio tvrdo protivan i nikako nije htio da dopusti, a njegova se riječ. najviše uvažuje, jer osim PR Bik uživa, u njegovim je rukama cio govoriti, me _na- referat o svima koji su u Dalmaciji pozatvorani. Napokon jedan od njih stane ga uvjeravati da je tvoje zdravlje takovo, da sigurno ne ćeš moći živjeti još ni puna dva mjeseca, Na ovaj razlog popustio je i Bandi, ali uz uvjet da se ne smijemo vjenčati izvan tamnice. Dakle, račun od dva mjeseca tvog života omogućio nam je, da ipak postignemo ono što smo htjeli. Da nijesi osuđen do dva mjeseca na smrt, ko zna što bi oni još sa nama radili ? A i ovako me je strah da ti Bandl štogod ne opravi kad dozna da smo se vjenčali izvan tamnice, | Malo minuta prije tri sata već se sa kumovima. Sok u crkvi sv. Jakoba, katedrali šibenskoj. Crkva je velika, a po svojoj arhitektonskoj i de prva jeu Dalmačiji Građena je u XV. vijeku. Kad stupih u crkvu dočeka me bladacći: golog ka- mena i neki polumrak. Naši koraci potmulo su odjekivali. Osim glavnog oltara još ih je nekoliko sa strana. Pred njima, po skamijama kleče neke žene i nekoliko muškaraca, a vidi se da su vojnici i sigurno seljaci šibenske okolice. U onom polumraku izgledaju kao nekakve okamenjene sjene, inepomične i hladne. Mole se nešto Bogu, a sada se svak nešto Bogu moli. Klečeći u skamijama ili na. kamenom: podnožju oltara, drže sklopljene ruke pred prsima, a lice ukočili prema oltaru i zaprli u nj svoj pogled, kao da će da hipnotišu onoga koga-mole. Neki u skamijama naslo- nili pognutu glavu na sklopljene ruke i stojetako kao u letargicnom snu, Ali se oni nešto sigurno mole, nešto vape, traže, uzdišu a možda im je i suza u oku. Jedan vojnik podno oltara kleči, izdigao glavu prama ikoni, ne. miče ge, već mu se samo usne trzaju, a desna ruka često | mu se odbija od prsi pa u njih udara. Je li došao da za- hvali Bogu što ga je do sada od smrti sačuvao, ili mu se moli i preporuča da ga od nje sačuva, zbog žene, | djece, o majke, braće i sestara? Moa