U

na oblasti oteščalo

danask GPRJSNOM | U i OyGoTOM y jurpo

e PLEME PEAK KE JAT T PCL RDVEZELE ZTINOIKCA

npornaara: 34 /NyGpOoBHHK,
c NOHAIHAIBEM YV KylHy 84 un.
na romuny. Ngturom 3a liy6por-
uuK u uujeniy ipasy 96 nun.
da FOAHHY, ta No rojune u na

mjeceu Ccpa3mjepno. i!
. flojemuuu Gpoj 1 mutap. -
(LIaTHBO H yTywuBO y Jiy6posnuky.

« ma ti “iša “E
g BEea, Read MoA bo RK
# r s k
£ o ao ER. a
s; daa aa i
# M pi
Tok mi .io
s \
+
£:
e
FP
5:
na
ž
/
s
Z
m
*
P
$
- .
ia
+

OnroBopHu ypennug: : HBO XEPILO

Bnačuuk u usjaBares: O/iBOP HAPOJNE PANUKAJIHE CTPAHKE Y RYEPOBHUKY.

#3 s Mo DATIV ZA PE, “2 0% MDA: a TR2+ o e iik. s
hate ći Ko aji E MJ Ii a
kada di 44 k it KA Eu

UMJEHE 1 OTA CHMA:

TEMA NEZ VEZIR. KD Ad GT M IDE Vač a

Il uM. BilCune y ninu

gd

jenuor crymila. 3 nun. fipa:

Mda E

Onhkiea, ZAXBAJIC H OrJIaCH

y Tekcry 4 munapa Craj-
HUM OFJIACUBAUUMA NONYCT.

[sui

52. 54.

>

Av6ponuni: 8. Piyna 19522.

rom. .

paze

Politički sastanak na Uidži i donošenje
izbornog zakona.

Dvadeset i tri javna radenika iz
raznin krajeva naše prostrane Kralje-
vine sastali su se dneva 28. i 29.

prošlog mjeseca na lNidži na poziv

uredništva sarajevskog lista , Naroda“
na prijateljsko-informativni sastanak,
da izmijene misli o današnjem  poli-
tičkom položaju u vezi sa hrvatskim
pitanjem. |

Govornici su na konferenciji kon-
statovali : :

1.) da je sadanjem opštem neza-
dovoljstvu i teškom stanju u državi
porea loše administracije glavni uzrok
u skrajnostima koje prevlađuju u re-
žimu I većem dijelu hrvatske opozicije;

2.) da u narodnim masama po-

stoji živo osjećanje narodne soliđar-

nosti i potrebe državnog jedinstva i

ako se stranačkom agitacijom među
njih unosi plemensko s Ta i
stvara neprijateljstvo ; | |
3.) da vlada i hrvatska opozicija
najviše svojim metodama otežavaju
Naro
4.) da bi forsiranje hr au Nia
SDOrazu
0.) da bi se sporazu oi revizi-

jom ustava u djece atraketkou: prav-

cu uklonilo plemensko nepovjerenje,
popravila administracija, razvilo uvje-
renje o jednakosti i time podigla svi-

jest o jugoslovenskom. narodnom i

državnom jedinstvu.

Svi su govornici bili saglasni, da
bi jedan kongres javnih radenika, koji
se slažu s ovim nizom ideja bio vrlo
koristan za stvaranje jedne atmosfere

pomirljivosti koja mora predhoditi de-

linitovnom  izmirenju. Zaključeno je
stoga da se taj kongres sazove u Za-
grevu na 10. septembra ove godine.

m

ni sporazum i državno sređivanje;

njima. |

Smatrajući suvišnim da se osvr-
ćemo na ovih pet konstatacija, a oda-

jući svako poštovanje gospodi konfe-.

rensijerima, držimo da je neophodno
poirebito da konstatujemo sa svoje
strane da je dobar dio gospode dosta |
neprijateljski raspoložen prema da--
našnjoj vladi, tedaje svojom stra--
načkom agitacijom protiv radikalskih +
voda, čast iznimkama, doprinio mno-
go i sam današnjem nesnosnom stanju. |

Među gospođom ima izvjestan broj |
njih koji su se već odavno politički.
jako istaknuli i, leteći za mandatom, |
svojom zajedljivošću toliko komporo- |
mitovali da je njihova objektivnost

po ovim pitanjima isključena. |
I zbog toga već konferenci ija, alo |

je i sazvana u najboljoj namjeri, nije |
i ne može da bude čista od partizan- -
stva, i tim ije samim, po našem skroni-.
nom uvjerenju unaprijed osuđena na
neuspjeh.

Dok su vođe. radikalni postavljali | .

temelje. dan
danas je p

našnjoj državnoj zeradi e

i naprednim zemljama, - nesutnujivo

Politički i kulturno Veli razvijenim,
dotle je dobar dio ove gospode kao

sada tako.i prije u više navrata s amo
konferirao i zbrku stvarao te mnogo
kočio naše državno sređivanje. Ne
mogavši ni u Ovoj nu onoj stranci
naći mandata — sazivaju nove kon-
ierence, ne bi li tražeći lijeka narođ-

onoj boljetici, našli u kojoj novoj. fralc

ciji zadovoljenja svojoj nezasitnoj am-

biciji. Opet naglašavamo i podvlači-

mo: čast časnim iznimkama među

podižu na najzdravijim ; prina DI
cipima_iđući zajedno sa Gomolavatskinje X.

a stranoj štampi, računa 0

| Bez Pia stvarnog rada, i isku-
stva stečena demoa i uspješnim
vođenjem državnog broda, kakvo ima-
ju vođe Narodne Radikalne stranke,

n& mogu “se srediti tako lahko naše |

unutrašnje prilike, a pogotovo ne sa-
.zivanjem konferencija. Vidjeli smo koji
su uspjeh imale sve konferencije odr-
ožane u svrhu sređenja evropskog sta-
onja. A pogotovo se ne mogu srediti

se svaki pojedinac hoće da svoju

Olju progura i u tu svrhu stvara
S inki i strančice koje niču kao gljive
poslije kiše, te time cijepaju narodnu
. skupštinu, šaljući u nju jednu masu
sitnih irakcija, i tjerajući time stran-
ke da čine jedna drugoj koncesije
bez kraja kao i cio sistem da živi
od laži i od obmana pa i od korup-

cije svakojake.

Ako hoćemo da se zemljom upra-
vlja po pravoj volji narodnoj, onda
ne smijemo dopustiti da neko ko ima
ovlasti može od svih političkih atoma,
koj se sa birališta pokupe u skup-
Sinu, umijesiti jednu kašu ili pitu

koja je njemu najzgodnija, i da upo-
trebi mnoga državna i nedržavna sred-
stva koja su mu potrebna da dobije
sve ono od čega treba ta kaša ili pita
da se umijesi — kako reče g. Ljuba

Jovanović u zakonođavnom | odboru
Narodne Skupštine.
Mnogo je bolje i čestitije 1 mno:

go bolje odgovara potrebama narod:
nim i pravoj demokratiji imati sistem
po kojem senarodu kazuje unaprijed
što će se poslije doista i uraditi.

Mi se rađujemo samo što je onaj
i onakav izborni zakon donešen, 1
ako i on sadržaje koncesija nekih, jer
će preovladati princip čiste većine,
omogućit će se, da se priroćnim na-
činom dobije apsolutna većina, te time
ukloniti razorno djelovanje nezasitne
ambicije pojedinih ljudi, i doći do
stvarnog rada i reda u državi.

Mi smo uvjereni da će se ovim

dosadašnje zlo; ako ne onemogućiti,

jer ga onemogućiti sasvim nije mo-
guće, ali nesumnjivo će se mnogo i
mnogo ublažiti, a nikako ! rojekal cvim
konferencijama.

Poli

Mogućnost pobjede reakstije u Njemačkoj. a

Poslije umorstva ministra Rathenau,
onodi. se, koliko u. samoj Njemačkoj toliko

pobjede reakciouarnih elemenata,

Francuskoj i i Engleskoj. S toga je shvatljivo

i nepovjerenje Francuske. prama Njema-.

čkoj u svim pitanjima, koja se iznose na
na raznim sastancima i konferencijama a
koja se odnose na Njemačku. Današnje

stanje u Njemačkoj podosta zabrinjuje nje-

ne zapadne susjede. S toga je i engleski
premijer Lloyd George, na jednu inter-
pelancu u donjoj kući,
nastala vrlo ozbiljna internacijonalna sitaa-

Cija, kad bi reakcija u Njemačkoj pokazala :

uspjeha, _

mogućnosti | joj brojnoj snazi bile impozantne,
koji bi
 ponova doveli u Njemačku monarhističnu |

vladu. Naročito o tome vode računa u.

odgovorio, da bi

U toliko javljaju iz Berlina, da radni-
čke mase prave velike. demostracije | pro
tiv reakcije. Demonstracije, koje su po: SVO-
| odio
su svukuda po Njemačkoj bez Sukobi.
Ako je. tako, onda znači, da A
nemaju oslona kod narodnih da

Konferencija u Haagu. ne

ž koloda da se u široj javnosti sin
ili gotovo nimalo ne vodiračuna o konfe-
renciji u Haagu. Po zadnjim, informativ-
nim vijestima, kao da na konferenciji vla-

oda velika zlovolja, apatija i cak indolen-

cija. Tu se priča, da položaj na konferen-
ciji. nije još razbistren. Slaba Korist od

toga, da li će se taj položaj. brzo razbis-

nd ili ie e od k nabo

PILJCI i KRŽINE

uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914. 1917.
54 | K. P. DOMINKOVIĆ.

— Molim Vas, rekoh, prvo: ja sam vojnik i idem u
Vojsku, a sada je ratno doba. Čin mi se da je taka
praksa, da oni koji idu u rat dobijaju generalno odrije-
šenje bez ispovijedi, jer ko bi mogao osvojiti da ispovidi
onolike milijone ljudi? Dok bi se tolika sila duša ispo-
vidila i pričestila, i dok bi se od grijeha svaki očistio,
neprijatelj bi mogao provaliti, ne bi mu bilo potrebno
Nikoga ni ubijati, već svu tu silu prosto žive i zdrave
zarobiti. Domovina bi tada bila u sigurnoj opasnosti, jer
Su se Kršćani više mislili za dušu nego za domovinu; a
to ne ide, jer je ovo slučaj kad je preča domovina od
Vjekovite duše. Ali, da se ipak dođe nekako u susret i
jednom i drugom — a ovo je velika predusretljivost sv.
matere crkve — našao se praktičan izlaz: opšte odriješe-

nje, nešto nalik na opštu amnestiju ..... Na ovo i ja
imam prava i na to se pravo pozivljem.

Drugo: da sam ja griješnik, šetao bi slobodno, dizao
bi oholo glavu, razmetao bi se patriotizmoni i udešavao
Smicalice kako ću koga da lažljivo denunciram, da mu
Patriotski napakostim ili čak da mu. velikodušno dođem
Slave. Ali eto nijesam takav griješnik, pa se vučem po
tamnicama . .. Ali ovo drugo ne kazah na glas
POpu; ovo sam samo u sebi rezonovao.

Nego, popu je bilo dovoljno iono prvo. Nešto ge
zbuni i uznemiri, ali baš ta njegova zabuna i nemirnost
lamčile su mi da mora biti inteligenat čovjek, koji nije
Snio da pred jednom ženskom i još pred svojim sakri-
Slijanom govori odriješito i iskreno. Mogao bi čak kom-
Promitovati vjeru. Svakako, više me nije natjerivao na

8; bila #6

su pristali da nam dopuste vjenčanje:

ispovijest, već jedino pokupi sve dokumente koje imo:
_ Imorali imati zbog vjenčanja, kaže nam da u tri sata. po

podne budemo u erkvi i otpusti nas.

— Sve je ovo dobro, ali, kako si pokraj tolikih ne-
prilika i zaprijeka ipak. uspjela, da nam se dadu vjenčati,
pa ako će i u tamnici?; pitam u zaručnicu kad. po-
dosmo od popa. pse :

— To ti imam ispričati, nego sve sada mislim kako
si mu ono odgovorio glede ispovijesti, a on uprav ima
pravo, jer je red ispovidjeti se prije vjenčanja.

— E moja draga, ti si čula kako mu kazah ono
DrVO, A ono drugo, što mu ne kazah već što sam samo
u-.sebi raziišljao, jer se danas ne smije sve
kazaću sada tebi. | |

— Imaš stava Lala da ti prigovaram; reče mi
kad me sasluša. A sada da ti ispričam u kratko, kako
Kad si mi pisac
da si poslao molbu, da ti dozvole doći zbog ženidbe u
Zadar i da_na tome i ja radim, dočekivali su
svakom koraku sa nekim. omalovažavanjem. Osim čestih
prigovora, kako se ne stidim da uzmem za muža jednog
veleizdajnika, uvidjeh da su odlučili, da me raznim izgo-
vorima i otezanjem po svaki način odijele od tebe, i da
nikako ne dođe do vjenčanja. Tada se obratih na neke
svoje poznanike i prijatelje da mi i oni pomognu, te je
tako svrhom aprila došlo do jedne: važne sjednice zbog
naše stvari. Na toj: sjednici bio je, što znam, : grof Bandil,
poglavar Simonelli, čini mi se i namjesnik i još jedan. Po-
slije duga PE e ipak se svi složiše da nam dopuste
vjenčanje, ali jedini Bandi bio tvrdo protivan i nikako
nije htio da dopusti, a njegova se riječ. najviše uvažuje,
jer osim PR Bik uživa, u njegovim je rukama cio

govoriti,

me _na-

referat o svima koji su u Dalmaciji pozatvorani. Napokon
jedan od njih stane ga uvjeravati da je tvoje zdravlje

takovo, da sigurno ne ćeš moći živjeti još ni puna dva

mjeseca, Na ovaj razlog popustio je i Bandi, ali uz uvjet
da se ne smijemo vjenčati izvan tamnice. Dakle, račun
od dva mjeseca tvog života omogućio nam je, da ipak
postignemo ono što smo htjeli. Da nijesi osuđen do dva
mjeseca na smrt, ko zna što bi oni još sa nama radili ?
A i ovako me je strah da ti Bandl štogod ne opravi kad
dozna da smo se vjenčali izvan tamnice, |

Malo minuta prije tri sata već se sa kumovima. Sok
u crkvi sv. Jakoba, katedrali šibenskoj. Crkva je velika,

a po svojoj arhitektonskoj i de prva jeu Dalmačiji
Građena je u XV. vijeku.

Kad stupih u crkvu dočeka me bladacći: golog ka-
mena i neki polumrak. Naši koraci potmulo su odjekivali.
Osim glavnog oltara još ih je nekoliko sa strana. Pred njima,
po skamijama kleče neke žene i nekoliko muškaraca, a vidi
se da su vojnici i sigurno seljaci šibenske okolice. U
onom polumraku izgledaju kao nekakve okamenjene sjene,

inepomične i hladne. Mole se nešto Bogu, a sada se svak

nešto Bogu moli. Klečeći u skamijama ili na. kamenom:

podnožju oltara, drže sklopljene ruke pred prsima, a lice
ukočili prema oltaru i zaprli u nj svoj pogled, kao da će
da hipnotišu onoga koga-mole. Neki u skamijama naslo-
nili pognutu glavu na sklopljene ruke i stojetako kao u
letargicnom snu, Ali se oni nešto sigurno mole, nešto
vape, traže, uzdišu a možda im je i suza u oku. Jedan
vojnik podno oltara kleči, izdigao glavu prama ikoni, ne.
miče ge, već mu se samo usne trzaju, a desna ruka često |
mu se odbija od prsi pa u njih udara. Je li došao da za-
hvali Bogu što ga je do sada od smrti sačuvao, ili mu
se moli i preporuča da ga od nje sačuva, zbog žene, |
djece, o majke, braće i sestara? Moa