brk

;
|
1
.

izlaziti DVAPUT SEDMIČNO,

li
:

, o Sslovena, naročito Dubrovčana i

'

:
d

ŠIRITE , RAD“!

oDragi broj se može još da dobije.

"BROJ

di
jer su štamparski troškovi veliki.

/ KONCA_ GODINE) NA ADRESU :

MB ASNIK-IZDA V AC
ODGOVORNI UREDNIK :
DR. LJUBO LEONTIO

di

4

2 delani. SVAKE SUBOTE. E š

i
1

Prvi broj ,Rada“ sav je psa
fa-“

tite se na: Upravu ,Rada“ — Dubrl

TKO NIJE VRATIO PRVI I 1
SMATRA SE PRETPL lk. st :
mo da nam se pretplata šalje 0

1

IA

»Rad““ je već učvršćen.
godinom on će biti opsežniji i bolji po
sadržaju. Bude li odaziv veći, , Radi će

Dužnost je svakog naprednog Jko-
Boklja,
oda podupire, čita i širi NEZAVISAN )B-
NOVNI GLASNIK ,,RAD«.

ŠALJITE PRETPLATU (9. KRUNA

00

»Rad“ — Dubrovnik. |
POVJERENICI JAVITE SE DOPISIMI
Radite za , OBNOVU“!

.

iRad i rat

i

ša

mL
T.
K

| dakle suprotan pojam radu nego li 1
(Isto kao što su,
| sadarijem
vojne,
okoji se uzajamno |
| rušenje, rad je stvaranje. Videli sm.
to u ovom strahotnom ništenju i mi
: cvarenju, a zapažamo još bolje po zla
| kobnim

apatiji.

| koivrlo teško ostvariva), namisao da |

odati kao i na: zloglasni bečki i na

“ostali Divoreni, jet

U kritičnim časovima sukoba nik

iresa izmegju dve ili više država redi A |
ZVO. se Re <Lovdia dilem 2 mir ili Lio
hosravijajud l PU gt dram zla ve ssa. So KR

esto nagju pred takovom dilemoni :
,preka nužda“, mi bi u SV

ad nije Ž
rad ili M+

kom slučaju ragje rekli :
Mir je kod nas sinonim nerada,

———-

dopo

LI
|
i
|

po

|

8
g

__ ram

naročito pri našem 4
romantičkom  posmatran
rat i rad dva oprečna pojmi
isključuju.  Raf

Kai Ba ds 2 AA

ratnim posledicama, po opšti

besposlici, posvemašnoj demoralizaciju

Nego, nas ne zanima sada filosofsl
teoretisanje o — pojmovima. U politi
nama je više do praktične aplikacij
Za teorije i za diskusije o njima min
mamo vremena, ni mira. |

Politika je. veština mogućnosti. j |
je kod nas moguće da se ostvari ? ŠI.
je. provedivo ? Što je to — realna pl
litika ? 9
> Ako Wilsonova plemenita (ali isto t

onemoguće ratovi, pretrpii konačni por
u odlučnoj borbi sa republikanskom i
terpretacijom Monroe-ove doktrine (dr
ga edicija , splendide isolation“ 1), a
treba očekivati, onda je više nej
sigurno da će vremenom i na pariši
konferenciju, koja nije bez“ ,grel
istočnoga“ oni začeta ni rogjena, <
: kažnjeni“ i svi nezadovoljni narodi gl
talni | berlinski kongres. Rat, pret
tome, neće biti samo teoretska oultin
ratio nego i praktična unica solul

mnogili. Kua sporova koji
pin poma

pacem para bellum“.

an: ć Kol

postizava se samo radom,
širokim, dubokim radom -— kroz dugi
niz godina, kroz decenije, kroz vekove,

-dostajalo ni spreme, ni volje, ni snage, |
oda ih

radikalno leči.. Pisane će teorije

Biti, se.
nomski e

ragjani ne bune. Narod eko-

*bezbegjen | napreduje lakše u

O ,Svetskom miru“ pasti plenom gri ulturi iu civilizaciji. Kultura, ne sama

zica u prašnim arhivima, kao i požutele
Sveske pokojne Ufopie.

A opet, i sa još većom silom, re- |
akcija će sa pulpita glagolati: ,Si vis
| mi, dakako, uz-
bugjeni vikom oko nas, nećemo  zavi-
tlati , svijetlo oružje“ u
tarnice,: nege ce “se-1 po: 'nas0j
strane, a s druge buntovni pohod  re-,
volucionarnih boljševika.

Koračati izmegju te dve krajno-
nesmetano i ne- |
tragički |

Sti, svesno i smelo,
ZGSLAVNO to vje, 610; naš
problem 1 aktuelni zadatak svih onih

mira a ne do revolucija.

tatori

čik
gledamo

: vidljivu
sistem“.

silu. koja
Megjutim,

to,

bolj-

o ševička vojska više je militaristička nego

li je bila kajzerova garda, a kad bi

ota vojska .bila poražena videli bi u

Rusiji ergju reakciju no što je e Za

najokrutnijeg carizma.
o /ko mačem seče od mača i gine.
Rat ragja besposlicu, a besposlica

revoluciju. Revolucije sile državnu vlast
na organizovanje vojske i žandara, a
vojske, već tim što postoje, sile dr-
žavu da vodi ratove. Jedan ekstrem
izaziva drugi. Stiašni ,circulus vitiosus“
večnog ragjanja i umiranja.
Mi iz toga začaranog kruga neće-
mo izaći. Mi možemo samo da
osporavamo kretanje i da  ublažimo
vrtloge, da odgagjamo katastrofe,
umanjimo slučajeve 1. zv. neizbežnih
sukoba. /0 samo mi možemo. Hteti
više, to je ,uvek lepo ; ali verovati
ćemo preko noći preobraziti svet —-

to je mahnito. Fizionomije ljudi i na--
Qroda nakon rata ostale su približno

ciste. Promene, u koliko su i nastale,
nisu radikalne, one su prividne, i re-
dovno su promene u gore, ne u bolje.
Pa to i jest najveći razlog da se po-
stavljamo protiv rata. Ali, veće uspehe

Iza rata, prva briga države. treba

da bude -— zaposliti ljude. Da ratnici
priviknu raditi. U miru da svaki radi.

Tko radi na rat ne misli. | Rada se

rešavaju nutarnji državni problemi, Žie
votni, socijalni. Radom se rešavaju naj-

uspešnije —> 1 vanjska pitanja.

zemlji

H

Povećanjem produkcije u

omogućuje se De veća | da

zargjale ropo-
ulici.
ooriti bojovne davorije militarista s jedne.

kojima je do rada a ne do rata, do

Ludo je misliti da se boljševizam |.
krši vojskom. Lugje je verovati da se
militarizam ruši revoltom. Ta najsnažniji:
je orgumenat pristaša
.— boljševička pogibao. 1 obratno,

,oružane sile“.
agi |
ekstremista | tribunskom gestom |
u gomilama, kao Piku razdraž- |

ki Sete ČNSTEKI

mu

civilizacija, . ublažuje i ratove i revolu-
čije, a broj im barem ograničuje i ako

lih još ne može da onemogući posve-

ma. | kultura i civilizacija, obe zajedno,

i stvaj aju. gragjanina čovečnijim, a narod

ljuskijim,

ji Nutarnja. snaga državna štiti narod
i prema
naroda susedi ne gledaju kao na ko-
loniju za 2) oni Pokušaji kolo-
nižacije ne uspevaju
u novoj sredini, Bivilizovan
lako: i brzo asimiluje, Napredne države
opiru“ sci ekonomskom zarobljivanju od
strane j jačih suseda: svojom domaćom
razvijenom industrijom, poljoprivredom,
trgovinom. Hiperprodukcija i kapitali-

| zam se umanjuju, valutne se razlike
\izjednačuju, a tim se otklanja i jedan
od glavnih uzroka ratovima. Pa da i

pokuša ratoborni sused da silom pod-

da

da g ARENI RA PO RABI MAKS na
< i toliko nevinih i njihovih žrtava pošlo na

svestranim,

“protiv svoga naslućivanja,

g nog, sale gao inog pučanstva,

Vani. Na državu civilizovanog

. koloni se _utope.
ih narod.

jarimi slabijega, naiće na otpor  probu- |

Vaga Ho 12881

U SPE TEL ADRESA? i GODINE 5 K. — OGLASI
DI M) DUBROVNIK < PO POSEBNOM CENIKU - .

/ ii fan, te E | i s BSE ANA

| |

Bo zu ko NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK e
| Godina | x: Broj 3
pda ne j Dubrovnik, G. decembra 1919. Broj a.
j Đđ = = ==
; Pretplatnici K pod predsedanjem ,staroga tigra“, nije ops krbljuje ga se jeli namirnicama. koje - ima na raspolaganje anje

sredstava“ (naročito u vremenima kad
Se: ratlje. slojevima tj os 1
telj se neće usuditi da pregje budno
stražene granice dobro opskrbljene i

spremne države. A konačno, i najvaž-

nije, kultura jednog naroda budi po-

štovanje kod suseda, i to_je moralna

snaga koju će materijalna sila zaista

| morati da uvaži nakon iskustva u ovom

ratu: kulturni narod naće saveznika u
celom svetu (Belgija, Francija, Engleska).

Ovo sve moramo imati pred očima
gledajući u budućnost i spremajući se
na rešavanje onih pitanja koja se u
Parizu neće rešiti u našu korist. |

Hoćemo. li da rešavamo sporove i
bez rata, a da budemo pobednici u

eventualnim sukobima sa vanjskim ne-

prijateljem, hoćemo li da preživimo
sretno nutarnje trzavice, hoćemo li da

imamo mir, onda treba zapamtiti utvr-
dA sa

gjenu istinu :

Rat se ne otklanja ratom.
lucije se ne guše militarizmom. Ra:
dom se leče revolucije. Rat se Iizbe-

Sua radom. Pe Lo

neprija-

Revo-

BRANE

Znali smo Pada je Sitodna Svijest“ u!

Dubrovniku baštinila od zloglasne ,Prave“

je ,Narodna Svijest“ pokrenula, zbog oču-
vanja Svojih matorijalnih ne moralnih
ona ista podzemna i
sredovječna organizacija koja je kroz
»Pravu Crvenu“ (recte : Crnu) ubrizgavala
u mozak i u srce. našeg narodnog  orga-
nizma, kroz godine i godine, crno-žuti
otrov. Znali smo i to da iza redakcije
»Narodne- Svijesti“ skrivane stoje i tajno
ju podupiru one iste mračne sile koje su
»Pravom Crvenom Hrvatskom“
stematski, perfidno i rafinovano,
svega nacionalnog, svega jugosloven-

in-
teresa.

Oosnovi-
ce

skog, svega svetog i spasonosnog u nama:
i našu otpornu snagu i našu stvaralačku

moć, 1 našu živu želju za

l ujedinjenjem.

Sve smo to znali, ali mi nijesmo mo-
gli ni zamisliti da će ti isti ljudi, crne i
tužne prošlosti, nakon krvavog iskustva,
poslije ovog okrutnog rata, u kojem je

"isl enjem

stratište, da će ti isti grdni tipovi imati
toliko Kriminalne drskosti da,
besavjesno, nastave sa svojim demonski
destruktivnim djelovanjem.

U početku, pokajnički
prsa, simulantski podlo kružeći suznim oči-
ma, moleći za milost. | mi smo tome ,djelu
pokajanja“ Atjeli da povjerujemo. Htjeli, i
i protiv svoga
iskustva s njima, jer smo mislili
napokon ipak uvidjeti svoje teške pogrje-
ške, da _ će, vremenom, barem  /ljeli da
okaju svoj užasni zločin. Ta oni su baš

oni koji toliko puta u životu ponavljaju ,
| riječ pokora“ i kajanje“

i ,kazna“!
. Megjutim, ne samo što oni ne učiniše

topa, nego, eto, kad. se“ ponadaše da _ je-
| već ,sve zaboravljeno“,
nog protesta, javno se jezuitski zgražaju
nad neredom u državi, a tajno se gjavol-
ski
državni aparat zapinje“, nadajući se valjda
da će E neki pm SPA) a miti |

dižu glas lingira-

smiju  mefistofelskim grohotom | da:

, a) u k, , H u roka ik a1
! \ 4 Mira h

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA |

podmukla .

rušile si- |

svijesno i

udariše se u

da 06:

Svijest“ sabotira. narodnu državu

dalje jaše.
i slova i papir i štampariju. Znali smo da

da rat ne bi. onako dugo trajao, da
Austrija davno prije bila srušena, da ni bo- :

“PRETPLATA DO KONCA “< e Bo

naš narod i prepustii im ga da ga oni
I odjednom, gle čuda !,
staju mjesto optuženih tužitelji, htijući da
budu i opet, kao što su bili i u Austriji,
mjesto osugjenika — krvožedni ortaci krv-
nika.

Ne, nije sve zaboravljeno. Još erakću
vrane nad stratištima.

Još su svima nama u uspomeni svježa
sva zločinstva koja je paklena koalicija
austrijskog
rikalizma počinila na našem narodu, na-
ročito na onom dijelu koji neće da vjeruje
u nepogriješivost rimske stolice. Mi dobro
pamtimo značajnu okolnost da su austrij-
ske vlasti i divlja soldateska sa perver-
znom nasladom ubijali i mučili baš naj-
više i najragje pravoslavne: sveštenike.
Nama je jasno otkuda su dolazile suge-
stije i tko je raspaljivao te niske strasti
u besvijesnim gomilama. Mi znamo, o
vrlo dobro znamo, da uzroke tim  zvijer-
stvima treba tražiti baš u onom pulpitskom
razjarivanju nepismenog naroda i u onoj
žučljivoj srbofobskoj agitaciji “kojoj su
»Vijerno i pokorno“ služila Austriji zar-
gjala pera smušenih i opakih i za-
grižljivih urednika furtimaških revolver skih
novina. :

Mi znamo, da, Mo mi znamo, ko-

liki su uticaj na habsburšku bludnu ka- |
omarilu imali.

jezuitski klerikalni krugovi.
Jasno je svima nama, jasno danas kao:
sunce, da _ ne bi bilo došlo do rata sa
Srbijom i sa Rusijom | da u tim zemljama

nije živio pravoslavni slovenski narod. Mi
znamo, savršeno tačno znamo, da: se“ nas (4

plemeniti narod ne bi megjusobno kasapio,
bi

žutog militarizma i ornog kle-.

A u stih #
]

Oni po-

lesti ni glada ni bijede ni umiranja ne bi M o Ica

Nengue da se je. Austrija De srušila, da

“ X
V

bilo onoliko, da nije Austriju podržavao. ko
| organizovani klerikalizam, da nije austrij-
sku vojsku bodrila i zaglupljivala me klena . ab

pK

kalna_ riječ. Mi znamo, a znamo. jer. otvo a
reno oledamo i zdravo sudimo, da. u našoj |
zemlji ne. bi sada bilo. ovolikog jada ni

sA