brk ; | 1 . izlaziti DVAPUT SEDMIČNO, li : , o Sslovena, naročito Dubrovčana i ' : d ŠIRITE , RAD“! oDragi broj se može još da dobije. "BROJ di jer su štamparski troškovi veliki. / KONCA_ GODINE) NA ADRESU : MB ASNIK-IZDA V AC ODGOVORNI UREDNIK : DR. LJUBO LEONTIO di 4 2 delani. SVAKE SUBOTE. E š i 1 Prvi broj ,Rada“ sav je psa fa-“ tite se na: Upravu ,Rada“ — Dubrl TKO NIJE VRATIO PRVI I 1 SMATRA SE PRETPL lk. st : mo da nam se pretplata šalje 0 1 IA »Rad““ je već učvršćen. godinom on će biti opsežniji i bolji po sadržaju. Bude li odaziv veći, , Radi će Dužnost je svakog naprednog Jko- Boklja, oda podupire, čita i širi NEZAVISAN )B- NOVNI GLASNIK ,,RAD«. ŠALJITE PRETPLATU (9. KRUNA 00 »Rad“ — Dubrovnik. | POVJERENICI JAVITE SE DOPISIMI Radite za , OBNOVU“! . iRad i rat i ša mL T. K | dakle suprotan pojam radu nego li 1 (Isto kao što su, | sadarijem vojne, okoji se uzajamno | | rušenje, rad je stvaranje. Videli sm. to u ovom strahotnom ništenju i mi : cvarenju, a zapažamo još bolje po zla | kobnim apatiji. | koivrlo teško ostvariva), namisao da | odati kao i na: zloglasni bečki i na “ostali Divoreni, jet U kritičnim časovima sukoba nik iresa izmegju dve ili više država redi A | ZVO. se Re <Lovdia dilem 2 mir ili Lio hosravijajud l PU gt dram zla ve ssa. So KR esto nagju pred takovom dilemoni : ,preka nužda“, mi bi u SV ad nije Ž rad ili M+ kom slučaju ragje rekli : Mir je kod nas sinonim nerada, ———- dopo LI | i | po | 8 g __ ram naročito pri našem 4 romantičkom posmatran rat i rad dva oprečna pojmi isključuju. Raf Kai Ba ds 2 AA ratnim posledicama, po opšti besposlici, posvemašnoj demoralizaciju Nego, nas ne zanima sada filosofsl teoretisanje o — pojmovima. U politi nama je više do praktične aplikacij Za teorije i za diskusije o njima min mamo vremena, ni mira. | Politika je. veština mogućnosti. j | je kod nas moguće da se ostvari ? ŠI. je. provedivo ? Što je to — realna pl litika ? 9 > Ako Wilsonova plemenita (ali isto t onemoguće ratovi, pretrpii konačni por u odlučnoj borbi sa republikanskom i terpretacijom Monroe-ove doktrine (dr ga edicija , splendide isolation“ 1), a treba očekivati, onda je više nej sigurno da će vremenom i na pariši konferenciju, koja nije bez“ ,grel istočnoga“ oni začeta ni rogjena, < : kažnjeni“ i svi nezadovoljni narodi gl talni | berlinski kongres. Rat, pret tome, neće biti samo teoretska oultin ratio nego i praktična unica solul mnogili. Kua sporova koji pin poma pacem para bellum“. an: ć Kol postizava se samo radom, širokim, dubokim radom -— kroz dugi niz godina, kroz decenije, kroz vekove, -dostajalo ni spreme, ni volje, ni snage, | oda ih radikalno leči.. Pisane će teorije Biti, se. nomski e ragjani ne bune. Narod eko- *bezbegjen | napreduje lakše u O ,Svetskom miru“ pasti plenom gri ulturi iu civilizaciji. Kultura, ne sama zica u prašnim arhivima, kao i požutele Sveske pokojne Ufopie. A opet, i sa još većom silom, re- | akcija će sa pulpita glagolati: ,Si vis | mi, dakako, uz- bugjeni vikom oko nas, nećemo zavi- tlati , svijetlo oružje“ u tarnice,: nege ce “se-1 po: 'nas0j strane, a s druge buntovni pohod re-, volucionarnih boljševika. Koračati izmegju te dve krajno- nesmetano i ne- | tragički | Sti, svesno i smelo, ZGSLAVNO to vje, 610; naš problem 1 aktuelni zadatak svih onih mira a ne do revolucija. tatori čik gledamo : vidljivu sistem“. silu. koja Megjutim, to, bolj- o ševička vojska više je militaristička nego li je bila kajzerova garda, a kad bi ota vojska .bila poražena videli bi u Rusiji ergju reakciju no što je e Za najokrutnijeg carizma. o /ko mačem seče od mača i gine. Rat ragja besposlicu, a besposlica revoluciju. Revolucije sile državnu vlast na organizovanje vojske i žandara, a vojske, već tim što postoje, sile dr- žavu da vodi ratove. Jedan ekstrem izaziva drugi. Stiašni ,circulus vitiosus“ večnog ragjanja i umiranja. Mi iz toga začaranog kruga neće- mo izaći. Mi možemo samo da osporavamo kretanje i da ublažimo vrtloge, da odgagjamo katastrofe, umanjimo slučajeve 1. zv. neizbežnih sukoba. /0 samo mi možemo. Hteti više, to je ,uvek lepo ; ali verovati ćemo preko noći preobraziti svet —- to je mahnito. Fizionomije ljudi i na-- Qroda nakon rata ostale su približno ciste. Promene, u koliko su i nastale, nisu radikalne, one su prividne, i re- dovno su promene u gore, ne u bolje. Pa to i jest najveći razlog da se po- stavljamo protiv rata. Ali, veće uspehe Iza rata, prva briga države. treba da bude -— zaposliti ljude. Da ratnici priviknu raditi. U miru da svaki radi. Tko radi na rat ne misli. | Rada se rešavaju nutarnji državni problemi, Žie votni, socijalni. Radom se rešavaju naj- uspešnije —> 1 vanjska pitanja. zemlji H Povećanjem produkcije u omogućuje se De veća | da zargjale ropo- ulici. ooriti bojovne davorije militarista s jedne. kojima je do rada a ne do rata, do Ludo je misliti da se boljševizam |. krši vojskom. Lugje je verovati da se militarizam ruši revoltom. Ta najsnažniji: je orgumenat pristaša .— boljševička pogibao. 1 obratno, ,oružane sile“. agi | ekstremista | tribunskom gestom | u gomilama, kao Piku razdraž- | ki Sete ČNSTEKI mu civilizacija, . ublažuje i ratove i revolu- čije, a broj im barem ograničuje i ako lih još ne može da onemogući posve- ma. | kultura i civilizacija, obe zajedno, i stvaj aju. gragjanina čovečnijim, a narod ljuskijim, ji Nutarnja. snaga državna štiti narod i prema naroda susedi ne gledaju kao na ko- loniju za 2) oni Pokušaji kolo- nižacije ne uspevaju u novoj sredini, Bivilizovan lako: i brzo asimiluje, Napredne države opiru“ sci ekonomskom zarobljivanju od strane j jačih suseda: svojom domaćom razvijenom industrijom, poljoprivredom, trgovinom. Hiperprodukcija i kapitali- | zam se umanjuju, valutne se razlike \izjednačuju, a tim se otklanja i jedan od glavnih uzroka ratovima. Pa da i pokuša ratoborni sused da silom pod- da da g ARENI RA PO RABI MAKS na < i toliko nevinih i njihovih žrtava pošlo na svestranim, “protiv svoga naslućivanja, g nog, sale gao inog pučanstva, Vani. Na državu civilizovanog . koloni se _utope. ih narod. jarimi slabijega, naiće na otpor probu- | Vaga Ho 12881 U SPE TEL ADRESA? i GODINE 5 K. — OGLASI DI M) DUBROVNIK < PO POSEBNOM CENIKU - . / ii fan, te E | i s BSE ANA | | Bo zu ko NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK e | Godina | x: Broj 3 pda ne j Dubrovnik, G. decembra 1919. Broj a. j Đđ = = == ; Pretplatnici K pod predsedanjem ,staroga tigra“, nije ops krbljuje ga se jeli namirnicama. koje - ima na raspolaganje anje sredstava“ (naročito u vremenima kad Se: ratlje. slojevima tj os 1 telj se neće usuditi da pregje budno stražene granice dobro opskrbljene i spremne države. A konačno, i najvaž- nije, kultura jednog naroda budi po- štovanje kod suseda, i to_je moralna snaga koju će materijalna sila zaista | morati da uvaži nakon iskustva u ovom ratu: kulturni narod naće saveznika u celom svetu (Belgija, Francija, Engleska). Ovo sve moramo imati pred očima gledajući u budućnost i spremajući se na rešavanje onih pitanja koja se u Parizu neće rešiti u našu korist. | Hoćemo. li da rešavamo sporove i bez rata, a da budemo pobednici u eventualnim sukobima sa vanjskim ne- prijateljem, hoćemo li da preživimo sretno nutarnje trzavice, hoćemo li da imamo mir, onda treba zapamtiti utvr- dA sa gjenu istinu : Rat se ne otklanja ratom. lucije se ne guše militarizmom. Ra: dom se leče revolucije. Rat se Iizbe- Sua radom. Pe Lo neprija- Revo- BRANE Znali smo Pada je Sitodna Svijest“ u! Dubrovniku baštinila od zloglasne ,Prave“ je ,Narodna Svijest“ pokrenula, zbog oču- vanja Svojih matorijalnih ne moralnih ona ista podzemna i sredovječna organizacija koja je kroz »Pravu Crvenu“ (recte : Crnu) ubrizgavala u mozak i u srce. našeg narodnog orga- nizma, kroz godine i godine, crno-žuti otrov. Znali smo i to da iza redakcije »Narodne- Svijesti“ skrivane stoje i tajno ju podupiru one iste mračne sile koje su »Pravom Crvenom Hrvatskom“ stematski, perfidno i rafinovano, svega nacionalnog, svega jugosloven- in- teresa. Oosnovi- ce skog, svega svetog i spasonosnog u nama: i našu otpornu snagu i našu stvaralačku moć, 1 našu živu želju za l ujedinjenjem. Sve smo to znali, ali mi nijesmo mo- gli ni zamisliti da će ti isti ljudi, crne i tužne prošlosti, nakon krvavog iskustva, poslije ovog okrutnog rata, u kojem je "isl enjem stratište, da će ti isti grdni tipovi imati toliko Kriminalne drskosti da, besavjesno, nastave sa svojim demonski destruktivnim djelovanjem. U početku, pokajnički prsa, simulantski podlo kružeći suznim oči- ma, moleći za milost. | mi smo tome ,djelu pokajanja“ Atjeli da povjerujemo. Htjeli, i i protiv svoga iskustva s njima, jer smo mislili napokon ipak uvidjeti svoje teške pogrje- ške, da _ će, vremenom, barem /ljeli da okaju svoj užasni zločin. Ta oni su baš oni koji toliko puta u životu ponavljaju , | riječ pokora“ i kajanje“ i ,kazna“! . Megjutim, ne samo što oni ne učiniše topa, nego, eto, kad. se“ ponadaše da _ je- | već ,sve zaboravljeno“, nog protesta, javno se jezuitski zgražaju nad neredom u državi, a tajno se gjavol- ski državni aparat zapinje“, nadajući se valjda da će E neki pm SPA) a miti | dižu glas lingira- smiju mefistofelskim grohotom | da: , a) u k, , H u roka ik a1 ! \ 4 Mira h NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA | podmukla . rušile si- | svijesno i udariše se u da 06: Svijest“ sabotira. narodnu državu dalje jaše. i slova i papir i štampariju. Znali smo da da rat ne bi. onako dugo trajao, da Austrija davno prije bila srušena, da ni bo- : “PRETPLATA DO KONCA “< e Bo naš narod i prepustii im ga da ga oni I odjednom, gle čuda !, staju mjesto optuženih tužitelji, htijući da budu i opet, kao što su bili i u Austriji, mjesto osugjenika — krvožedni ortaci krv- nika. Ne, nije sve zaboravljeno. Još erakću vrane nad stratištima. Još su svima nama u uspomeni svježa sva zločinstva koja je paklena koalicija austrijskog rikalizma počinila na našem narodu, na- ročito na onom dijelu koji neće da vjeruje u nepogriješivost rimske stolice. Mi dobro pamtimo značajnu okolnost da su austrij- ske vlasti i divlja soldateska sa perver- znom nasladom ubijali i mučili baš naj- više i najragje pravoslavne: sveštenike. Nama je jasno otkuda su dolazile suge- stije i tko je raspaljivao te niske strasti u besvijesnim gomilama. Mi znamo, o vrlo dobro znamo, da uzroke tim zvijer- stvima treba tražiti baš u onom pulpitskom razjarivanju nepismenog naroda i u onoj žučljivoj srbofobskoj agitaciji “kojoj su »Vijerno i pokorno“ služila Austriji zar- gjala pera smušenih i opakih i za- grižljivih urednika furtimaških revolver skih novina. : Mi znamo, da, Mo mi znamo, ko- liki su uticaj na habsburšku bludnu ka- | omarilu imali. jezuitski klerikalni krugovi. Jasno je svima nama, jasno danas kao: sunce, da _ ne bi bilo došlo do rata sa Srbijom i sa Rusijom | da u tim zemljama nije živio pravoslavni slovenski narod. Mi znamo, savršeno tačno znamo, da: se“ nas (4 plemeniti narod ne bi megjusobno kasapio, bi žutog militarizma i ornog kle-. A u stih # ] Oni po- lesti ni glada ni bijede ni umiranja ne bi M o Ica Nengue da se je. Austrija De srušila, da “ X V bilo onoliko, da nije Austriju podržavao. ko | organizovani klerikalizam, da nije austrij- sku vojsku bodrila i zaglupljivala me klena . ab pK kalna_ riječ. Mi znamo, a znamo. jer. otvo a reno oledamo i zdravo sudimo, da. u našoj | zemlji ne. bi sada bilo. ovolikog jada ni sA