:
: VLASNIKIZDAVAČ :-:
ODGOVORNI UREDNIK :
DR £JUB0: LEONTIC
POST. I TEL. ADRESA:
ze RAD < DUBROVNIK —
[fl 2

NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK

DVOBROJ 2 KRUNE

| VZEAZI SVAKE. SUBOTE

PRETPLATA. DO KONCA
GODINE 5 K. — OGLASI
PO POSEBNOM CENIKU

idi

Godina 1.

Dubrovnik, 24. decembra 1919.

Broj 5iG.

...=-

Hristos se rodi!

,Moje carstvo nije od ovoga sveta“

Dvadeset ljudskih vekova zemlja
slavi svoga spasitelja. Svake godine (1

nebo diže svoga boga, Krista. Ali još
uvek gomile u Golgotu besvesno bu-

i razaraju dalje, i ubijaju dalje.
Na raskršju, gde se križaju splete-
ni putevi smutnika, zasagjen je besmrt-
ni simbol spasa: Ali ljudstvo, ko be-
zamna stoka, juri vazdan u bezdan.

Sramotno drvo zločinačkog gubili-
šta postade na Kalvariji znakom nobe:
de dobra nad zlim. A ljudi, taj časni
zrak, okovan zlatom i draguljima po-
sut, vešaju na grudi zlikovaca.

| danas će orgulje po crkvama po-
tresti vazduli himnama slave. A sutra
će, opet, čovek obavljati mirno preki-
nuti posao dnevni — da raspinje svo-
ga rogjenog brata.

lje

nim putem —— ima da si znao da su
ljudi ovakovi i da će ovde ovakovi
ostati.

Velik si Kriste! Ti si verovao do:

kraja u pobedu pie Misli. Apostola. >
srimao dvđdacst, a: — jednog Iškariota.
Nakon dvadeset oka u ovoj dolini
suza i krvi, nema apostola, a Juda —
ona “milijone. |
= Govorio si, Kriste, o ,nebeskom
carstvu“ i trgovce terao iz hrama. Po
svim se hramovima trguje danas, i kri-

-žem Tvojim i trnovom krunom; jer oni,
koji u Tvoje ime hoće da govore, mi-
sle na vlast ,u kraljevstvu od ovoga
Svea E

Veliki Kriste! Tvoja reč odista je
oborila cezare ; ali ostatke apoštolskih
kajzera iz Tvog će hrama očistiti —
samo bič.

Tek onda će Tvoja. vera, osnovana
ne na ledenoj steni nasilja i laži nego
na toplim srcima preporogjenog ljud-

ostva, u svetom znaku Tvom, jednakosti
i bratstva, blistati | u SJJ pobedničkog
sunca.

bo

bad

Amen.

Izbori.

Opasne su porogjajne muke mladih
država pri stvaranju ustava. Temelji su
svih država zaliveni- krvlju.

Do sada mi smo proturili mnoge teške

krize, ali najteži dani tek nadolaze. Navi-

 kratsko-socialističkog bloka s jedne strane,
a opozicionih stranaka s druge.

= Demokrate traže da viada odmah
raspiše izbore za parlamenat, a opozi-
= cione stranke, sa srpskim radikalima na
čelu, protive se takovim izborima.

| Opozicija je izdala proglas na narod
u kojem traži ,da do Ustavotvorne Skup-
= stine Privremeno Narodno Predstavništvo
ostane na okupu“, jer da je sadašnje Na-
rodno Predstavništvo bilo ustanovljeno
Sporazumom svih ondašnjih zakonodavnih
narodnih skupština i vladaoca“ ... »da

rješava najnužnije državne poslove, te da
spremi sve što je poreoje za E sen Lom

kJ kupštn.

ješta ih nepomirljivi sukob izmegju demo-

| Spor

ira et ns oba 2 PEEK!
Velik si Kriste! Ti si pošao  križ- |

_-— PE _——
*

Radikalna srpska stranka, udružena sa
narodnim klubom, klerikalcima i nekim
manjim grupama, smatra da je Privreme-
no Narodno Predstavništvo sposobno da
riješava velike državne zadatke.

Demokrate i socialisti. poriču Privre-
menom Narodnom  Predstavništvu radnu
sposobnost i vide jedini izlaz iz ove ne:
snosne krize u izborima za državni parla-
menat, odnosno za Ustavotvornu Skup-
Stinil: 2: nŽ

Na proglas opozicionih stranaka od-
govaraju demokrate ovako : |

»Proglas bloka opozicije potpisalo je
115 t. zv. narodnih predstavnika, od kojih
ni jedan nije imao apsolutno nikakve le-
gitimacije da ga potpiše, jer ga nikakovo
tijelo nije odredilo za Predstavništvo. Kad
se taj broj uporedi s brojem predstavnika
u privremenom Narodnom Predstavništvu,
koji iznosi 294, onda je ovaj proglas naj
jači dokumenat, da blok opozicije predstav-
lja manjinu toga Predstavništva“.

[ demokrate dodaju: ,Onda nije čudo,
da se ovakovi pre dstavnici boje narode

izbora“.
Iz ovoga očito proizlazi da ova)
više ne može da riješi sporazu-
Otvorena je žestoka borba. Dva
fronta stoje jedan protiv drugoga. Narod
će biti pozvan, kao najveći i najpravedniji
sudija, da raščisti spor u pitanju ustavno-
sti id da riješi, državnu . krizu, Narod je
vrhovna instancija ŠI pitanjinia ustavnih |
sporova. Narodni sud ne pozna apelacije
iznad sebe. Sud naroda sud boga !

Jedinstvo državno je u pogibli Odi-
sta je dvanaesti čas da se izigje pred
narod.

Ta što je ustavno a di neustavno u
zemlji koja još -—— nema ustava ?

Da li su ustavna t. zv. ,Narodna Vi-
jeća“ * — Ne. Narod ih nije birao.

Da li su ustavne ,zemaljske vlade“ ?
— Ne. Jer su proizašle iz neustavnih
»Narodnih Vijeća“.

Da li je ustavno ,Privremeno Narod-
no Predstavništvo“ ? Nije. Jet nije
stvoreno od ,zakonodavnih narodnih skup-

se

mom.

--—

ština“: one nijesu , zakonodavne“, jer ih
nije birao narod.

Da li je ustavna sadašnja vlada * —
Nije, kao što nije bila ni pregjašnja, jer

su izašle iz Privremenog Narodnog Pred-
staništva koje nije nastalo, ni posredno
ni neposredno, biranjem naroda.

Što je dakle: ustavno u S. H. 5. ?
Ništa.

Sve što narod u državi nije izričito |
| proglasio ustavnim — sve je neustavno.

. Narod još nije rekao svoju riječ. Narod
još nije izrekao svoj sud. Narod još nije
proglasio svoju suverenu volju. Narod:
treba da kaže što on hoće. Samo narod
ima pravo da sudi što je ustavno a što
je neustavno. Samo narod ima pravo da
dava ustav svojoj državi.

Svoj sud narod izriče samo izborima.
Svoju volju narod očituje samo na iz-
borima.

Izbori su vrhovno sudištč zastupni-

a

Tko je za izbore — taj je za ustav
i slobodu. Tko je za izbore — taj je za
narod i državu.

Narod je mirno do sada snosio za-
zorni nerad Privremenog Narodnog Pred--

stavništva i nemoralni nered u svim granama >

državne uprave. Narod je do sada mirno.
oledao sramotne lične prepirke oko mi-

mino čekao

nad vladom, prvomi sadašnjom, i
zastupnicima jednog i drugog bloka, nad |

nietipakih stolica i razorne strančarske.

svagje oko državne vlasti. Narod je do sada
- jek nije mu bila dana
prilika da kaže na svojim izborima, da li

-—

Je “s tim Privremenim t. zv. Narodnim
IRA a uo CE ha -& - u
Predstavništvom, i sa vladom iz takovog
Predstaništva, zadovoljan ili nije. Narod

se nije bunio jer je bio potpuno svijestan
toga da bi to bilo na korist grabežljivog
neprijatelja koji nas ugrožava, a na štetu
njegove mlade države koja se tek stvara.

Ali, ako se narod ne buni, to još ni-
kako ne znači da on odobrava sve ono
što se je dogagjalo u Privremenom Predstav-

*

ništvu, koje bez njegove izričite volje
nosi njegovo narodno ime. Ako se narod
ne buni, to još nipošto ne znači da on

ha sve pristaje i potpisuje sve ono što u

njegovo tobože “ime radi _ vlada i opozi-
čija.
Narod je mirno čekao — ali je i ustrp-
ljivom našem narodu toga čekanja dosta.

Narod traži izbore da izreče svoj
sud nad Privremenim Predstavništvom i

nad

svima bez razlike.

Izborima će narod kazati. svoje--aniše
ljenje o onome što se je u drzavi dogo-

dilo od prevrata do danas. Izborima će se
narod pobrinuti da se u buđuć e više ne
dogodi u našoj državi ništa čim on:
rod, ne bi bio saglasan. €

Oni zastupnici koje. nanod, bez nasilja

sar" me omeo? tkt

bios kofe strane,

2si-

SVoTO mI“ labodnom Vo“
ljom jednakim, OPĆINU,
Skednim, tajnim i proporcionalnim izborom
— samo tako odabrani pravi narodni za-
Stupnici, takovim  državopravnim
putem stvoreno zakonodavno tijelo, samo
takav istinski zarodni  parlamenat imaće
pravo da stvara ustav i da sudi u ime
naroda. što je ustavno a što je neustavno.

Samo državni parlamenat sastavljen
od narodnih ljudi, koje narod izabere,
ima pravo da postavlja na čelo narodne
države narodnu i narodu odgovornu
vladu.

»Ihe government of the people,
ihe people, for the people“.

izabere

sdino

DY

Reileksije u oči izbora
j b

Naši prvi izbori posle oslobođenja bli-
že se. Opšte nesređeno, neuravnoteženo
stanje ogleda se i u Narodnom Predstav-
ništvu. Ono u ostalom boluje od te orga-
ničke bolesti, da nije izraz slvarnog nego
tek pretpostavljenog narodnog poverenja.
Sporedna je stvar, što se je s takim Pred-
stavništvom htelo i želelo; važno je šta
se sa njim može. I ko je imao prilike jed-

nom samo za ovih poslednjih pet meseci

dav prisustvuje ,radovima“ Narodnoga Pred-
stavništva, pošao je' s uverenjem, da je to
bolesni organizam, koji treba raskužiti no-
vim izborima. |

Izlišno je diskutovati, da li ie sada
nastupio već podesan trenutak, da se na
izbornu borbu misli. Pred činjenicama sva-

oka taka diskusija gubi svu svoju vrednost:

upravljanje zemljom nemogućno je danas

cima, strankama i vladama | s naslonom

na ovo Narodno Predstavni-
štvo, a stranačka koalicija, koja je sada na
upravi i koja vlada mimo Narodnog Pred-
stavništva, rešena je da sa najvišeg mesta
zatraži potpis ukaza, kojim će se posla-
ia narodni osloboditi: svoje dosadašnje
at 5d užnosti.“ | Ž

Posle tih činjenica preostaje nama
građi anima ta dužnost, da još sada ozbilj-

i rezveno gledamo na izbore koji se
to bilo i protiv naše > želje i

nepo-' |

|
|
|
i

:

ovota,. prouzrokovanom prv dnstveno p

druga vrsia traženja. postavlja danas

ole razumljivo,

“roba,

može nigda sa svog puta da se trgne, dok

i | gađaji. u svetu Jasno nam govore, da ge

a

mišljenja. Međutim skorašnja izborna bor- pe
ba u Italiji, Belgiji, a naročito u Francu- id
skoj pruža nam neobično mnogo i vanred- a
nog korisno materijala za proučavanje.

Rat je suparničke odnose između ra-
da i kapitala doveo do skrajnje .tačke
zaoštrenosti. Borba. ie između njih danas
u punom jeku. Rusija bukti vatrom soci- |
jalke revolucije; novu nemačku demokra- Zod
tiju vodgriza spartakizam ; Francuska, En- g
gleska i Sjedinjene Amer. Države boluju |
od one socijalne bolesti, kojoj su štrajko-
vi tek simptomi :' u španskoj proizvodnji
radnička sabotaža izaziva vlasničke ,lock-
out-e“ i obratno i tako dalje. Pred savre- ka
menom socijalnom dramom treba dobro Bee
da se uzmemo u pamet. | oo

Militarizovanje proizvodnje moralo je
da dovede i do njene demoralizacije. Rat,
koji je svom težinom svojom pao na teret
onih elemenata društvenih koji rađe ma-< ;
nuelno i intelektualno, postavio je dve | g.
vrsti njihovih novih traženja: ona koja =
idu za tim da dovedu u r; vnotežu blago-
radnih: elemenata s: skupoćom i-
sti

Ka
slam ii

godišnjom ekonomski

izvodniom :

beski rišno;

i ona, kojima j je dili da radni
klasa izvojuje što potpuniju svoju. ekonom- |
sko-socijalnu emancipaciju. “Ako se ova.

| oštrijem obliku nego do sada, to les slogit |
što su u ratu radni sastojći M ee
samo najviše pretrpeli, nego došli ora.
svesti, da na njihovoj snazi, anusa T=
intelektualnoj, počiva i blagostanje i op-
stanak društva, države, zajednice, čove-
čanstva. Ako se pretpostavi da je rat po-
tekao kao logična konsekvencija iz kapi-
talističkog uređenja društvenog i njegove
razuzdane konkurencije malobrojnih sve-
moćnika protiv mnogobrojnih bednika, onda
otkuda danas ovo ogorče-
nje velikog broja koji znači vrednost pro-
tiv manjine koja znači moć. Iz toga se
dalje izvode i prevrati, i građanski ratovi,
i diktatura klasa. Radništvo od onoga da-
na, kad je Francuska Revolucija od njega
učinila političkog suverena i ekonomskog
bilo je fatalno upućeno na borbu,
koju proklamuje stojeći pod crvenom za-
stavom universalne revolucije. I ono ne

sod buržoasko društvo, prožeto načelima pd
liberalne škole, tretira radnu snagu kao me
robu, koja se na tržištu kupuje i prodaje
i čija cena _ zavisi od .slepe igre ekonom-
skoga zakona tražnje i ponude. Ali ipak:
ne može da se kaže da je ta borba radništva
svugde pošla u krajnost ,crvenoga terora.“ ži
Da li će do tih ekscesa doći zavisi mno-
go i od juridič ko-ekonomskih institucija :
jedne zemlje; zavisi od toga, da li će se
na zahteve radnika odgovoriti kozačkim
plotunima i nakaradnim izbornim  siste- |
mima ili gotovošću da se ti zahtevi uzmu
ozbiljno u pretres i na uvaženje u koliko
je moguće. Ona klasa koja drži u svojim
rukama i sredstva za proizvodnju i poli-
tičku vlast dužna je u prvome redu da
pokaže susretljivosti i altruizma. Kod bed-
nika tvrdoglavost i egoizam mnogo suo 2
sakao A da u nj klasi, uzev- |

',
h “
dit, <
Puk“

dA i

Sie, ima dovoljno pomirijivost dodjljan
je dokaz, što je, po statistici iz 1913 god., Mas
u Francuskoj 35%, štrajkova završeno spo- , F

azumom, u Engleskoj 21%, fox U Nemačkoj |

42%, a u Belgiji 27%. Jeri današnji do- * Se:

I Lg La + jv
1 HA y