: : VLASNIKIZDAVAČ :-: ODGOVORNI UREDNIK : DR £JUB0: LEONTIC POST. I TEL. ADRESA: ze RAD < DUBROVNIK — [fl 2 NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK DVOBROJ 2 KRUNE | VZEAZI SVAKE. SUBOTE PRETPLATA. DO KONCA GODINE 5 K. — OGLASI PO POSEBNOM CENIKU idi Godina 1. Dubrovnik, 24. decembra 1919. Broj 5iG. ...=- Hristos se rodi! ,Moje carstvo nije od ovoga sveta“ Dvadeset ljudskih vekova zemlja slavi svoga spasitelja. Svake godine (1 nebo diže svoga boga, Krista. Ali još uvek gomile u Golgotu besvesno bu- i razaraju dalje, i ubijaju dalje. Na raskršju, gde se križaju splete- ni putevi smutnika, zasagjen je besmrt- ni simbol spasa: Ali ljudstvo, ko be- zamna stoka, juri vazdan u bezdan. Sramotno drvo zločinačkog gubili- šta postade na Kalvariji znakom nobe: de dobra nad zlim. A ljudi, taj časni zrak, okovan zlatom i draguljima po- sut, vešaju na grudi zlikovaca. | danas će orgulje po crkvama po- tresti vazduli himnama slave. A sutra će, opet, čovek obavljati mirno preki- nuti posao dnevni — da raspinje svo- ga rogjenog brata. lje nim putem —— ima da si znao da su ljudi ovakovi i da će ovde ovakovi ostati. Velik si Kriste! Ti si verovao do: kraja u pobedu pie Misli. Apostola. > srimao dvđdacst, a: — jednog Iškariota. Nakon dvadeset oka u ovoj dolini suza i krvi, nema apostola, a Juda — ona “milijone. | = Govorio si, Kriste, o ,nebeskom carstvu“ i trgovce terao iz hrama. Po svim se hramovima trguje danas, i kri- -žem Tvojim i trnovom krunom; jer oni, koji u Tvoje ime hoće da govore, mi- sle na vlast ,u kraljevstvu od ovoga Svea E Veliki Kriste! Tvoja reč odista je oborila cezare ; ali ostatke apoštolskih kajzera iz Tvog će hrama očistiti — samo bič. Tek onda će Tvoja. vera, osnovana ne na ledenoj steni nasilja i laži nego na toplim srcima preporogjenog ljud- ostva, u svetom znaku Tvom, jednakosti i bratstva, blistati | u SJJ pobedničkog sunca. bo bad Amen. Izbori. Opasne su porogjajne muke mladih država pri stvaranju ustava. Temelji su svih država zaliveni- krvlju. Do sada mi smo proturili mnoge teške krize, ali najteži dani tek nadolaze. Navi- kratsko-socialističkog bloka s jedne strane, a opozicionih stranaka s druge. = Demokrate traže da viada odmah raspiše izbore za parlamenat, a opozi- = cione stranke, sa srpskim radikalima na čelu, protive se takovim izborima. | Opozicija je izdala proglas na narod u kojem traži ,da do Ustavotvorne Skup- = stine Privremeno Narodno Predstavništvo ostane na okupu“, jer da je sadašnje Na- rodno Predstavništvo bilo ustanovljeno Sporazumom svih ondašnjih zakonodavnih narodnih skupština i vladaoca“ ... »da rješava najnužnije državne poslove, te da spremi sve što je poreoje za E sen Lom kJ kupštn. ješta ih nepomirljivi sukob izmegju demo- | Spor ira et ns oba 2 PEEK! Velik si Kriste! Ti si pošao križ- | _-— PE _—— * Radikalna srpska stranka, udružena sa narodnim klubom, klerikalcima i nekim manjim grupama, smatra da je Privreme- no Narodno Predstavništvo sposobno da riješava velike državne zadatke. Demokrate i socialisti. poriču Privre- menom Narodnom Predstavništvu radnu sposobnost i vide jedini izlaz iz ove ne: snosne krize u izborima za državni parla- menat, odnosno za Ustavotvornu Skup- Stinil: 2: nŽ Na proglas opozicionih stranaka od- govaraju demokrate ovako : | »Proglas bloka opozicije potpisalo je 115 t. zv. narodnih predstavnika, od kojih ni jedan nije imao apsolutno nikakve le- gitimacije da ga potpiše, jer ga nikakovo tijelo nije odredilo za Predstavništvo. Kad se taj broj uporedi s brojem predstavnika u privremenom Narodnom Predstavništvu, koji iznosi 294, onda je ovaj proglas naj jači dokumenat, da blok opozicije predstav- lja manjinu toga Predstavništva“. [ demokrate dodaju: ,Onda nije čudo, da se ovakovi pre dstavnici boje narode izbora“. Iz ovoga očito proizlazi da ova) više ne može da riješi sporazu- Otvorena je žestoka borba. Dva fronta stoje jedan protiv drugoga. Narod će biti pozvan, kao najveći i najpravedniji sudija, da raščisti spor u pitanju ustavno- sti id da riješi, državnu . krizu, Narod je vrhovna instancija ŠI pitanjinia ustavnih | sporova. Narodni sud ne pozna apelacije iznad sebe. Sud naroda sud boga ! Jedinstvo državno je u pogibli Odi- sta je dvanaesti čas da se izigje pred narod. Ta što je ustavno a di neustavno u zemlji koja još -—— nema ustava ? Da li su ustavna t. zv. ,Narodna Vi- jeća“ * — Ne. Narod ih nije birao. Da li su ustavne ,zemaljske vlade“ ? — Ne. Jer su proizašle iz neustavnih »Narodnih Vijeća“. Da li je ustavno ,Privremeno Narod- no Predstavništvo“ ? Nije. Jet nije stvoreno od ,zakonodavnih narodnih skup- se mom. --— ština“: one nijesu , zakonodavne“, jer ih nije birao narod. Da li je ustavna sadašnja vlada * — Nije, kao što nije bila ni pregjašnja, jer su izašle iz Privremenog Narodnog Pred- staništva koje nije nastalo, ni posredno ni neposredno, biranjem naroda. Što je dakle: ustavno u S. H. 5. ? Ništa. Sve što narod u državi nije izričito | | proglasio ustavnim — sve je neustavno. . Narod još nije rekao svoju riječ. Narod još nije izrekao svoj sud. Narod još nije proglasio svoju suverenu volju. Narod: treba da kaže što on hoće. Samo narod ima pravo da sudi što je ustavno a što je neustavno. Samo narod ima pravo da dava ustav svojoj državi. Svoj sud narod izriče samo izborima. Svoju volju narod očituje samo na iz- borima. Izbori su vrhovno sudištč zastupni- a Tko je za izbore — taj je za ustav i slobodu. Tko je za izbore — taj je za narod i državu. Narod je mirno do sada snosio za- zorni nerad Privremenog Narodnog Pred-- stavništva i nemoralni nered u svim granama > državne uprave. Narod je do sada mirno. oledao sramotne lične prepirke oko mi- mino čekao nad vladom, prvomi sadašnjom, i zastupnicima jednog i drugog bloka, nad | nietipakih stolica i razorne strančarske. svagje oko državne vlasti. Narod je do sada - jek nije mu bila dana prilika da kaže na svojim izborima, da li -— Je “s tim Privremenim t. zv. Narodnim IRA a uo CE ha -& - u Predstavništvom, i sa vladom iz takovog Predstaništva, zadovoljan ili nije. Narod se nije bunio jer je bio potpuno svijestan toga da bi to bilo na korist grabežljivog neprijatelja koji nas ugrožava, a na štetu njegove mlade države koja se tek stvara. Ali, ako se narod ne buni, to još ni- kako ne znači da on odobrava sve ono što se je dogagjalo u Privremenom Predstav- * ništvu, koje bez njegove izričite volje nosi njegovo narodno ime. Ako se narod ne buni, to još nipošto ne znači da on ha sve pristaje i potpisuje sve ono što u njegovo tobože “ime radi _ vlada i opozi- čija. Narod je mirno čekao — ali je i ustrp- ljivom našem narodu toga čekanja dosta. Narod traži izbore da izreče svoj sud nad Privremenim Predstavništvom i nad svima bez razlike. Izborima će narod kazati. svoje--aniše ljenje o onome što se je u drzavi dogo- dilo od prevrata do danas. Izborima će se narod pobrinuti da se u buđuć e više ne dogodi u našoj državi ništa čim on: rod, ne bi bio saglasan. € Oni zastupnici koje. nanod, bez nasilja sar" me omeo? tkt bios kofe strane, 2si- SVoTO mI“ labodnom Vo“ ljom jednakim, OPĆINU, Skednim, tajnim i proporcionalnim izborom — samo tako odabrani pravi narodni za- Stupnici, takovim državopravnim putem stvoreno zakonodavno tijelo, samo takav istinski zarodni parlamenat imaće pravo da stvara ustav i da sudi u ime naroda. što je ustavno a što je neustavno. Samo državni parlamenat sastavljen od narodnih ljudi, koje narod izabere, ima pravo da postavlja na čelo narodne države narodnu i narodu odgovornu vladu. »Ihe government of the people, ihe people, for the people“. izabere sdino DY Reileksije u oči izbora j b Naši prvi izbori posle oslobođenja bli- že se. Opšte nesređeno, neuravnoteženo stanje ogleda se i u Narodnom Predstav- ništvu. Ono u ostalom boluje od te orga- ničke bolesti, da nije izraz slvarnog nego tek pretpostavljenog narodnog poverenja. Sporedna je stvar, što se je s takim Pred- stavništvom htelo i želelo; važno je šta se sa njim može. I ko je imao prilike jed- nom samo za ovih poslednjih pet meseci dav prisustvuje ,radovima“ Narodnoga Pred- stavništva, pošao je' s uverenjem, da je to bolesni organizam, koji treba raskužiti no- vim izborima. | Izlišno je diskutovati, da li ie sada nastupio već podesan trenutak, da se na izbornu borbu misli. Pred činjenicama sva- oka taka diskusija gubi svu svoju vrednost: upravljanje zemljom nemogućno je danas cima, strankama i vladama | s naslonom na ovo Narodno Predstavni- štvo, a stranačka koalicija, koja je sada na upravi i koja vlada mimo Narodnog Pred- stavništva, rešena je da sa najvišeg mesta zatraži potpis ukaza, kojim će se posla- ia narodni osloboditi: svoje dosadašnje at 5d užnosti.“ | Ž Posle tih činjenica preostaje nama građi anima ta dužnost, da još sada ozbilj- i rezveno gledamo na izbore koji se to bilo i protiv naše > želje i nepo-' | | | | i : ovota,. prouzrokovanom prv dnstveno p druga vrsia traženja. postavlja danas ole razumljivo, “roba, može nigda sa svog puta da se trgne, dok i | gađaji. u svetu Jasno nam govore, da ge a mišljenja. Međutim skorašnja izborna bor- pe ba u Italiji, Belgiji, a naročito u Francu- id skoj pruža nam neobično mnogo i vanred- a nog korisno materijala za proučavanje. Rat je suparničke odnose između ra- da i kapitala doveo do skrajnje .tačke zaoštrenosti. Borba. ie između njih danas u punom jeku. Rusija bukti vatrom soci- | jalke revolucije; novu nemačku demokra- Zod tiju vodgriza spartakizam ; Francuska, En- g gleska i Sjedinjene Amer. Države boluju | od one socijalne bolesti, kojoj su štrajko- vi tek simptomi :' u španskoj proizvodnji radnička sabotaža izaziva vlasničke ,lock- out-e“ i obratno i tako dalje. Pred savre- ka menom socijalnom dramom treba dobro Bee da se uzmemo u pamet. | oo Militarizovanje proizvodnje moralo je da dovede i do njene demoralizacije. Rat, koji je svom težinom svojom pao na teret onih elemenata društvenih koji rađe ma-< ; nuelno i intelektualno, postavio je dve | g. vrsti njihovih novih traženja: ona koja = idu za tim da dovedu u r; vnotežu blago- radnih: elemenata s: skupoćom i- sti Ka slam ii godišnjom ekonomski izvodniom : beski rišno; i ona, kojima j je dili da radni klasa izvojuje što potpuniju svoju. ekonom- | sko-socijalnu emancipaciju. “Ako se ova. | oštrijem obliku nego do sada, to les slogit | što su u ratu radni sastojći M ee samo najviše pretrpeli, nego došli ora. svesti, da na njihovoj snazi, anusa T= intelektualnoj, počiva i blagostanje i op- stanak društva, države, zajednice, čove- čanstva. Ako se pretpostavi da je rat po- tekao kao logična konsekvencija iz kapi- talističkog uređenja društvenog i njegove razuzdane konkurencije malobrojnih sve- moćnika protiv mnogobrojnih bednika, onda otkuda danas ovo ogorče- nje velikog broja koji znači vrednost pro- tiv manjine koja znači moć. Iz toga se dalje izvode i prevrati, i građanski ratovi, i diktatura klasa. Radništvo od onoga da- na, kad je Francuska Revolucija od njega učinila političkog suverena i ekonomskog bilo je fatalno upućeno na borbu, koju proklamuje stojeći pod crvenom za- stavom universalne revolucije. I ono ne sod buržoasko društvo, prožeto načelima pd liberalne škole, tretira radnu snagu kao me robu, koja se na tržištu kupuje i prodaje i čija cena _ zavisi od .slepe igre ekonom- skoga zakona tražnje i ponude. Ali ipak: ne može da se kaže da je ta borba radništva svugde pošla u krajnost ,crvenoga terora.“ ži Da li će do tih ekscesa doći zavisi mno- go i od juridič ko-ekonomskih institucija : jedne zemlje; zavisi od toga, da li će se na zahteve radnika odgovoriti kozačkim plotunima i nakaradnim izbornim siste- | mima ili gotovošću da se ti zahtevi uzmu ozbiljno u pretres i na uvaženje u koliko je moguće. Ona klasa koja drži u svojim rukama i sredstva za proizvodnju i poli- tičku vlast dužna je u prvome redu da pokaže susretljivosti i altruizma. Kod bed- nika tvrdoglavost i egoizam mnogo suo 2 sakao A da u nj klasi, uzev- | ', h “ dit, < Puk“ dA i Sie, ima dovoljno pomirijivost dodjljan je dokaz, što je, po statistici iz 1913 god., Mas u Francuskoj 35%, štrajkova završeno spo- , F azumom, u Engleskoj 21%, fox U Nemačkoj | 42%, a u Belgiji 27%. Jeri današnji do- * Se: I Lg La + jv 1 HA y