\ \ bi a ž S rai m jo i & i ska NE | 1 * X. VLASNIK-IZDAVAC :-: POJEDINI BROJ 1 KRUNU i ODGOVORNI UREDNIK : X ] DR. LJUBO LEONTIC IZLAZI SVAKE SUBO TE 1 C PRETPLATA DO KONCA h, POSTE TEL. ADRESA: GODINE 5 K. — OGLASI i — RAD - DUBROVNIK -— PO_ POSEBNOM CENIKU b | | N DJ JOVNI GLASNIK l, . NEZAVISAN OBNOVNI GL ko a | Godina [. Dubrovnik, 13. decembra 1919. Broj 4. V aluta Na trgu se napada naše seljakinje | meta, a i kad se valutno pitanje defini- | duzeli da poboljsamo odnose bar s jednim iz okolice zbog toga što gu povisile cijenu | tivno riješi, da se na luksus domaći udari | od njih. Nije zasluga naša što nas oni u k Ova donedavna mrska oAirka riječ osvojoj robi, a zaboravlja se na to da one | veliki porez a na strani još veća carina. | ovom času ipak puštaju u miru. Imamo | Pi M A ab po Ao ai A swierov ri- s da zahvalimo : ) nesreći kojoin se slije ie značenje poznavala samo a. opet moraju da plaćaju nevjerovatno vi valimo samo nesreći cojom s bopularne teme. u svoje strančarske svrhe, po hdi as o SNIMI a itvena klasa, dobila ie sada , fome je dnevno na ustima, bankiru i Ptarcu, trgovcu i pjesniku, f Nema | e smatra od boga nadahnutim prorokom r- piljaricama. čovjeka koji ivuda, u uredima. kavanama, po sumnjivi listovi dohvatili su se ove de- nagoški zahvalne i za buduće izbore vrlo Oni hoće da pa udaraju na pa obaraju sve i sva iskoriste na svakoga, radikalizmom praznih ivasto 1 I samo da jeftinim ' , . . .. \ . .e«lanaka i gnjavatorskih govorancija osvoje i“impatije širih narodnih slojeva, koji oča- Bi y | avaju u brizi oko Snost nase “ Kanonske“ \ome iračuna sa katastrofalnim posljedicama ko- bale buntovno raspoloženje, da u GIržavi razgore anarhistički požar, pa zato Iosanim krunama sve svemu prigovaraju, 1 nabave skromnih votnih namirnica za prehranu svojih _iz- mučenih i izgladnjelih . porodica. BesAvJeni : SLAME“ pre TaZI sve mjere i granice. Ona kao da ne lim može da urodi takovo harangiranje p h4 . “1. v . razdraženih masa, ili — ona bas tim računa .-. ; jereto Talijani n. pr. vrlo $e mnogo staraju da u našem narodu ras- našoj žigosanim i neži- agitatore i sve _ li- u narod, sa nadom Dalmaciju 1 Rijeku Falijani obilato plaćaju stove koji unose nered la će oni lako zadržati ako se izazovu bune i ustanci po Jugo- slaviji. Batinama gonite takove ljude koji .a sami ništa ne la nevolje u zemlji bude manje. Pregjašnji ministar financija dao je o- bilato materijala onim svojim pretpotopnim haregjenjem o žigosanju austrijskih kruna. Da se je raspisao javni natječaj ZuU naj- vluplji predlog odnosno uregjenja valute, ne bi se moglo, ni u ovoj zemlji Zatluka, tloći do onakove hotentotske ideje o ži- posanju kakva je nikla u glavi jednog našeg ministra financija. Hvala tome ,buvanskom“ (ui smo danas triput siromašniji smo bili lani u ovo doba. pečatanju nego li Sada se to hoće da popravi. Lijepe se marke, udaraju pečati i — privremeno bduzima donosiocu 20 postotaka od nje- pove imovine. Trgovci opet, od. svoje strane, da nadoknade svoj tobožnji gubitak, povisuju cijenu robi ne samo za 20 %, nego za 50.i više postotaka. I tako sav tesolidnosti pada opet na siromašne iz- rabljivane narodne klase. Da li će. vlada, uporedo sa ovim lijepljenjem maraka na hovčanice, prilijepiti i na robu po trgovi- hama stalne cijene ili kupiti iz državnog (onda veliku zalihu najnužnijih“ artikla. la ih prodava pučanstvu za najniže cijene «tim prisiliti besavijesne trgovce da snize | 'ijenu svojoj robi? Mizerni, kratkovidni ooizam nekih nesolidnih trgovaca. zaslu-.| io bi još kudikamo gadiaiije mjere, i pro- političarima i sebe a riješava ovaj komplicirani problem. Po ulica- | ži rade leret ministarskog glupavluka i trgovačke; na tržištima, raspravlja se diplomatski | izbilino i sa glumačkom gestom iznose | še. spasonosni predlozi za radikalno rije- ke nje valutnog pitanja. Na žalost ina nesreću ove zemlje, | koja proživljuje tešku poratnu krizu, kroz | koju treba jednako da progje i ostala | Fvropa i sav svijet, naši stranački vogje | Te oredu) da udovoljimo svojim potrebama i | | | | | domaćih industrijskih artikla ; zetih delova. Po esa j «Qosoke cijene gradskim trgovcima za svoje asa i koju je obožavala samo jedna dru- | i : ' . potrebštine. misterioznu | inaou revolucionarnog pokliča gomila. Sva- [ t.d, it. d. Nikako se neće da uoči onaj osnovni razlog svim jadima u ovakoj krutoj borbi za život i svim sva- gjama koje nastaju pri kupovanju i pro- odavanju sa ovim gadnim ,platežnim sred- stvom“ kao što su musave austrijske krune. Valutno pitanje ne može da se uspješno riješi bez većeg domaćeg eksporta u tu- ogjinu, odnosno bez importiranja solidne otugje valute u našu zemlju. Mi možemo osada da izvozimo surovinu koju. sami ne otrošimo kod kuće i skromnih ali sve je našem novcu u inostranstvu, a prema tome, da jeftinije kupujemo strane. proizvode koji nam ne- dostaju. Najradikalniji lijek ovoj valutnoj krizi, koja će inače ostati kroničnom, jest podizanje industrije u zemlji, a preduslov za domaću industriju jest uregjenje sao- braćaja. Dakle, treba postupiti ovim re- dom: prvo, urediti željeznice i prometna sredstva i tim dati podstreka preduzetni- cima da dižu tvornice; drugo, domaćim i stranim kapitalom, naročito onim naših zemljaka u Americi, iskoristiti bogastva ps ono nešto to premalo da podignemo kurs oda odolijevamo konkurenciji izvana ; freće, kad je sve to već provedeno, pustiti tugje proizvode u zemlju da općom konkurenci- jom jedan drugome obaraju cijene, da tako odogjemo do što jeftinije i što solidnije robe, regulišući, razumije se, racionalnim carinskim sistemom, konkurenciju izmegju naše i tugje industrije, e da ne bi kon- kurencija izvana utukla našu mladu in- dustriju već u zametku i dovela zemlju u ekonomsko ropstvo stranog kapitala. Svakako je nužno da se trajno, do ure- PE e (rude, Pi vode _i šume, u prvom. i I gjenja valute, zabrani uvoz luksusnih pred- | ovlasti i naša javnost — . neposrednu posljedicu naglo dizanje U Amešci je oko 700.000 naših zem- ljaka. Računajmo da će se od ovih vratiti kući u najkraće vrijeme oko 100.000, ako ih od toga ne odvrati ovo nesnosno stanje i skrajni nemar naših zvaničnika. Svaki od njih predstavlja razmjerno 1000 dolara imetka u gotovom. Dolar se kod nas no- tira 100. Dakle, 100.000 naših iseljenika donijelo bi kući 100 milijona dolara ili 10 milijarda kruna. Taj kapital, u dobroj amerikanskoj valuti, digao bi vrijednost našoj kruni čim bi došao u zemlju, a osim toga, taj kapital i neprocijeniva radna snaga, iskustvo i preduzetnost naših Amerika- naca, stvorili bi našu domaću industriju i oživjeli našu trgovinu. Mi smo zaokupljeni lijepljenjem ma- aka i pečatanjem masnih i prljavih kruna — a ne vidimo da je početak riješavanja valutnog pitanja u dolarima naših Ame- vikanaca, u snazi i sposobnosti onih koje surovo šikaniraju i zvjerski gule naši kon- sularni i prevozni agenti na njihovom po- vratku u otažbinu, i koje opet (kad po- slije tolikih patnja dogju svojoj kući) naše gone _ natrag u tugjinu.:' Amerikanski kapital, € energija, brzina i | jedini da urede naše željeznice, Ur egjenje zeljez- |" g solidnost. PRI, ovagjanju,,. 77 MNOgu nica i ostalih prometnih sredstava ima za do- maće industrije. Amerikanski kapital i naša radna snaga Amerike, a nipošto uvoz amerikanske robe, osiguraće domaću industriju pred lugjom i antinaciohalnom konkurencijom. Samo izvoz naših surovina, ili još bolje naših industrijskih proizvoda urediće nase valutno pitanje. Riješenje valutnog pitania prvi je korak k riješavanju svih socijalnih i političkih pita- nja. Solidna valuta — snažna država. L. i Wilson je doneo u Evropu svojih ,,če- trnaest tačaka, kao Mojsije sa Sinaja svo- jih ,deset zapovedi“. Šteta samo što nije i prorok iz Novog Sveta tresnuo sa svo- lim pločama o evropsku ledinu kad je vi- deo kako sei ovaj stari svet klanja ,zlat- nom teletu“. Wilsonov veto u senatu neće oživeti pokopanu »ligxu naroda“. Ona je bila mrtvorogjenče čim se je ,istočnim grehom“ stvorio prvi kompromis. To su naši prestavnici u Parizu tr ebali da zapa- i > ze i da pospeše rešavanje Jadranskog Pi- tanja. Sada je vrlo sumnjivo da će oslab- ljeni Wilson imati dovoljno auktoriteta da prodre na mirovnoj konferenciji sa svojim ostanovištem, koje je on još jedanput ona- ko snažno i kategorički naglasio u svojoj poslednoj poruci talijanskoj vladi. Naše sporove: sa susedima, u prvom redu s Italijom, mi, po svoj prilici, neće- mo uspeti da rešimo ni prijateljskim spo- razumom ni ratom. Bar sada ne. A. izve- sno je, o tom smo valjda svi već uvereni, da ćemo biti teško oštećeni. Amputiraće nam, silom ili kompromisom, deo teritori- je, obale, otoka 1 mora, od našeg vitalnog interesa. Mi se nećemo pomiriti sa sud- binom. Naša je rasna psihologija da se mi ne odričemo svoga nikada. Sva će dakle energija našeg nacionalnog i državnog or- |: ganizma biti upravljena reivindikaciji odu- oristi Mi ćemo, o Pm nema sum- | Naša internacionalna orjentacija nje; već u dogledno doba povesti borbu. I ako sada već ne ratujemo (a ta je po- gibao regbi otklonjena naročito rezultatom talijanskih izbora i akcijom talijanske vla- de protiv D'Annunzia !), i ako, rekosmo, onismo upali u okršaje sa izazovnim tali- janskim četama, to je samo s razloga što nam političke okolnosti nisu bile povoljne, i jerbo je zbog toga i sinu bila malo: ! Pi < Imajući to u sidu. mi se pitamo, da li će se te okolnosti promeniti u našu ko- da li ćemo mi, i u budućim sporo- vima sa susedima, biti dostatno jaki da primoramo imperialiste na našim nacio- nalnim granicama da rešpektuju naša le- gitimna prava, ili ćemo, kao i sada, mo- rati da prignemo šiju i da primamo reše- nja koja nam se nasilno nameću bez ika- kva obzira na naše pravo, na naš životni neprocenive žrtve za interes i na opštu pobedu. Da vidimo! Nesregjenost unutra smatramo prelaz- naše nom krizom, koju je rat ostavio i u našoj zemlji kao što i u svim zemljama koje su ratovale i bile popri ištem destruktivnih borbi. O tom nutarnjem stanju u Jugosla- viji nećemo da govorimo na ovom mestu. Kakva je naša vanjska situacija ai PA kona ba Mi: NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA 2 e I g Eo X X. uji ONANCN A BIBLIOTEKA, DUBROVNIK nju oda spreče im nastojanju da se veže | Rumunija, kojima su zajednički interesi u s Mi smo okruženi sa svih strana samo | svim Bitan i zEvnongoa za od neprijatelja. Ništa i nismo ue danas pie: nn ti z Da nije mi bi jamačno stradali. Naša je naši susedi natežu u svojoj kući. te za nas sretne okolnosti, i opet stradali, užasno dakle pobeda relativna i vrlo _problema- tična. Nemačka i Nemačka Austrija. I delegati nemačke Austrije udarili su onomadne svoje pečate i potpise tik do naših na istoj mirovnoj pergame- ni. Svoju ,malam fidem,“ pri sklapa- internacionalnih ugovora, Nemci su dokazali na belgijskoj = ,krpi papira“, kao što su u tom poslu svoju virtuoznost okušali njihovi viteški saveznici Madžari svojom ,nagodbenom krpicom talnom pitanju Rijeke. Prisilni mirovni u- govor sa Nemačkom i sa Nemačkom Au- strijom u toliko je samo Saveznicima ga- rantija mira u koliko će oni moći da eko- nomiski iskoriste vreme produženog pri- mirja i primljenu ratnu oštetu, da postanu moćniji od Nemačke i ostanu sposobni ujedinjenje Nemačke Austrije sa Deutschlandom. Ako sretno i uspeju u prvom, neće u drugom. Pametno će dakle biti da mi za budućnost već sada raču- namo sa — Velikom Ujedinjenom Neinač- kom. Ona će uskoro biti naš Opasni su- sed; (pa. mal Dacije ostali Roetalpatricte “ma, 0 na Prema mE biće uputno da niti osta- nemo u najboljim odnosima, vamo žive te odnose, da prerano govorimo o savezu, cijom; "Poljskom i Čehoslovačkom, budućim sigurnim nom našem da podrža- nećemo li sa fran- jedinim slučaj- Nemačkom. Dok nas za Franciju veže samo taj zajednički interes, sa _ Poljskom, Sveže 1 saveznicima sukobu sa a naročito sa Čeho- slovačkom treba da nas trajno spaja i o- seća| i svest-o vrednosti slovenske uza- jamnosti. Drugi je naš sused Madžarska. Mi smo osakatili »Magyar-orszag“, mi smo okrnjili nepovredivu ugarsku krunu Sv. Stefana, mi smo bahatim madžarskim imperijalistima oduzeli baš one krajeve kuda je morala da prodre ta nova , velesila“ u evropski koncerat. Mi dakle ne možemo više nikada da računamo sa madžarskim —- prijateljstvom. Sa sigurnošću može se danas već reći da će Madžarska biti za sva vremena tajni ili javni saveznik Itali- lin protiv nas. Usuprot toga, mi bi podes- nom političkom taktikom mogli ipak da zadobijemo, bar jednu madžarsku politič- ku stranku, za saradnju, ne za rat, protiv Italije, ističući ,zajedničke interese“ u pi- tanju Rijeke, jedine prirodne uvozne i iz- vozne luke na koju je Madžarska upuće- na. Dalo bi se to postići opreznim konce- sijama madžarskoj industriji i trgovini na željezničkom transitu preko našeg terito- rija. Tim bi se ujedno sprečilo i pogibelj- no zbliženje Madžara i Rumunja na našu štetu. Svakako, u Čehoslovačkoj republici imaćemo pouzdanog saveznika i protiv madžarskom susedu. Pregjimo na Balkan, S Rumunijom, kao prijateljskim suse- dom, ne možemo računati. vrednosti. Ali treba računati skim — neprijateljstvom. Rumunji i Tali- lani nastoje da iskoriste i rasni momenat “DAS 1 fd-: vladi => I nema velike | sa rumunj- što jače Italija. Soda