=  VLASNIKIZDAVAČ
a ODGOVORNI UREDNIK :

Da LJUBO: LEONTIĆ

—_——_———a

UPRAVA I UREDNIŠTVO
RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 382.
DUBROVNIK.

* u
e.
s . .-_—

Godina ti.

kivan ni,
naših dojučerašnjih saveznika, Engleske,
 Francije i — Italije, izazvao je očajno

ogorčenje u svim redovima Srba- Hrva-
ta-Slovenaca bez iznimke.

Preplašeno  solidarnim postupkom
Piper meriševika i socialnih revo-
-lucionera tu Rusiji, koji su (pred pogi-
obli
. postupanjem svojih bivših saveznika)
osložili se konačno u jedan front, Vr-
 hovno Vijeće predalo je našoj delegaciji
ouParizu i vladi u Beogradu — ulti-
matum. Za četiri dana morala je Jugo-
Slavija da se odluči o alternativi: ili

| ustupimo Pelagružu, Vis, Lošinj i te-
š ritorijalnu vezu sa Rijekom, a ova
2 Zadar da dogju pod suverenitet Li-

Ra.

donski ugovor“

| prema Rusiji urodio je tim uspjehom
iza Slovenstvo “da se je (sav napredni

| člemenat u Rusiji svrstao u jednu bor-
il benu falangu i upozorio staru Evropu.

š da je ona izgubila legitimaciju da ri-
 ješava nutarnja pitanja velike Rusije.

oSilna ruska vojska, organizovana, di-.

sciplinovana, snabdjevena, oduševljena,
| vojska preporogjene Rusije, predvogje-
il na starim svojim herojskim gjeneralima,
il odbija s uspjehom navale na svim fron-
tama i završava pobjednički rat sa svim
| nosiocima starog carskog režima pot-

— NN.

| pomaganim od strane Saveznika. Bolj-

ij ševici odustaja. od terora i diktature,

i operaciju svih naprednijih grupa u Ru-
psi  Menševici sa radništvom a social-

I seljaštva. Senj s se E ina da
\: Saragjuju zajednički na preporodu ru-
"i skog. naroda. ina ak nove ve-
like Rusije, |

za sna  pospane_ » diplomate“ u Parizu.

zad

ravi. nepravde počinjene , mirnim “ na-

pokažu: energiju i kuražu“. i jednim

jadranski čvor“. |

oro o

Jedkodušni protest

rat proti njemačkom. imperializmu. Z
oni prvi krše osnovna na- Be

izvana i uvrijegjeni neprijateljskim

primiti mir pod uslovom da Italiji

ge Naroda, ili — - Italija provagja ,lon- |
ke li anektira obalu 1 boj

“Neprijateljski postupak. Savižnika

ni su uočili da: Rusija kreće prema:
ranicama Indije i — Zapada, da po--

siljem pariških ,krojača nove svijetske |
ape“, koji su se iznevjerili svim tač-.
ama Wilsonovog mirovnog programa.
stavljene od Amerike, uzdrmane nu--
arnjim pokretima — - Engleska, Fran-
ija i Italija — — - htjele su u zadnji čas da

rutalnim zamahom mača da razriješe

Dubrovnik, |

Tim su, dakako, otkrile samo SVO-

ju slabost i svu golotinju lažnog ide-  ??

alizma kojim su ovi ,kulturni zapad-  Sžinu pitanja koje nas je okupilo i sjedi-

 nilo da solidarno protestujemo. Prikazavši
2 naša stradanja u borbi za ideale Savez-

njaci“ pozivali ,sve narode svijeta“

Danas,

čela kojima se je narodne mase pozi-

valo na klaonicu: princip nacionaliteta. f
* princip slobode mora. .

Kruti je sarkazam da se baš oba prin-
Cipa gaze na štetu one nacije koja je |

NEZAVISAN OBN

oo esa sem

Aa - i

nas zaš > big:
wd RE

pak bivših saveznika

protiv nasilnog mira
Dubrovačko gragianstvo solidarno sa narodom cijele jugoslavije

Posljednje vijesti iz Pariza uzbuni-
le su sav narod u Jugoslaviji. Neoče-.
nevigjeni i nečuveni postupak.

a

vk

\ IOVNI GLASNIK.

Rd

Ž oo Parna — ema

tja januara 1920. Ž

skupštinu pod, vedrim nebom jednim Va-
enim govorom u kojem je prikazao svu

ka i naše žrtve za zajedničku pobjeđu,
sudio je oštrim riječima neopravdani po-

stupak naših Saveznika prema Jugoslaviji.

Istaknuo je kako mir, pod onim uvjetima
koje nam nameću Saveznici, ne može biti

trajan i kako će postupak Vrhovnog Vi-

ojeća i nepravda nanesena, tim što nam se
otkida živo meso od našeg narodnog tije-

prva ustala na borbu i razvila osveti | fa, biti uzrokom neprestanih trzavica i su-

barjak slobode, kao što je još krvavija iro-

nija da ,saveznici“ Rusije, prave pobjedi- -
teljice u bitci na Marni, tu nepravdu prema

Jugoslaviji čine zbog toga da mogu i

opet još veću nepravdu nanijeti. Rusiji.

nju. mira u Parizu. Mješte da Wilso- |
al paru mir > K je
gra

Taj će se e grijeh Pi.
Mi čekamo na dan osvete. |
Neprijateljski postupak en/ente pre-

ma Rusiji — ujedinjuje Rusiju. Ovaj

neprijateljski postupak prema Jugosla-
vije ujediniće potpuno Srbe-Hrvate-Slo-
vence u jednu naciju, jugoslovensku.
To će im biti prvi odgovor na na-
silni ultimatum — danas, a drugi će-
mo dati, kad budemo. snažniji, u sa-

vezu s Rusijom, cijelim Slovenstvom i

čitavim potlačenim svijetom,

Manifestacija u Dubrovniku

Utorak 27. 0. m. u 6 sati na večer
sve se je gragjanstvo dubrovačko našlo

| pred općinskim domom, da demonstrira
1  priznavaju privatnu svojinu i primaju ko- -

protiv neprijateljskog postupka s nama .ođ
strane naših bivših saveznika i da mani-

 festije svoju solidarnost sa cijelim jugo-

slovenskim narodom, koji je isti dan, ve-

ličanstvenim protestom, po svim grado-

vimaipo svim selima, dao na znanje Vr-
hovnom Vijeću u Parizu da nametnuti mi-

rovni uvjeti ne mogu i neće biti dada
jom i podlogom za mir.
Oj sa Pore. D uspjesi novo.
m rganizovanih. ruskih vojski prenuo je

Ogromna masa naroda zapremila je:
sav prostor pred Dvorom, Općinom i Lu-

žom. Poljana, ulice, prostor pred općinom,
sve je bilo Dtepini uzbunjenim *“ morem
pučanstva. Osim dubrovačkog gragjanstva,
došli su korporativno na protestnu skup-
štinu naši divni amerikanski od

BLA JBT

X sku kroz Dubrovnik svojim Hičama.

Uzme li se u obzir da je manifestaci-

ja organizovana u kratkom roku od 2-3 sa- |
ta, onda ovaj nevigjeni odaziv pokazuje s.
koliko interesa naš. narod prati e o 5

žedna pitanja. as
Govor Dr. Melka Čingrije |
Predsjednik. dubrovačke. općine. g. Dr.

s Melko mai otvorio. u ovu am

Pm nisi
Pa gi ik

S E S SS EE  afušnA Bihi OTEKA DITABONNIK

Ali — to ćemo tek da vidimo. Poči- +

njen je teški »istočni grijeh“ pri sklapa“ 2

vistočnog grijeha.
— svi bez. razlike. Dvije =

. e i DE Paoa JA R2 :
PI pe zgb = a; x S s
. mI rta pla Bu LA ' e od
ta : VO s Pesa Ea
s . see Pisa + a Paide Ek. :
e “s ka sE . si
# s. so i - , Z
sisa s ai MT : A

koba, koji će tek onda prestati kad nam
(se dade potpuna zadovoljština i povrati
sve ono što nam je silom oteto.
 Poštovanog predsjednika publika je
prekidala. burnim aplauzom i na koncu
rrovora_ pozdravila klicanjem.

s Govor kan. Ljepopili-a

U ime dubrovačkog klera ustao je
red tišine da govori sijedi g. kan. Ljepopili.
J svom. osjećajnom govoru on se je oborio

ilnom. jE preve) anom kad se je diplomat |
* o. SRE uljale :

ai Ng po lag ra fax rai nE

A sE A
či war. :
Be L s... KK
Zo

sv. Vlahom, baca proklestvo na one koji

nam sada otimlju naše obale i otoke.
Ovaj bi govor odista bio i našao od-

ih u narodu, koji rado. gleda slogu u

zemlji kad je država izvana ugrožena, da se |

nije_ za love "g. kanonik preveć obo-
rio na — samu Francusku, zaboravivši na
ostale saveznike“, i da nije preveć jako
naglasio jednu još neutvrgjenu činjenicu
da se je dubrovački kler ,uvijek borio za
sjedinjenje Y oslobogjenje našega naroda.“
*. Ostavljajući po strani čudnu okolnost
da se na ovakim skupštinama, megjustra-
rlačkim, govori — u ime klera, dakle u

“ime jedne ćrkvene organizacije koja, kao

organizovano tijelo, nema riječi u mani-
festacijama čisto političke prirođe, naš

narod bi ipak, u ovakim teškim prilikama,
sa oduševljenjem pozdravio inače pošto- |
 vanog starca, da nije ovakove jednostrano-

sti u govorima koji tim dobivaju karak-
ter više strančarske agitacije nego li iskre-
me protesta.

To je okupljeni narod dao i razumjeti.
žovorniku, naročito u škakljivim mjestima |

njegova govora koja su podražila na kašali,

vrlo značajan i dobro primijećen sred op-
ćega. grobnog: muka. Ipak je Dubrovnik

ostao skladan a publika na visini, pa je

 poštovanom. g. kan. Ljepopili kratkim plje-
izrazila zahvalu za njegov patri-

skom |
otski govor i iskrenu mržnju protiv ne-
ls saveznika.

Govor Dr. Ljuba Leontića

Završni govor održao je Dr. TG:

bivši saveznici“

rika, iznijele pobjede u ovom ratu. Ma da
to. izgleda na prvi pogled - paradoksalno,

: ž govornik je, iznio. ideološki program. sa ko-
jim su. Saveznici pošli. u rati pozvali u
borbu < cio. gadi. gra i nost impe- z

“>

A REPUBLIKA HRVATSKA |

očije se ime davaju

S. Zaključak |

P=

; milosrgja na Francusku, koja. se. je e

ž s već: u historiji Dubrovnika pokazala na- ž  sdočkai je jednodušno. U njoj se snažno i

ska do: gradska vrata o _ ostala“ u igra s
du da uništi slobode stare dubrovačke re-
publike. U ime dubrovačkog klera on, pred

da održe odredbe bečkog kongresa,

| nora da zadovoljimo sa onim što nam

E šrea Prikazao je svu strahotu ovog bude. milostivo dodeljeno po blagohotnasi
u koji su pali Naši
do kojih mi možemo popustiti.
su samo istinski velike sile, Rusija i Ame- se Jugoslavija odreći svojih sinova iz
e Gorice, Istre i sa otoka, to neće nikada. L

Ona će se pokoriti sili, ali se sa tom: sud-

_ POJEDINI | BROJ. IKRUNU
IZLAZI SVAKE. SUBOTE : s

ge:

PRETPLATA : se

MESEČNO BE

A, dk:

_Broj 1 "n

rijalizma, za princip nacionaliteta i princip
slobode mora. Saveznici su se tome  iz-

nevjerili i — otvorili nove rane i stvo-
rili uzroke novim ratovima. Berlinski kon-
gres nije spasio nego uništio Austriju, a
ne ee

pri
a

»pariški t. zv. mir* neće ni Franciji,.
Engleskoj, ni Italiji donijeti žugjeni mir
— nego ono što svakog griješnika čeka,
pokoru, kaznu, smrt. Slavi Rusiju koja
sregjuje svoje nutarnje prilike i diže se
kao preporogjeni div da dijeli pravdu i
uspostavlja novi poredak u svijetu.

Aludirajući na ispade predgovornika, |

sred općeg odobravanja, govornik poziva
one koji na skupštinama govore i one 'u
izjave “o jedinstvu |
da na tome i rade, iskreno, pošteno, u
javnom i privatnom životu. Završava
pokličem ujedinjenoj i slobodnoj Jugosla- |

oviji, koj će i ovome svom najnovijem ne- >

prijatelju zadati udarac sličan onome koji
je pao na Tursku, Pjebeu aa an
i omanja

. Rezolucija dubrovačkog Ko sjena

odlučno protestira pra deno riješenja

ra ansk I JO Pita 3 #

KA tala E ov a :
ZORE Nan

20 )r. Melko € žingrija, nak n od
VANI
ozbiljnu manifestaciju kratkim - FOVOrOM
u kojem naglasi činjenicu da su sve stranke
siožne u borbi proti vanjskom neprija-
telju, ali da će se protiv pojedinaca koji
tog neprijatelja pomažu morati. postupati
bez ikakva obzira i najoštrijim sredstvima. |
Sred općeg oduševljenja, okupljeni:
narod, sa našom budnom i borbenom omla-
dinom na čelu, otpjevao je sve tri narodne
himne i onda krenuo u impozantnoj po-
vorci na demonstraciju, kličući protiv ne-
pravde, slaveći Rusiju i Ameriku, po-
zdravljajući neslomivi borbeni duh našega
naroda i.buduću silnu, neustrašivu,  ne-
pobjedivu Jugoslaviju 'i Slovenstvo.

Jugoslavija — Italija

Kao što se ne mogoše dulje vremena

im podloge ne bijahu etičke, niti je pravo -

ČETVRT GODINE 4K |

OGLASI PO POSEB. ČENIKU. |

rezolucije, završi ovu. svečanu i ds

jer. = 2

e
de
Sa
Sa
Lo
Boda
ia i.
ii
si

odlučivalo, već sila, spletke i pristranost. ——
radi raznih interesa, tako će još manje
da se održe odluke pariške mirovne kon- ZEKE
ference. i s

Izgleda da su sve mirovne puetinisa. .

bile ujedno i konference za podržavanje |
budućih ratova. Da li će to biti i ova?
To će skora budućnost da pokaže.
U stvari razgraničenja izmegju| Italije
i Jugoslavije, stalno je da će obojica biti
nezadovoljni, pa kakogod. bilo to pitanje
rešeno. I takovo razgraničenje biti će za-
celo jedan povod za buduće zapletaje.
Mi ćemo se za sada po svoj prilici

naših saveznika, i to do skrajnih. pa
Ali da će |

binom_ neće pomiriti. Narod neće zabora- ći
viti svoju braću i žrtvovat ih ga
LL imperijalizmu;. a 2 on sami

Kai Si
arap Pa. < dr
=y "es

: ST ri

M