= VLASNIKIZDAVAČ a ODGOVORNI UREDNIK : Da LJUBO: LEONTIĆ —_——_———a UPRAVA I UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 382. DUBROVNIK. * u e. s . .-_— Godina ti. kivan ni, naših dojučerašnjih saveznika, Engleske, Francije i — Italije, izazvao je očajno ogorčenje u svim redovima Srba- Hrva- ta-Slovenaca bez iznimke. Preplašeno solidarnim postupkom Piper meriševika i socialnih revo- -lucionera tu Rusiji, koji su (pred pogi- obli . postupanjem svojih bivših saveznika) osložili se konačno u jedan front, Vr- hovno Vijeće predalo je našoj delegaciji ouParizu i vladi u Beogradu — ulti- matum. Za četiri dana morala je Jugo- Slavija da se odluči o alternativi: ili | ustupimo Pelagružu, Vis, Lošinj i te- š ritorijalnu vezu sa Rijekom, a ova 2 Zadar da dogju pod suverenitet Li- Ra. donski ugovor“ | prema Rusiji urodio je tim uspjehom iza Slovenstvo “da se je (sav napredni | člemenat u Rusiji svrstao u jednu bor- il benu falangu i upozorio staru Evropu. š da je ona izgubila legitimaciju da ri- ješava nutarnja pitanja velike Rusije. oSilna ruska vojska, organizovana, di-. sciplinovana, snabdjevena, oduševljena, | vojska preporogjene Rusije, predvogje- il na starim svojim herojskim gjeneralima, il odbija s uspjehom navale na svim fron- tama i završava pobjednički rat sa svim | nosiocima starog carskog režima pot- — NN. | pomaganim od strane Saveznika. Bolj- ij ševici odustaja. od terora i diktature, i operaciju svih naprednijih grupa u Ru- psi Menševici sa radništvom a social- I seljaštva. Senj s se E ina da \: Saragjuju zajednički na preporodu ru- "i skog. naroda. ina ak nove ve- like Rusije, | za sna pospane_ » diplomate“ u Parizu. zad ravi. nepravde počinjene , mirnim “ na- pokažu: energiju i kuražu“. i jednim jadranski čvor“. | oro o Jedkodušni protest rat proti njemačkom. imperializmu. Z oni prvi krše osnovna na- Be izvana i uvrijegjeni neprijateljskim primiti mir pod uslovom da Italiji ge Naroda, ili — - Italija provagja ,lon- | ke li anektira obalu 1 boj “Neprijateljski postupak. Savižnika ni su uočili da: Rusija kreće prema: ranicama Indije i — Zapada, da po-- siljem pariških ,krojača nove svijetske | ape“, koji su se iznevjerili svim tač-. ama Wilsonovog mirovnog programa. stavljene od Amerike, uzdrmane nu-- arnjim pokretima — - Engleska, Fran- ija i Italija — — - htjele su u zadnji čas da rutalnim zamahom mača da razriješe Dubrovnik, | Tim su, dakako, otkrile samo SVO- ju slabost i svu golotinju lažnog ide- ?? alizma kojim su ovi ,kulturni zapad- Sžinu pitanja koje nas je okupilo i sjedi- nilo da solidarno protestujemo. Prikazavši 2 naša stradanja u borbi za ideale Savez- njaci“ pozivali ,sve narode svijeta“ Danas, čela kojima se je narodne mase pozi- valo na klaonicu: princip nacionaliteta. f * princip slobode mora. . Kruti je sarkazam da se baš oba prin- Cipa gaze na štetu one nacije koja je | NEZAVISAN OBN oo esa sem Aa - i nas zaš > big: wd RE pak bivših saveznika protiv nasilnog mira Dubrovačko gragianstvo solidarno sa narodom cijele jugoslavije Posljednje vijesti iz Pariza uzbuni- le su sav narod u Jugoslaviji. Neoče-. nevigjeni i nečuveni postupak. a vk \ IOVNI GLASNIK. Rd Ž oo Parna — ema tja januara 1920. Ž skupštinu pod, vedrim nebom jednim Va- enim govorom u kojem je prikazao svu ka i naše žrtve za zajedničku pobjeđu, sudio je oštrim riječima neopravdani po- stupak naših Saveznika prema Jugoslaviji. Istaknuo je kako mir, pod onim uvjetima koje nam nameću Saveznici, ne može biti trajan i kako će postupak Vrhovnog Vi- ojeća i nepravda nanesena, tim što nam se otkida živo meso od našeg narodnog tije- prva ustala na borbu i razvila osveti | fa, biti uzrokom neprestanih trzavica i su- barjak slobode, kao što je još krvavija iro- nija da ,saveznici“ Rusije, prave pobjedi- - teljice u bitci na Marni, tu nepravdu prema Jugoslaviji čine zbog toga da mogu i opet još veću nepravdu nanijeti. Rusiji. nju. mira u Parizu. Mješte da Wilso- | al paru mir > K je gra Taj će se e grijeh Pi. Mi čekamo na dan osvete. | Neprijateljski postupak en/ente pre- ma Rusiji — ujedinjuje Rusiju. Ovaj neprijateljski postupak prema Jugosla- vije ujediniće potpuno Srbe-Hrvate-Slo- vence u jednu naciju, jugoslovensku. To će im biti prvi odgovor na na- silni ultimatum — danas, a drugi će- mo dati, kad budemo. snažniji, u sa- vezu s Rusijom, cijelim Slovenstvom i čitavim potlačenim svijetom, Manifestacija u Dubrovniku Utorak 27. 0. m. u 6 sati na večer sve se je gragjanstvo dubrovačko našlo | pred općinskim domom, da demonstrira 1 priznavaju privatnu svojinu i primaju ko- - protiv neprijateljskog postupka s nama .ođ strane naših bivših saveznika i da mani- festije svoju solidarnost sa cijelim jugo- slovenskim narodom, koji je isti dan, ve- ličanstvenim protestom, po svim grado- vimaipo svim selima, dao na znanje Vr- hovnom Vijeću u Parizu da nametnuti mi- rovni uvjeti ne mogu i neće biti dada jom i podlogom za mir. Oj sa Pore. D uspjesi novo. m rganizovanih. ruskih vojski prenuo je Ogromna masa naroda zapremila je: sav prostor pred Dvorom, Općinom i Lu- žom. Poljana, ulice, prostor pred općinom, sve je bilo Dtepini uzbunjenim *“ morem pučanstva. Osim dubrovačkog gragjanstva, došli su korporativno na protestnu skup- štinu naši divni amerikanski od BLA JBT X sku kroz Dubrovnik svojim Hičama. Uzme li se u obzir da je manifestaci- ja organizovana u kratkom roku od 2-3 sa- | ta, onda ovaj nevigjeni odaziv pokazuje s. koliko interesa naš. narod prati e o 5 žedna pitanja. as Govor Dr. Melka Čingrije | Predsjednik. dubrovačke. općine. g. Dr. s Melko mai otvorio. u ovu am Pm nisi Pa gi ik S E S SS EE afušnA Bihi OTEKA DITABONNIK Ali — to ćemo tek da vidimo. Poči- + njen je teški »istočni grijeh“ pri sklapa“ 2 vistočnog grijeha. — svi bez. razlike. Dvije = . e i DE Paoa JA R2 : PI pe zgb = a; x S s . mI rta pla Bu LA ' e od ta : VO s Pesa Ea s . see Pisa + a Paide Ek. : e “s ka sE . si # s. so i - , Z sisa s ai MT : A koba, koji će tek onda prestati kad nam (se dade potpuna zadovoljština i povrati sve ono što nam je silom oteto. Poštovanog predsjednika publika je prekidala. burnim aplauzom i na koncu rrovora_ pozdravila klicanjem. s Govor kan. Ljepopili-a U ime dubrovačkog klera ustao je red tišine da govori sijedi g. kan. Ljepopili. J svom. osjećajnom govoru on se je oborio ilnom. jE preve) anom kad se je diplomat | * o. SRE uljale : ai Ng po lag ra fax rai nE A sE A či war. : Be L s... KK Zo sv. Vlahom, baca proklestvo na one koji nam sada otimlju naše obale i otoke. Ovaj bi govor odista bio i našao od- ih u narodu, koji rado. gleda slogu u zemlji kad je država izvana ugrožena, da se | nije_ za love "g. kanonik preveć obo- rio na — samu Francusku, zaboravivši na ostale saveznike“, i da nije preveć jako naglasio jednu još neutvrgjenu činjenicu da se je dubrovački kler ,uvijek borio za sjedinjenje Y oslobogjenje našega naroda.“ *. Ostavljajući po strani čudnu okolnost da se na ovakim skupštinama, megjustra- rlačkim, govori — u ime klera, dakle u “ime jedne ćrkvene organizacije koja, kao organizovano tijelo, nema riječi u mani- festacijama čisto političke prirođe, naš narod bi ipak, u ovakim teškim prilikama, sa oduševljenjem pozdravio inače pošto- | vanog starca, da nije ovakove jednostrano- sti u govorima koji tim dobivaju karak- ter više strančarske agitacije nego li iskre- me protesta. To je okupljeni narod dao i razumjeti. žovorniku, naročito u škakljivim mjestima | njegova govora koja su podražila na kašali, vrlo značajan i dobro primijećen sred op- ćega. grobnog: muka. Ipak je Dubrovnik ostao skladan a publika na visini, pa je poštovanom. g. kan. Ljepopili kratkim plje- izrazila zahvalu za njegov patri- skom | otski govor i iskrenu mržnju protiv ne- ls saveznika. Govor Dr. Ljuba Leontića Završni govor održao je Dr. TG: bivši saveznici“ rika, iznijele pobjede u ovom ratu. Ma da to. izgleda na prvi pogled - paradoksalno, : ž govornik je, iznio. ideološki program. sa ko- jim su. Saveznici pošli. u rati pozvali u borbu < cio. gadi. gra i nost impe- z “> A REPUBLIKA HRVATSKA | očije se ime davaju S. Zaključak | P= ; milosrgja na Francusku, koja. se. je e ž s već: u historiji Dubrovnika pokazala na- ž sdočkai je jednodušno. U njoj se snažno i ska do: gradska vrata o _ ostala“ u igra s du da uništi slobode stare dubrovačke re- publike. U ime dubrovačkog klera on, pred da održe odredbe bečkog kongresa, | nora da zadovoljimo sa onim što nam E šrea Prikazao je svu strahotu ovog bude. milostivo dodeljeno po blagohotnasi u koji su pali Naši do kojih mi možemo popustiti. su samo istinski velike sile, Rusija i Ame- se Jugoslavija odreći svojih sinova iz e Gorice, Istre i sa otoka, to neće nikada. L Ona će se pokoriti sili, ali se sa tom: sud- _ POJEDINI | BROJ. IKRUNU IZLAZI SVAKE. SUBOTE : s ge: PRETPLATA : se MESEČNO BE A, dk: _Broj 1 "n rijalizma, za princip nacionaliteta i princip slobode mora. Saveznici su se tome iz- nevjerili i — otvorili nove rane i stvo- rili uzroke novim ratovima. Berlinski kon- gres nije spasio nego uništio Austriju, a ne ee pri a »pariški t. zv. mir* neće ni Franciji,. Engleskoj, ni Italiji donijeti žugjeni mir — nego ono što svakog griješnika čeka, pokoru, kaznu, smrt. Slavi Rusiju koja sregjuje svoje nutarnje prilike i diže se kao preporogjeni div da dijeli pravdu i uspostavlja novi poredak u svijetu. Aludirajući na ispade predgovornika, | sred općeg odobravanja, govornik poziva one koji na skupštinama govore i one 'u izjave “o jedinstvu | da na tome i rade, iskreno, pošteno, u javnom i privatnom životu. Završava pokličem ujedinjenoj i slobodnoj Jugosla- | oviji, koj će i ovome svom najnovijem ne- > prijatelju zadati udarac sličan onome koji je pao na Tursku, Pjebeu aa an i omanja . Rezolucija dubrovačkog Ko sjena odlučno protestira pra deno riješenja ra ansk I JO Pita 3 # KA tala E ov a : ZORE Nan 20 )r. Melko € žingrija, nak n od VANI ozbiljnu manifestaciju kratkim - FOVOrOM u kojem naglasi činjenicu da su sve stranke siožne u borbi proti vanjskom neprija- telju, ali da će se protiv pojedinaca koji tog neprijatelja pomažu morati. postupati bez ikakva obzira i najoštrijim sredstvima. | Sred općeg oduševljenja, okupljeni: narod, sa našom budnom i borbenom omla- dinom na čelu, otpjevao je sve tri narodne himne i onda krenuo u impozantnoj po- vorci na demonstraciju, kličući protiv ne- pravde, slaveći Rusiju i Ameriku, po- zdravljajući neslomivi borbeni duh našega naroda i.buduću silnu, neustrašivu, ne- pobjedivu Jugoslaviju 'i Slovenstvo. Jugoslavija — Italija Kao što se ne mogoše dulje vremena im podloge ne bijahu etičke, niti je pravo - ČETVRT GODINE 4K | OGLASI PO POSEB. ČENIKU. | rezolucije, završi ovu. svečanu i ds jer. = 2 e de Sa Sa Lo Boda ia i. ii si odlučivalo, već sila, spletke i pristranost. —— radi raznih interesa, tako će još manje da se održe odluke pariške mirovne kon- ZEKE ference. i s Izgleda da su sve mirovne puetinisa. . bile ujedno i konference za podržavanje | budućih ratova. Da li će to biti i ova? To će skora budućnost da pokaže. U stvari razgraničenja izmegju| Italije i Jugoslavije, stalno je da će obojica biti nezadovoljni, pa kakogod. bilo to pitanje rešeno. I takovo razgraničenje biti će za- celo jedan povod za buduće zapletaje. Mi ćemo se za sada po svoj prilici naših saveznika, i to do skrajnih. pa Ali da će | binom_ neće pomiriti. Narod neće zabora- ći viti svoju braću i žrtvovat ih ga LL imperijalizmu;. a 2 on sami Kai Si arap Pa. < dr =y "es : ST ri M