VLASNIKIZDAVAČ :—; - ODGOVORNI UREDNIK : - D* LJUBO LEONTIĆ -— UPRAVA 1 UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. DUBROVNIK. a --- . “Godina 88. Muslimani u Jugoslaviji U Bosni i Hercegovini nastanjeno je 600. 000 Muslimana. Njihov broj u Južnoj Srbiji i Crnoj Gori, oficijelno još neutvr- đen, dostiže svakako istu visinu kao i u Bosni, po nesigurnim podacima nekih mu- slimanskih listova prelazi šta više i 800.000. Još od prvih dana oslobođenja u nekoliko e mahova čulo da su velike mase naših uslimana, koje su se iselile u Tursku najnovije vrijeme željne i spremne da še ponovno vrate na stara ognjišta. Go- vori se o broju od preko 100.000. Kako e stvar postala ozbiljna, poslano je od Mlade naročito izaslanstvo koje će doći u dodir sa tim našim muhadžirima (iselje- hicima) i povesti pregovore sa turskom vladom o njihovu povratku. Izuzev mali broj sela u Južnoj Srbiji koja su naseljena turskim plemenima, svi tu ostali Muslimani u krajevini S. H. S. lugoslavenske krvi: po selima i u većini žradova sa vrlo neznatnom primjesom iurske i arbanaške krvi. Jedino uz granicu Arbanije muslimanski elemenat predstavlja tasni ukrštaj između nas i Arbanasa, pre- ežno ipak naš. Taj dio Muslimana, de- 1 acionalizovan u stoljećima turske uprave, lovori sjeveroarbanaškim dijalektom. Svi \istali-izuzev pojedince koji su vaspitavani | carigradskim školama i 2 skih državnih “činovnika koj ji "grski — govore i razumiju jedino Srni kohrvatski jezik. Prema tome, etnički, Muslimani Ju- Ž pslavije nesumnjivo su dio jugosloven- kog naroda. Međutim njihova nacionalna Vijest i osjećanje, u onakvom obliku u &kvom su se izražavali dosad, pružaju Y E ologa jednu zanimljivu i vrlo kompli- \iPvanu socijalnopsihološku građu. Do fa- id atizma privrženi svojim jednovjernicima ad se god radilo o prijeporu ili borbi među Muslimana i Nemuslimana, oni su it ali neodoljivo osjećanje odvratnosti i ržnje prema ljudima tuđe krvi i jezika Uh je im je nastojala nametnuti carigrad- a državna vlast kao upravnike. U histo- :! se ova mržnja nekoliko puta ispoljila KO izrazito, da je carigradska vlada mo- (la voditi cijele vojne pohode protiv bo- m skih Muslimana. Pa ipak i danas, kad dobar dio mlađeg naraštaja i sva inte- m tencija nacionalno svjesna, u masama kod još uvijek vrlo jaka stara osjećanja mA hislimanskog afiniteta i privrženosti po- - tjnoj turskoj carevini. | Vjera nije jedina veza koja spaja ju- UK slavenske Muslimane međusobno a od- : lja od ostalih Jugoslavena. Najveći dio i eek elementa ima još i sad i | močito društveno vaspitanje, poseban na- 1 života i posebne. običaje No najače od ga drugoga održava kod njih svijest muslimanskoj zajednici još neprežaljena ezaboravljena uspomena na njihov ne- 1 dljalni i ekonomski | položaj za vrijeme A ske uprave u našim krajevima. Svi ti SShacnti zajedno čine da se još i danas "Znas može govoriti o Muslimanima | ,. o zasebnoj kolektivnoj. cjelini, sa či- ;i osobenostima treba računati, i Za svaku modernu nacionalnu državi, be , ojoj. bi jedan dio naroda bio nedovoljno | stan svoje narodnosti i .sljedstveno ka dovoljno ljubavi za. državnu cjelinu sta više | sa nakloriostima upravljenim | : granica, jasna bi i neosporna bila host: sa svoje strane učiniti sve, kako sa p M go potpuno ako A za svoju. na- KA bace zublju unutrašnje raspre, nesumnjivo vački rijetke | na . “težaci i deda težaci kmetovi. Age i «našnji odvojeni i Privilegovani politički, | cionalnu i državnu ideju. Za Jugoslaviju i jugoslavenski narod, i inače rasejepkan plemenskim i pokrajinskim tradicijama koje su neprijateljima uvijek dobro došle da nije i što brže stapanje elementa sa ostalim jugoslavenskim na- rodom može donijeti jedino koristi i sa- mim Muslimanima, koji bi, ostalih osjećanjem. i idealima, rani kao tuđinci, a međutim ni u kom pogledu nisu dorasli da budu prkosni tak- maci. Ni ekonomski, ni prosvjetno musli- manske mase ne stoje na istoj liniji na- Dubrovnik, 28. februara 1920. izdvojeni od. u svojoj zemlji i u svom narodu morali biti treti-. | POJEDINI BROJ. 1 KRUNU. Je IZLAz li SVAKE SUBOTE o s = putnika. | ČEV VRT GODINE 14 K MESEČNO | SE OGLASI PO POSEB. .CENIKU. nje, jer su se mali posjednici Muslimani, | prinuđeni nedostatnim prinosom zemljišta, Sve više odavali trgovini i zanatima. Da- nas već muslimansko varoško stanovništvo i prihvatilo se je svih grana radinosti. Iz u | razloga socijalne pravde sasvim je na g mjestu projektovana državna pomoć svi-. ma onima koji će riješenjem agrarnog pi- tanja ostati potpuno bez sredstava. Što su se vrlo zastarjela shvatanja i vrlo nesavremen način života mogli tako dugo održati u krugovima Muslimana, ima svoj najači razlog u vaspitanju, kojim ru- kuje jedan poseban stalež koji u isto vri- jeme vrši i funkcije svešteničkog reda. Vjerski propisi muslimanski zahvataju vrlo pretka sa ostalim našim narodom. S toga “mnogo u društveni i privatni život vjer- će kod svih reforama biti potrebno naro- čitu pažnju obratiti metodama posredstvom kojih im treba prići. Bosansko hercego- Muslimani odmakli su u pravcu korak naprijed od ostalih Musli- | svakom | egzistenciju, taj je propis postao tragična nika. Od odlučnog je utjecaja na način Zivota vjerski propis sakrivenja žena. U doba grozničave konkurencije u borbi za zapreka u nalaženju zarade i danas hiljade mana, pokazajući u isti mah put kojim će“ muslimanskih porodica, koje su za vrije- ovi posljednji poći kroz najkraće vrijeme... Zato ćemo se u daljim izlaganjima držati | bosanskih prilika. Vojničko feudalni sistem turske ca- revine bio je odlučan za socijalnu struk- turu muslimanskog elementa. U Bosni i Hercegovini do. okupacije 1878. se Muslimani socijalno sasvim dovoljno | e i begovi, zatim slobodni be- govi živjeli su po varošima, imali utjecaja na državnu upravu i u svakom pogledu vršili onu ulogu i imali onaj auktoritet, koji među. prosvijećenim narodima vrši narodna inteligencija. Za vrijeme austrij- ske uprave u Bosni oni su taj auktoritet zloupotrebljavali u politici predstavljajući kao interese svih Muslimana svoje sta- leške interese. Na žalost, sve do najno- obilježiti g samo na- ove tri grupe : feudalni školama prede za četiri godine, me rata ostale bez muške ruke u kući, venu od nedovoljne ishrane i ginu od gladi. Isto je tako smetao privrednom na- pretku Muslimana vjerski propis po kome je! je zabranjeno uzimati kamate na no- yac. Tek od nazad 15 godina, kad se mogli bi | prešlo preko toga, bilo je mogućno i Mu- .slimanima osnivati banke. No najača zau- stava napretka je osnovna nastava u kon- fagionalnim školama, koje-im je Austro» ugarska garantovala vjersko iošvjatniih autonomnim štatutom. U tim školama di- jete kroz sedam godina nauči otprilike onaj materijal koji se inaće u osnovnim a cijelo se ostalo vrijeme utroši na vjersko obra- zovanje, koje se sastoji mahom u učenju naizust. Večina vjerskih knjiga pisana je na arapskom i djeca su primorana da uče napamet nešto što nikako i ne razumiju. vijega vremena muslimanske težačke mase ' Tako im se ubija duh u godinama kad je nisu ih desavuisale. Tek iza oslobogjenja i ujedinjenja, Muslimani težaci u Bosni, svjesni svojih interesa, stupaju u Težačku Organizaciju i stavljaju se u front protiv aga i begova. I danas još. organi posjed- nika zemlje, krštenih i nekrštenih, nastoje. da obmamu javno mišljenje s argumentom, kako : agrarna reforma znači materijalnu propast za sve Muslimane i Kako su svi Muslimani protiv nje. Prema tome tvrđe- nju dosta je postaviti samo statistiku / u Bosni n. pr. broj muslimanskih težaka kmeteva dostiže broj aga i begova, a kad: mu se još pridoda broj muslimanskih slo- bodnih težaka, onda postaje jasno da ra- dikalno riješenje agrarnog pitanja ne samo da nije napereno protiv Muslimana, nego ošta više da je upravo u interesu“ većeg | dijela Muslimana. Protivno /mandatu ber- linskog kongresa 1878. Austro Ugarska nije ozbiljno ni pokušala da raskine feu- dalne agrarne odnošaje u Bosni, računa- jući time pridobiti za svoju politiku age | i begove, koji su još uvijek , Muslimanima odlučnu riječ. odili među ako je i 281 cijelo vrijeme austrijske uprave | ostavljen | taj srednjovjekovni pravni odnošaj, koji je u isto vrijeme i kočio privredni razvitak i vrijeđao moralna osjećanja | savremenog: društva. Mogućnost gospodskog življenja bez ikakva rada formirala je tečajem vre- mena među. feudalnim. gospodarima | zem- ljišta jedan naročit socijalni moral, čije je glavno učenje da rad. ponižava. čovjeka. x Naravno da će ljudima ovakvih navika i. nazora agrarna. reforma donijeti. materi+ jalnu. bijedu. Sva sreća što je ovih. nera. dina. u i novije, doba k bilo « sve e manje i i oma najživlji i najprijemljiviji. Muslimanski seoski svijet pada u red naših najneprosvjećenijih težaka. Premda je još davno prije rata u Bosni kod pra- voslavnih i katolika zadrugarski pokret bio dobro razvijen, za cijelo to vrijeme nije. osnovana ni jedna muslimanska zemljora- dnička zadruga. Krivica naravno nije kod neukih seljaka, nego kod gradana koji o njima nisu vodili nikakve brige. inače, po svojoj. radinosti a naročito po čistoći pa- 1 ijarhalnog morala, muslimanski seljak sto- "ji na istoj: liniji sa najboljim između osta- lih naših težaka. Poznavaoci naročito isti- ču marljivost jugoslavenskih muhadžira u Turskoj koji, prinuđeni na rad u jednoj tuđoj: i neprijaznoj sredini, vidno nadma- | šuju svoju okolinu radinošću i inteligen- cijom. Prije osamnaest godina javio : se “kod \bosansko-hercegovačkih muslimana živ po- kret. za školovanje mladeži. Do tada su samo | rijetki pojedinci imali: akademsku spremu. Ta: generacija školovane inteli- | gencije unosi novi duh među Muslimane. Nacionalno svijesna, ona se u teškim pri- ' likama austrougarskog koruptivnog režima trudi da osvijesti i muslimanske mase. . Vaspitana u naprednim kulturnim: idejama, | i ona: svom. snagom nastoji da iskorijeni ona. a jerska i društvena shvatanja musliman- | skcih inasa, “koja. onemogućuju uspjeh u > borbi. za život i koče svaki i razvoj. Za vri- 2 jeme austro-ugarske uprave. ovaj: je po“ . kret nailazio na teške zapreke >. Dosađanje. : vođe Muslimana : A begovi, age i nici svećeničkog. staleža, “još neprestano u-. š > ljulikivani u snove o ue uskrsu i predstav- i turske carevine i svojih starih puedeplia A E IKA odbijali su sa žestinom svaku novotariju | i do fanatizma razdraživali neprosvijećene | i konzervativne mase argumentacijom da sve reforme znače opasnost za musliman- sku vjeru. S druge strane austrougarske | nemajući ljubavi za Muslimane ni će interesa za njihov napredak, nisu ni po- vlasti, kušavale da pomognu naprednu struju. One su joj šta više činile zapreke u stra- hu od njezina slobodarskog nacionalizma. Iza oslobođenja ispoljile su se ove dvija struje vrlo izrazito i zauzele jedna prema drugoj ogorčen borbeni stav. Sta- riji, sa nekoliko inteliganata kojima je sta- lo samo do toga da ih mase iznesu na ugledne položaje, osnivaju posebnu mu- slimansku stranku, Jugoslavensku Musli- mansku Oreanizaciji“ sa organom ,Prav- da* u Sarajevu. Cio njihov program mo- gao bi se izraziti sa dvije riječi : nikakvih reforama. Od članova Nar. Predstavništva toj grupi pripadaju dr. Spaho i dr. Hras- nica, Struju mlađih, u kojoj je velika ve- ćina inteligencije i gotovo sva akademska omladina, predstavlja revija ,Budućnost“, a od vođa j je najistaknutiji član Nar. Pred- stavništva Šukrija Kurtović. Njihove su devize: što skorije i što potpunije stapa- nje i izjednačivanje Muslimana sa ostalim članovima jugoslovenskog naroda, napre- E E * pK a RG BA š Sef os S dne reforme na socijalno ekonomskom i i kul- otdrnom polju. Konsekventno, oni su pro- tiv svakog separisanja Muslimana u po- litičkim privrednim, kulturnim i svim osta- lim organizacijama. Koliko je borba zao- štrena i kojiko se od strane starijih ne bi- raju sredstva neka ilustruje ovaj slučaj. U prvim danima iza oslobođenja izdao je jedan od ,mlađih“, Dževad beg Sulejman- pašić brošuru, u kojoj je pledirao za ot- | krivanje muslimanskih ženskinja. Čim se zato doznalo odmah su ,stariji“ skupili nekoliko stotina čaršinlija, demonstrativno na vidnu mjestu spalili broširu i odaslali deputaciju vojnom komandantu da se Su- lejmanpašić, koji je bio primljen u srpsku vojsku, izbaci iz oficirskog kora, jer nje- govi nazori vrijeđaju vjerske osjećaje 0o- stalih muslimana ! Ili drugi slučaj : članica jednog muslimanskog ženskog udruženja u Sarajevu isključuje se iz udruženja zato što se udala za jednog naprednog Musli- mana koji nosi šešir mjesto fesa. Nu tak- vi načini protesta dali bi se još i podnositi kad se fanatizovana masa ne bi laćala i nedopuštenih sredstava najernjeg terora. Tako onaj vrlo mali broj Muslimana omladinaca, koji se usudio da nosi na glavi | šešir, još ni sad nije siguran ođ napadaja, ako se nađe po noći u muslimanskom. die jelu grada. Neki su Sa vladom ,Parlamentarne Zajednice“ dolazi. do utjecaja: struja »starijih“ Musli- mana. Za Muslimane Jugoslavije to znači radi šešira već bili | isprebijani na mrtvo ime. A međutim no- šenje šešira nije zabranjeno vjerskim pro-| pisom, kako je to na pitanje vojne ko- | mande zvanično potvrdio | i vrhovni vjer- ski poglavica: Muslimana u. Bosni. novu zapreku svakog napretka, za agrar- nae o : nu pode eno opasnost. M. Zee or. Leontić u Splitu. : Braču. od Prošle nedjelje otputovao. jeu: Split DE Pio Ljubo Leontić, direktor »Rada“. ha. utorak je otputovao na Brač u pratnji 8 dg Jor- i dana, uglednog člana uaše. emigracije | go ok Ju mg Americi. - Povratit će se << radna dz X Ke. : ž he PARK mice, : : e > 3 a PA ki % pie IA ; ja 3 PL PU A E HEMA a " > EV ' Ć