VLASNIKIZDAVAČ :—;
- ODGOVORNI UREDNIK : -
D* LJUBO LEONTIĆ

-—

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO
RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332.
DUBROVNIK.

a ---
.

“Godina 88.

Muslimani u Jugoslaviji

U Bosni i Hercegovini nastanjeno je
600. 000 Muslimana. Njihov broj u Južnoj
Srbiji i Crnoj Gori, oficijelno još neutvr-
đen, dostiže svakako istu visinu kao i u
Bosni, po nesigurnim podacima nekih mu-
slimanskih listova prelazi šta više i 800.000.
Još od prvih dana oslobođenja u nekoliko
e mahova čulo da su velike mase naših

uslimana, koje su se iselile u Tursku

najnovije vrijeme željne i spremne da
še ponovno vrate na stara ognjišta. Go-
vori se o broju od preko 100.000. Kako
e stvar postala ozbiljna, poslano je od
Mlade naročito izaslanstvo koje će doći u
dodir sa tim našim muhadžirima (iselje-

hicima) i povesti pregovore sa turskom

vladom o njihovu povratku.

Izuzev mali broj sela u Južnoj Srbiji
koja su naseljena turskim plemenima, svi
tu ostali Muslimani u krajevini S. H. S.

lugoslavenske krvi: po selima i u većini
žradova sa vrlo neznatnom primjesom
iurske i arbanaške krvi. Jedino uz granicu
Arbanije muslimanski elemenat predstavlja
tasni ukrštaj između nas i Arbanasa, pre-
ežno ipak naš. Taj dio Muslimana, de-
1 acionalizovan u stoljećima turske uprave,
lovori sjeveroarbanaškim dijalektom. Svi
\istali-izuzev pojedince koji su vaspitavani
| carigradskim školama i
2 skih državnih “činovnika koj ji

"grski — govore i razumiju jedino Srni

kohrvatski jezik.
Prema tome, etnički, Muslimani Ju-
Ž pslavije nesumnjivo su dio jugosloven-
kog naroda. Međutim njihova nacionalna
Vijest i osjećanje, u onakvom obliku u
&kvom su se izražavali dosad, pružaju
Y E ologa jednu zanimljivu i vrlo kompli-
\iPvanu socijalnopsihološku građu. Do fa-
id atizma privrženi svojim jednovjernicima
ad se god radilo o prijeporu ili borbi
među Muslimana i Nemuslimana, oni su
it ali neodoljivo osjećanje odvratnosti i
ržnje prema ljudima tuđe krvi i jezika
Uh je im je nastojala nametnuti carigrad-
a državna vlast kao upravnike. U histo-
:! se ova mržnja nekoliko puta ispoljila
KO izrazito, da je carigradska vlada mo-
(la voditi cijele vojne pohode protiv bo-
m skih Muslimana. Pa ipak i danas, kad
dobar dio mlađeg naraštaja i sva inte-
m tencija nacionalno svjesna, u masama
kod još uvijek vrlo jaka stara osjećanja
mA hislimanskog afiniteta i privrženosti po-
- tjnoj turskoj carevini.
| Vjera nije jedina veza koja spaja ju-
UK slavenske Muslimane međusobno a od-
: lja od ostalih Jugoslavena. Najveći dio
i eek elementa ima još i sad i
| močito društveno vaspitanje, poseban na-
1 života i posebne. običaje No najače od
ga drugoga održava kod njih svijest
muslimanskoj zajednici još neprežaljena
ezaboravljena uspomena na njihov ne-

1 dljalni i ekonomski | položaj za vrijeme
A ske uprave u našim krajevima. Svi ti
SShacnti zajedno čine da se još i danas
"Znas može govoriti o Muslimanima
| ,. o zasebnoj kolektivnoj. cjelini, sa či-
;i osobenostima treba računati,

i Za svaku modernu nacionalnu državi, be ,
ojoj. bi jedan dio naroda bio nedovoljno |
stan svoje narodnosti i .sljedstveno ka

dovoljno ljubavi za. državnu cjelinu

sta više | sa nakloriostima upravljenim |

: granica, jasna bi i neosporna bila

host: sa svoje strane učiniti sve, kako sa
p M go potpuno ako A za svoju. na- KA

bace zublju unutrašnje raspre, nesumnjivo

vački

rijetke | na .

“težaci i deda težaci kmetovi. Age i

«našnji odvojeni i Privilegovani politički, |

cionalnu i državnu ideju. Za Jugoslaviju
i jugoslavenski narod, i inače rasejepkan

plemenskim i pokrajinskim tradicijama koje

su neprijateljima uvijek dobro došle da

nije i što brže stapanje
elementa sa ostalim jugoslavenskim na-
rodom može donijeti jedino koristi i sa-
mim Muslimanima, koji bi,
ostalih osjećanjem. i idealima,

rani kao tuđinci, a međutim ni u kom
pogledu nisu dorasli da budu prkosni tak-
maci. Ni ekonomski, ni prosvjetno musli-

manske mase ne stoje na istoj liniji na-

Dubrovnik, 28. februara 1920.

izdvojeni od.
u svojoj
zemlji i u svom narodu morali biti treti-.

| POJEDINI BROJ. 1 KRUNU. Je
IZLAz li SVAKE SUBOTE

o

s = putnika. |

ČEV VRT GODINE 14 K
MESEČNO | SE

OGLASI PO POSEB. .CENIKU.

nje, jer su se mali posjednici Muslimani,
| prinuđeni nedostatnim prinosom zemljišta,
Sve više odavali trgovini i zanatima. Da-
nas već muslimansko varoško stanovništvo
i prihvatilo se je svih grana radinosti. Iz
u | razloga socijalne pravde sasvim je na
g mjestu projektovana državna pomoć svi-.

ma onima koji će riješenjem agrarnog pi-
tanja ostati potpuno bez sredstava.

Što su se vrlo zastarjela shvatanja i
vrlo nesavremen način života mogli tako
dugo održati u krugovima Muslimana, ima
svoj najači razlog u vaspitanju, kojim ru-
kuje jedan poseban stalež koji u isto vri-
jeme vrši i funkcije svešteničkog reda.
Vjerski propisi muslimanski zahvataju vrlo

pretka sa ostalim našim narodom. S toga “mnogo u društveni i privatni život vjer-

će kod svih reforama biti potrebno naro-

čitu pažnju obratiti metodama posredstvom
kojih im treba prići. Bosansko hercego-
Muslimani odmakli su u
pravcu korak naprijed od ostalih Musli- |

svakom | egzistenciju, taj je propis postao tragična

nika. Od odlučnog je utjecaja na način
Zivota vjerski propis sakrivenja žena. U
doba grozničave konkurencije u borbi za

zapreka u nalaženju zarade i danas hiljade

mana, pokazajući u isti mah put kojim će“ muslimanskih porodica, koje su za vrije-

ovi posljednji poći kroz najkraće vrijeme...

Zato ćemo se u daljim izlaganjima držati |
bosanskih prilika.

Vojničko feudalni sistem turske  ca-
revine bio je odlučan za socijalnu struk-
turu muslimanskog elementa. U Bosni i
Hercegovini do. okupacije 1878.
se Muslimani socijalno sasvim dovoljno |

e i begovi, zatim slobodni
be-

govi živjeli su po varošima, imali utjecaja
na državnu upravu i u svakom pogledu
vršili onu ulogu i imali onaj auktoritet,

koji među. prosvijećenim narodima vrši

narodna inteligencija. Za vrijeme  austrij-
ske uprave u Bosni oni su taj auktoritet
zloupotrebljavali u politici predstavljajući
kao interese svih Muslimana svoje  sta-
leške interese. Na žalost, sve do najno-

obilježiti g samo na- ove tri grupe : feudalni

školama prede za četiri godine,

me rata ostale bez muške ruke u kući,
venu od nedovoljne ishrane i ginu od
gladi. Isto je tako smetao privrednom na-
pretku Muslimana vjerski propis po kome
je! je zabranjeno uzimati kamate na no-
yac. Tek od nazad 15 godina, kad se

mogli bi | prešlo preko toga, bilo je mogućno i Mu-
.slimanima osnivati banke. No najača zau-

stava napretka je osnovna nastava u kon-
fagionalnim školama, koje-im je Austro»

ugarska garantovala vjersko iošvjatniih
autonomnim štatutom. U tim školama di-
jete kroz sedam godina nauči otprilike
onaj materijal koji se inaće u osnovnim
a cijelo
se ostalo vrijeme utroši na vjersko obra-
zovanje, koje se sastoji mahom u učenju
naizust. Večina vjerskih knjiga pisana je na
arapskom i djeca su primorana da uče
napamet nešto što nikako i ne razumiju.

vijega vremena muslimanske težačke mase ' Tako im se ubija duh u godinama kad je

nisu ih desavuisale. Tek iza oslobogjenja
i ujedinjenja, Muslimani težaci u Bosni,
svjesni svojih interesa, stupaju u Težačku
Organizaciju i stavljaju se u front protiv
aga i begova. I danas još. organi posjed-

nika zemlje, krštenih i nekrštenih, nastoje.

da obmamu javno mišljenje s argumentom,
kako : agrarna reforma znači materijalnu
propast za sve Muslimane i Kako su svi
Muslimani protiv nje. Prema tome tvrđe-
nju dosta je postaviti samo statistiku / u
Bosni n. pr. broj muslimanskih težaka
kmeteva dostiže broj aga i begova, a kad:
mu se još pridoda broj muslimanskih slo-
bodnih težaka, onda postaje jasno da ra-
dikalno riješenje agrarnog pitanja ne samo
da nije napereno protiv Muslimana, nego

ošta više da je upravo u interesu“ većeg |

dijela Muslimana. Protivno /mandatu  ber-
linskog kongresa 1878. Austro Ugarska
nije ozbiljno ni pokušala da raskine feu-
dalne agrarne odnošaje u Bosni, računa-

jući time pridobiti za svoju politiku age |
i begove, koji su još uvijek ,
Muslimanima odlučnu riječ.

odili među
ako je i 281
cijelo vrijeme austrijske uprave | ostavljen |
taj srednjovjekovni pravni odnošaj, koji je

u isto vrijeme i kočio privredni razvitak

i vrijeđao moralna osjećanja | savremenog:
društva. Mogućnost gospodskog življenja

bez ikakva rada formirala je tečajem vre-
mena među. feudalnim. gospodarima | zem-
ljišta jedan naročit socijalni moral, čije je

glavno učenje da rad. ponižava. čovjeka.
x Naravno da će ljudima ovakvih navika i.

nazora agrarna. reforma donijeti. materi+

jalnu. bijedu. Sva sreća što je ovih. nera.
dina. u i novije, doba k bilo « sve e manje i i oma

najživlji i najprijemljiviji.
Muslimanski seoski svijet pada u red

naših najneprosvjećenijih težaka. Premda

je još davno prije rata u Bosni kod pra-
voslavnih i katolika zadrugarski pokret bio
dobro razvijen, za cijelo to vrijeme nije.
osnovana ni jedna muslimanska zemljora-
dnička zadruga. Krivica naravno nije kod
neukih seljaka, nego kod gradana koji o
njima nisu vodili nikakve brige. inače, po
svojoj. radinosti a naročito po čistoći pa-
1 ijarhalnog morala, muslimanski seljak sto-
"ji na istoj: liniji sa najboljim između osta-
lih naših težaka. Poznavaoci naročito isti-
ču marljivost jugoslavenskih muhadžira
u Turskoj koji, prinuđeni na rad u jednoj
tuđoj: i neprijaznoj sredini, vidno nadma- |
šuju svoju okolinu radinošću i inteligen-
cijom.

Prije osamnaest godina javio : se “kod

\bosansko-hercegovačkih muslimana živ po-
kret. za školovanje mladeži. Do tada su

samo | rijetki pojedinci imali: akademsku

spremu. Ta: generacija školovane inteli-
| gencije unosi novi duh među Muslimane.

Nacionalno svijesna, ona se u teškim pri-
' likama austrougarskog koruptivnog režima
trudi da osvijesti i muslimanske mase.

. Vaspitana u naprednim kulturnim: idejama, |
i ona: svom. snagom nastoji da iskorijeni ona.
a jerska i društvena shvatanja musliman- |
skcih inasa, “koja. onemogućuju uspjeh u
> borbi. za život i koče svaki i razvoj. Za vri-
2 jeme austro-ugarske uprave. ovaj: je po“
. kret nailazio na teške zapreke >. Dosađanje.
: vođe Muslimana : A begovi, age i
nici svećeničkog. staleža, “još neprestano u-.

š > ljulikivani u snove o ue uskrsu

i predstav- i

turske carevine i svojih starih puedeplia A E IKA

odbijali su sa žestinom svaku novotariju |
i do fanatizma razdraživali neprosvijećene |
i konzervativne mase argumentacijom da

sve reforme znače opasnost za musliman-

sku vjeru. S druge strane austrougarske |
nemajući ljubavi za Muslimane ni će
interesa za njihov napredak, nisu ni po-

vlasti,

kušavale da pomognu naprednu struju.
One su joj šta više činile zapreke u stra-
hu od njezina slobodarskog nacionalizma.

Iza oslobođenja ispoljile su se ove

dvija struje vrlo izrazito i zauzele jedna

prema drugoj ogorčen borbeni stav. Sta-

riji, sa nekoliko inteliganata kojima je sta-
lo samo do toga da ih mase iznesu na
ugledne položaje, osnivaju posebnu mu-
slimansku stranku, Jugoslavensku Musli-
mansku Oreanizaciji“ sa organom ,Prav-
da* u Sarajevu. Cio njihov program mo-
gao bi se izraziti sa dvije riječi : nikakvih
reforama. Od članova Nar. Predstavništva

toj grupi pripadaju dr. Spaho i dr. Hras-

nica, Struju mlađih, u kojoj je velika ve-
ćina inteligencije i gotovo sva akademska
omladina, predstavlja revija ,Budućnost“,
a od vođa j je najistaknutiji član Nar. Pred-
stavništva Šukrija Kurtović. Njihove su
devize: što skorije i što potpunije stapa-
nje i izjednačivanje Muslimana sa ostalim
članovima jugoslovenskog naroda, napre-

E E

* pK a
RG BA
š Sef os S

dne reforme na socijalno ekonomskom i i kul-

otdrnom polju. Konsekventno, oni su pro-

tiv svakog separisanja Muslimana u po-
litičkim privrednim, kulturnim i svim osta-
lim organizacijama. Koliko je borba zao-
štrena i kojiko se od strane starijih ne bi-
raju sredstva neka ilustruje ovaj slučaj.
U prvim danima iza oslobođenja izdao je
jedan od ,mlađih“, Dževad beg Sulejman-

pašić brošuru, u kojoj je pledirao za ot- |

krivanje muslimanskih ženskinja. Čim se
zato doznalo odmah su ,stariji“ skupili
nekoliko stotina čaršinlija, demonstrativno
na vidnu mjestu spalili broširu i odaslali
deputaciju vojnom komandantu da se Su-
lejmanpašić, koji je bio primljen u srpsku
vojsku, izbaci iz oficirskog kora, jer nje-
govi nazori vrijeđaju vjerske osjećaje 0o-
stalih muslimana ! Ili drugi slučaj : članica

jednog muslimanskog ženskog udruženja

u Sarajevu isključuje se iz udruženja zato

što se udala za jednog naprednog Musli-
mana koji nosi šešir mjesto fesa. Nu tak-
vi načini protesta dali bi se još i podnositi
kad se fanatizovana masa ne bi laćala i

nedopuštenih sredstava najernjeg terora.
Tako onaj vrlo mali broj Muslimana

omladinaca, koji se usudio da nosi na glavi

| šešir, još ni sad nije siguran ođ napadaja,
ako se nađe po noći u muslimanskom. die
jelu grada. Neki su

Sa vladom ,Parlamentarne Zajednice“

dolazi. do utjecaja: struja »starijih“ Musli-

mana. Za Muslimane Jugoslavije to znači

radi šešira već bili |
isprebijani na mrtvo ime. A međutim no-
 šenje šešira nije zabranjeno vjerskim pro-|
 pisom, kako je to na pitanje vojne ko- |
mande zvanično potvrdio | i vrhovni vjer-
ski poglavica: Muslimana u. Bosni.

novu zapreku svakog napretka, za agrar- nae o :
nu pode eno opasnost. M. Zee
or. Leontić u Splitu. : Braču. od

Prošle nedjelje otputovao. jeu: Split DE Pio

Ljubo Leontić, direktor »Rada“. ha. utorak
je otputovao na Brač u pratnji 8 dg Jor- i
dana, uglednog člana uaše. emigracije | go ok
Ju mg Americi. - Povratit će se << radna dz X Ke. : ž

he PARK
mice, : : e > 3 a PA ki % pie IA ; ja 3 PL PU A
E HEMA a " > EV ' Ć