mv avg 1

o VLASNIKAZDAVAČ s:
Po ODGOVORNI UREDNIK: -
DE LJUBO LEONTIĆ

UPRAVA. f 1 UREDNIŠTVO
RADNIČKI DOM, Kovačka ulica. br. 332.

ABBROMA IK.

—_
*
.

ms

fa)

Godina li.

Čehoslovačka i Jugoslavija.

U nedjelju: 7. marta proslavio je če-

hoslovenski narod sedamdesetu godišnjicu

velikog predsjednika svoje slobodne repu-

blike T. G. Masaryka. Tom prilikom odr-

8:
žan je i novinarski kongres, kojemu je
učestvovalo 49 jugoslovenskih novinara.
Svi listovi u Jugoslaviji donijeli su članke

o uzajamnosti česko-jugoslovenskoj i pod-.

listke o krupnoj ličnosti Masarykovoj. U
tome je dokaz da je ideja uzajamnosti iz-
megju nas i naše sjeverne braće duboko
prodrla u dušu našega naroda i da je u

tom pravcu.

Rad? — Otkada su GA narodi |
iz svoje tamne i imurne prošlosti, i

nim pokretima u nekoliko navrata, poku-
šavali da se otresu političkog, duhovnog
i ekonomskog ropstva, da probude  uspa-
vane snage širokih gomila mužika i kme-
tova, pa da onda, u slobodi, ispolje zako-
pana bogastva svoje široke slovenske

o nm po rao om

lucija pa do danas, u svim velikim časo-
vima historije, svi su predvodnici svih
slovenskih. plemena zvali na okup ,Sve-.
slov enstvo“ i naviše. novo. doba  slo-
pora

| se bučnim - divka a uljuljavajući Bei) no

' slatkim sanjarijama. Mistična “Rusija. bila.
tje za sve nas neiscrpivi izvor.  varavih
; tnada i beskrajnog bulaznjenja 0 — našoj
|nepobjedivosti. I najbijedniji naš seljak u-
Inajzabitnijem selu znao je da je Rusija
beskrajna i da je: ruski narod. bezbrojan
i neizrecivo silan. U toj. djetinjskoj ovjeri,
ši opraxdavanom nerađu, slovenske je na-
Frode iznenadila kruta zbilja strahotnog -
lovog rata. Pa čak i Čehe, Kol. Stu Se",
| uvijek megju Slovenima odlikovali sviješću |
do realnosti i radom. na pozitivnim predu-
Izećima, i njih je rat. našao nespremne,
samo s razlikom što je  ,sitni rad“ dru-
rova i gjaka. Masarykovih omogućio da
e česki narod ubrzo: snagje i sredi, da
dočeka i da iskoristi dogagjaje koji su naglo:
gnadolazili i koji su druga slovenska  ple-
mena, manje < elastična i manje podesna
Y Ya političke organizacije, bacila. u očajnu.
Ć* Ma, i be kaos. :

ji

hk
|

=

ik

c;
5

id ke

duše, od vremena prvih socijalnih revo-

“A op-. :
ćeg neznanja i potpune besvijesnosti, sil-

gnemo ovaj divni, herojski, žilavi,
niti naš slovenski narod. Cehoslovaci treba

Ipak, Č hesjavaoi Jugesloveni, hval
progonstvu i stradanjima, megjusobnoi
saobraćaju i neprekidnoj saradnji, usupro
Svih prepreka za. vrijeme -rata, našli

se. ujedinjeni na jednom zajedničkom Ii
rušenje | ji
Austro-Ugarske, i kao prirodna posljedica | EN
toga, stvaranje Čehoslovačke i Jugoslavije: e

u radu za jedan odregjeni cilj:

Nama povoljne vanjske okolnosti 1

morno naše rovarenje iznutra izazvale suo odu
Osnovane su naše. = Sjedinjenim Drživama

g: La.

slom. Austro-Ugarske.
slobodne države.

Ovo saosjećanje u dalekoj
1908., za  bal-
okanskih ratova, i sada, u
u granicama austrijskih, u diplomaciji, 1

politici, u propagandi, u tamnicama, u Ba.
svuda“ #4

sarnalna, “na  frontama, po
svim časovima, stvorilo je jednu snažnu
tradiciju, jednu čvrstu duhovnu

ne postoje dva naroda, ni. megju Slove-
nima dva plemena, koji su tješnje vezani -

ošla BR

lažni demokratizam reakcije

djelovanje zajedničko i uzajamno poma- =:

. ganie, za ilirskog pokreta,
našej zemlji već obragjeno tlo za rad u Foka) 5-1 da
E e inostranstvu i

osnovicu “
izmegju Cehoslovaka i Jugoslovena, tako da. e

&"

zlo dor Masarykov,

KI
žar

a. DJemos znači narod, krato znači vla-
BE lati.

o rronnam je viada | naroda. De-

M sica i ebana: To ije Sena izborna pa-
a 2 ; .v . , “
la, ade E izbornih korteša.

menlar nog sičdestata pao u blato, u pro-
je

ostituviju, Zbog toga, i nije čudo što
 boljšćvicima uspjelo da povuku za sobom

no što smo mi sa čehoslovačkom rađe s E  zomile Ae svježom lozinkom - » sovjet“.

sg 8

Ali, to je — tek. početak onoga Što
se ima da stvara,
Jugoslaviji, na korist naših bratskih a
roda i naših slobodnih država. <

»Hejslovanjenje“.

| , sistematski, vesti. |
a aOgtatu takovog de mi nećemo
danas da pišemo. ,Koridor“ izmegju Če-

. hoslovačke i Jugoslavije nije ostvaren na

pariškoj konferenciji. Ali on. postoji. Du-

nav, širok i plovan, i željeznička gusta:
JU-
.goslavijom. Luke naše izlaz su na more |
*. českoj bogatoj industriji.

mreža vežu granice Cehoslovačke sa

Mi industrije ne-
mamo, ni stručnjaka, ni zanatlija — i
mali. broj pismenih Hudi. Zemlja je naša
“bogata. l čovjek je naš bistar. Kapital je
ovdije. Ne dostaje nam vještine da pokre-
nemo našu državnu mašinu, da iskoristi-
mo ovolika bogastva u zemlji, da podi-
pleme-

da dogju k nama sa onim pravim  slo-
ovenskim osjećanjem i sa onom poznatom
českom spremom. Vrata su im naše kuće
otvorena. 4

oDa li je treba Batanit O — .našem
savezu ? Interesi se naši nigdje ne kose

u Čehoslovačkoj a a

i ponelivadik a ma- Z
g  štanje zakopajimo u grobove naših veli

kao : Se jao

odok se još uvijek

retornitapš og“

: e ; m mesic i peti domak

nt >.

<» o as
if desi SE Tedi

samo pročelnik demokratske stranke, on je
i apostol demokratske ideje i simbol pra-
vog demokratizma, koji je tim ljepši tim
bolji i tim jači što je neumoran u nepo-
mirljivoj borbi sa lažnim demokratizmom.

Kod nas, u Jugoslaviji, od prevrata
do danas, iut. zv. ,narodnom“ predstav-
ništvu, i po redakcijama, i u kavanama, i
na ulici, iu krčmama, raspravlja se na
široku usta o ustavnosti i o demokratizmu,
vlada neustavno i ne-
demokratski, i tok se jedinstvenim dile-
tantizmom riješavaju životni problemi na-

šega. naroda i njegove države, protiv tog

is naroda i protiv te iste države.
Privremeno t. zv. ,narodno“ pred-
stavništvo još uvijek hoće da produži svoj
život, usuprot awonijama u = je padalo
u ovim. kritičnim vremenima, u kojima bi
neprestane promjene i nagle dec na dru-

gom terenu, već davno iščupale iz korje-

na najžilavije i najdavnije institucije. Kod

slov i Jugosloveni nijesu  sa-
: Omni su PN, Čehoslovačka i

a aa
postoji — a kad se ostvari i projek-
Zehoslovačka

je izgubio + onu priv ačivu

 grava tragiči

poštuju 1 ljube. SMilson je ne g
ban Laginja, htijući

IZLAZI SVAKE SUBOTE

PRETPLATA:

- ČETVRT GODINE 4 K
_MESEČNO Đ K-

OGLASI PO POSEB CRNIKU.

= POJEDINI. BROJ 1 KRUNU

> _

nas nije u gomili do danas probugjena e
liko narodna svijest o pravima pojedi.

načkim i staleškim,

ni osjećaj narodnog

ponosa, dužnosti i odgovornosti pred čo- Ž
i budućim pokolenjima, da:

vječanstvom
bi zloupotreba vlasti i falsifikacija ustav-
nosti mogla da pokrene mase na otpor i
na revoltu.
kad je tiranija preveć očita i neposredna,
i kada sila šiba svakog pojedinca — po
trbuhu. Kako inače da se objasni reak-

cijonerska dreka ulice koja pozdravlja sta--

romodne banske ,proglase“ i fanfaronske
geste zagrižljivih političkih protivnika ko-

li ,zasjedaju na stolice“ kao triumfatori u
cirkusu nakon simulinarog boja i lažne po-

bjede? — Ma da još uvijek mi nemamo

u zemlji narodnog parlamenta, ma-da se

još i dalje stvaraju privremeni zakoni i
,»afiširaju“ naregjenja, ma da se još ništa

o a VK opa
Fo Ai o S Da S Vasa
S -- e. - Da
5 j 17 2 za
za

Naš se narod buni samo onda

KLA PC
naa

dh

pa

ne preduzima za definitivno uregjenje dr-

žŽave —— i stranački vogje i narodne mase,

kao djeca sa drvenim sabljama i puškama,
sa papirnatim kapama i jašući na metli

kao na m zabavljaju se ovom luksus-
nom igrom  gragjenja i vegpragi anja dr-
žavne srede. A _najsmij jesnije. u

me je-to — “da se v:

je: jeu sver mu

šef

: a dA: iS at:
ZOI RA 2] ć m s X Kaf i
medi : ri Kanu < > sohei
5 < sE < s sia Ka

od
zani yrijeme a meg Zniino
da što jače markira
svoj triumfalni ulaz u sada tek oslobogje-
nu. prijestonicu Zagveb, suvereno otvara
tamnice i pušta na slobodu one koji su
radili za nezavisnu brvatsku republiku, a
megjutim,

* (crno-žuti!) dižu se nad jugoslovenske
sokolove, a megjutim, u Bosni-Hercego-
vini naglasuju se fri konfesije, slavne, fri
plemena, tri, tri, tri, fatalna jugoslovenska
tri —— iz kojih se je u austrijska vremena
začeo austrijski frializam, iz kojih se u našim
vremenima ragja ,južno-slov.“, ne jugoslov.
trializam. Ovo sve, ovaj povratak u pr-
vašnje stanje, ovaj uzmak kao prvi znak
poraza, provodi se kod nas pod firmom
tobožnjeg demokratizma i ovo se reakcio-
nersko,

nim, ustavopravnim i t. d.

Daleko smo od toga da odobrimo sve |

ono što je išlo pod firmom demokratskom
za kratkotrajne demokratsko-socijalističke

om ozbiljnošću, a a iban. 9
mu. tome to. — da se ova kome-- o _
vatska 1 sad održi dija oled da preokrene. u krvavu

: hrvatski Ka

u Slovenačkoj klerikalni ,orlo-

destruktivno djelo naziva pošte-

PP
at JK
SARLI K

—_— ov <. roorevrncna vn rasom ons o mii =
I. 6. "Masaryk ganizuje S Pašjovačke legije u Rusiji i narodno slavlje. u česko-slovačkoj repu- opet nožalja u školu, 1865., na brn-

Jera vraća se preko Amerike kao ,generalis- blici — jer mi ne možemo i nećemo -ni- sku gimnaziju -—— i opet njemačku, U
Pro pobi jugoslovenskih emi -simus“ nove vojske, koja je odmah izvoj- kada zoboraviti da je to onaj isti Masaryk šestom razredu dogje u sukob sa — ka-

. ze

Aba riječ pje oz E sdšjednlka dost
jačke republike, Brošuru »Jugoslovenski
hrogram“ izdao je u Ženevi Centralni Od-
“E Jugoslovenske Ujedinjene Omladine.
ku : saryk je u predgovoru iznio program
i ih Slovena u Austro-Ugarskoj : rušenje
: bsburške | monarhije. Otac. zarobljenih
fovena i jugoslovenska omladina, sijedi
Mijezni profesor, pročelnik realističke stran-
E i buntovni. glavi išli su istim sredstvi-
odana isti eilj...i mismo se kao djeća.
bi ae što je ozbiljni Masarykov  ,impri-
4 g antovao_ uspjeh pred | staračkom. Evro-
hu. Onda | još, Masaryk se nije bio za--
a za dobrovoljačku . akcij ju, na koju
0 S€ mi acili lugjačkim - odušev-

a

Mae lično. or

| vezničkog »peligerenta“.

e jubileju česko-slovačkog | navoda - — Ma-| od : pogje
godišnjica pro NE

dk i

štila od Antante _ da ju priznaju
golema. pobjeda . česko-slovačkog naroda.

Zaista bogata historija česka nije za-
bilježila da je Karlovim mostom prošla u ve-

ćem slavlju krupnija ličnost. od Masaryka, |
kad se je, nakon svoga triumfatorskog poho-

da oko svijeta, iz Londona, preko Rusije, Si- |
birije, Japana, Amerike, Francije i Nje-
mačke, povratio u  oslobogjenu otadž“
binu i
Hr adčana.

H us,

svaki: napose i svi skupa, dobili su u Ma- >

saryku sebi ravnoga druga, a česko-slovački

našem revolucionarnom. programu. narod najljepšeg.i najboljeg predstavnika, .

. najsimpatičnijeg i najpouzdanijeg vogju u.

Krutoj borbi za oslobogjenje. i ujedinjenje E:

Mi, Jugosloveni, iskreno: učestvujemo

 sarykova jer sedamdeseta

ae k " [ae ato
= #5 va Šu
ak: Bi 3
zid:

kao ka
To je bila prva.

uzišao uz stepenice krajevi? a

Žižka, Ghelčieky i Komensky,.

koji je našim praškim studentima davao
direktivu u kulturnom i političkom radu,
koji je za ,veleizdajničke parnice“ 1908. o-
nako sjajno u a.-ug. delegacijama istupio u o-
branu našu, koji je u Friedjungovom i Vasi-
ćevom. procesu ra askrinkao Forgachevu fal-.
sifikatorsku družinu i koji je, u svim ve-
likim i i kritičnim časovima nedavnih borbi,
obio drug i saradnik jugoslovenskih _pre-
gaoca. Sos

E SRMIG) Masarykov proslavila je čitava
Jugoslavija 1 kao svoj jubilej. e

*

Za

marta
1850. u Hodoninu. Otac mu je bio kočijaš,
porijeklom i iz Kopčana u ugarskoj Slovač-.
koj cU Hustopečima pohagjao je njemačku.
realku, jer českih škola tu nije bilo. Zbog.

fimašiva, nakon 2 godine, napusti školu
je u Beč da izuči bravarski zanat.
agovaranje bivših učitelja roditelji ga

re u a. Masaryk rodio se . je ree

E E

a z

 Selbstmord
modernen

teketom da bude, razumije se, odstranjen
iz škole, da ne pokvari ovce iz krotkoga
stada štrebera. Nastavi nauke u Beču i
maturira s odlikom. Na bečkom universi-
tetu svrši filozofske nauke i postade do-
centom. U Leipzigu, spremajući se za ha-
bilitaciju, upozna američanku Charlie Car-
rigue, oženi ju 1878. u Americi, i u ime
ravnopravnosti doda svom imenu ime
svoje žene. G. 1882. imenovan je izvanred-

nim profesorom na českom  universitetu |
16 godina

u Pragu, a tek nakon
redovitim profesorom.
Glavna su Masarykova djela :

punih

als Massenerscheinung der |
Civilisation“, Česki: otazka, |
Blaise. Pascal, njegov. život
Osnovice konkretne logike, “Karel Havli- |
ček, Otazka - soci&lni, same Hus, Rusija i

«Evropa i dr.
e

»Der

s id

moje

ad aljič o“

ze
sE

i“ filozofija, E E