mv avg 1 o VLASNIKAZDAVAČ s: Po ODGOVORNI UREDNIK: - DE LJUBO LEONTIĆ UPRAVA. f 1 UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica. br. 332. ABBROMA IK. —_ * . ms fa) Godina li. Čehoslovačka i Jugoslavija. U nedjelju: 7. marta proslavio je če- hoslovenski narod sedamdesetu godišnjicu velikog predsjednika svoje slobodne repu- blike T. G. Masaryka. Tom prilikom odr- 8: žan je i novinarski kongres, kojemu je učestvovalo 49 jugoslovenskih novinara. Svi listovi u Jugoslaviji donijeli su članke o uzajamnosti česko-jugoslovenskoj i pod-. listke o krupnoj ličnosti Masarykovoj. U tome je dokaz da je ideja uzajamnosti iz- megju nas i naše sjeverne braće duboko prodrla u dušu našega naroda i da je u tom pravcu. Rad? — Otkada su GA narodi | iz svoje tamne i imurne prošlosti, i nim pokretima u nekoliko navrata, poku- šavali da se otresu političkog, duhovnog i ekonomskog ropstva, da probude uspa- vane snage širokih gomila mužika i kme- tova, pa da onda, u slobodi, ispolje zako- pana bogastva svoje široke slovenske o nm po rao om lucija pa do danas, u svim velikim časo- vima historije, svi su predvodnici svih slovenskih. plemena zvali na okup ,Sve-. slov enstvo“ i naviše. novo. doba slo- pora | se bučnim - divka a uljuljavajući Bei) no ' slatkim sanjarijama. Mistična “Rusija. bila. tje za sve nas neiscrpivi izvor. varavih ; tnada i beskrajnog bulaznjenja 0 — našoj |nepobjedivosti. I najbijedniji naš seljak u- Inajzabitnijem selu znao je da je Rusija beskrajna i da je: ruski narod. bezbrojan i neizrecivo silan. U toj. djetinjskoj ovjeri, ši opraxdavanom nerađu, slovenske je na- Frode iznenadila kruta zbilja strahotnog - lovog rata. Pa čak i Čehe, Kol. Stu Se", | uvijek megju Slovenima odlikovali sviješću | do realnosti i radom. na pozitivnim predu- Izećima, i njih je rat. našao nespremne, samo s razlikom što je ,sitni rad“ dru- rova i gjaka. Masarykovih omogućio da e česki narod ubrzo: snagje i sredi, da dočeka i da iskoristi dogagjaje koji su naglo: gnadolazili i koji su druga slovenska ple- mena, manje < elastična i manje podesna Y Ya političke organizacije, bacila. u očajnu. Ć* Ma, i be kaos. : ji hk | = ik c; 5 id ke duše, od vremena prvih socijalnih revo- “A op-. : ćeg neznanja i potpune besvijesnosti, sil- gnemo ovaj divni, herojski, žilavi, niti naš slovenski narod. Cehoslovaci treba Ipak, Č hesjavaoi Jugesloveni, hval progonstvu i stradanjima, megjusobnoi saobraćaju i neprekidnoj saradnji, usupro Svih prepreka za. vrijeme -rata, našli se. ujedinjeni na jednom zajedničkom Ii rušenje | ji Austro-Ugarske, i kao prirodna posljedica | EN toga, stvaranje Čehoslovačke i Jugoslavije: e u radu za jedan odregjeni cilj: Nama povoljne vanjske okolnosti 1 morno naše rovarenje iznutra izazvale suo odu Osnovane su naše. = Sjedinjenim Drživama g: La. slom. Austro-Ugarske. slobodne države. Ovo saosjećanje u dalekoj 1908., za bal- okanskih ratova, i sada, u u granicama austrijskih, u diplomaciji, 1 politici, u propagandi, u tamnicama, u Ba. svuda“ #4 sarnalna, “na frontama, po svim časovima, stvorilo je jednu snažnu tradiciju, jednu čvrstu duhovnu ne postoje dva naroda, ni. megju Slove- nima dva plemena, koji su tješnje vezani - ošla BR lažni demokratizam reakcije djelovanje zajedničko i uzajamno poma- =: . ganie, za ilirskog pokreta, našej zemlji već obragjeno tlo za rad u Foka) 5-1 da E e inostranstvu i osnovicu “ izmegju Cehoslovaka i Jugoslovena, tako da. e &" zlo dor Masarykov, KI žar a. DJemos znači narod, krato znači vla- BE lati. o rronnam je viada | naroda. De- M sica i ebana: To ije Sena izborna pa- a 2 ; .v . , “ la, ade E izbornih korteša. menlar nog sičdestata pao u blato, u pro- je ostituviju, Zbog toga, i nije čudo što boljšćvicima uspjelo da povuku za sobom no što smo mi sa čehoslovačkom rađe s E zomile Ae svježom lozinkom - » sovjet“. sg 8 Ali, to je — tek. početak onoga Što se ima da stvara, Jugoslaviji, na korist naših bratskih a roda i naših slobodnih država. < »Hejslovanjenje“. | , sistematski, vesti. | a aOgtatu takovog de mi nećemo danas da pišemo. ,Koridor“ izmegju Če- . hoslovačke i Jugoslavije nije ostvaren na pariškoj konferenciji. Ali on. postoji. Du- nav, širok i plovan, i željeznička gusta: JU- .goslavijom. Luke naše izlaz su na more | *. českoj bogatoj industriji. mreža vežu granice Cehoslovačke sa Mi industrije ne- mamo, ni stručnjaka, ni zanatlija — i mali. broj pismenih Hudi. Zemlja je naša “bogata. l čovjek je naš bistar. Kapital je ovdije. Ne dostaje nam vještine da pokre- nemo našu državnu mašinu, da iskoristi- mo ovolika bogastva u zemlji, da podi- pleme- da dogju k nama sa onim pravim slo- ovenskim osjećanjem i sa onom poznatom českom spremom. Vrata su im naše kuće otvorena. 4 oDa li je treba Batanit O — .našem savezu ? Interesi se naši nigdje ne kose u Čehoslovačkoj a a i ponelivadik a ma- Z g štanje zakopajimo u grobove naših veli kao : Se jao odok se još uvijek retornitapš og“ : e ; m mesic i peti domak nt >. <» o as if desi SE Tedi samo pročelnik demokratske stranke, on je i apostol demokratske ideje i simbol pra- vog demokratizma, koji je tim ljepši tim bolji i tim jači što je neumoran u nepo- mirljivoj borbi sa lažnim demokratizmom. Kod nas, u Jugoslaviji, od prevrata do danas, iut. zv. ,narodnom“ predstav- ništvu, i po redakcijama, i u kavanama, i na ulici, iu krčmama, raspravlja se na široku usta o ustavnosti i o demokratizmu, vlada neustavno i ne- demokratski, i tok se jedinstvenim dile- tantizmom riješavaju životni problemi na- šega. naroda i njegove države, protiv tog is naroda i protiv te iste države. Privremeno t. zv. ,narodno“ pred- stavništvo još uvijek hoće da produži svoj život, usuprot awonijama u = je padalo u ovim. kritičnim vremenima, u kojima bi neprestane promjene i nagle dec na dru- gom terenu, već davno iščupale iz korje- na najžilavije i najdavnije institucije. Kod slov i Jugosloveni nijesu sa- : Omni su PN, Čehoslovačka i a aa postoji — a kad se ostvari i projek- Zehoslovačka je izgubio + onu priv ačivu grava tragiči poštuju 1 ljube. SMilson je ne g ban Laginja, htijući IZLAZI SVAKE SUBOTE PRETPLATA: - ČETVRT GODINE 4 K _MESEČNO Đ K- OGLASI PO POSEB CRNIKU. = POJEDINI. BROJ 1 KRUNU > _ nas nije u gomili do danas probugjena e liko narodna svijest o pravima pojedi. načkim i staleškim, ni osjećaj narodnog ponosa, dužnosti i odgovornosti pred čo- Ž i budućim pokolenjima, da: vječanstvom bi zloupotreba vlasti i falsifikacija ustav- nosti mogla da pokrene mase na otpor i na revoltu. kad je tiranija preveć očita i neposredna, i kada sila šiba svakog pojedinca — po trbuhu. Kako inače da se objasni reak- cijonerska dreka ulice koja pozdravlja sta-- romodne banske ,proglase“ i fanfaronske geste zagrižljivih političkih protivnika ko- li ,zasjedaju na stolice“ kao triumfatori u cirkusu nakon simulinarog boja i lažne po- bjede? — Ma da još uvijek mi nemamo u zemlji narodnog parlamenta, ma-da se još i dalje stvaraju privremeni zakoni i ,»afiširaju“ naregjenja, ma da se još ništa o a VK opa Fo Ai o S Da S Vasa S -- e. - Da 5 j 17 2 za za Naš se narod buni samo onda KLA PC naa dh pa ne preduzima za definitivno uregjenje dr- žŽave —— i stranački vogje i narodne mase, kao djeca sa drvenim sabljama i puškama, sa papirnatim kapama i jašući na metli kao na m zabavljaju se ovom luksus- nom igrom gragjenja i vegpragi anja dr- žavne srede. A _najsmij jesnije. u me je-to — “da se v: je: jeu sver mu šef : a dA: iS at: ZOI RA 2] ć m s X Kaf i medi : ri Kanu < > sohei 5 < sE < s sia Ka od zani yrijeme a meg Zniino da što jače markira svoj triumfalni ulaz u sada tek oslobogje- nu. prijestonicu Zagveb, suvereno otvara tamnice i pušta na slobodu one koji su radili za nezavisnu brvatsku republiku, a megjutim, * (crno-žuti!) dižu se nad jugoslovenske sokolove, a megjutim, u Bosni-Hercego- vini naglasuju se fri konfesije, slavne, fri plemena, tri, tri, tri, fatalna jugoslovenska tri —— iz kojih se je u austrijska vremena začeo austrijski frializam, iz kojih se u našim vremenima ragja ,južno-slov.“, ne jugoslov. trializam. Ovo sve, ovaj povratak u pr- vašnje stanje, ovaj uzmak kao prvi znak poraza, provodi se kod nas pod firmom tobožnjeg demokratizma i ovo se reakcio- nersko, nim, ustavopravnim i t. d. Daleko smo od toga da odobrimo sve | ono što je išlo pod firmom demokratskom za kratkotrajne demokratsko-socijalističke om ozbiljnošću, a a iban. 9 mu. tome to. — da se ova kome-- o _ vatska 1 sad održi dija oled da preokrene. u krvavu : hrvatski Ka u Slovenačkoj klerikalni ,orlo- destruktivno djelo naziva pošte- PP at JK SARLI K —_— ov <. roorevrncna vn rasom ons o mii = I. 6. "Masaryk ganizuje S Pašjovačke legije u Rusiji i narodno slavlje. u česko-slovačkoj repu- opet nožalja u školu, 1865., na brn- Jera vraća se preko Amerike kao ,generalis- blici — jer mi ne možemo i nećemo -ni- sku gimnaziju -—— i opet njemačku, U Pro pobi jugoslovenskih emi -simus“ nove vojske, koja je odmah izvoj- kada zoboraviti da je to onaj isti Masaryk šestom razredu dogje u sukob sa — ka- . ze Aba riječ pje oz E sdšjednlka dost jačke republike, Brošuru »Jugoslovenski hrogram“ izdao je u Ženevi Centralni Od- “E Jugoslovenske Ujedinjene Omladine. ku : saryk je u predgovoru iznio program i ih Slovena u Austro-Ugarskoj : rušenje : bsburške | monarhije. Otac. zarobljenih fovena i jugoslovenska omladina, sijedi Mijezni profesor, pročelnik realističke stran- E i buntovni. glavi išli su istim sredstvi- odana isti eilj...i mismo se kao djeća. bi ae što je ozbiljni Masarykov ,impri- 4 g antovao_ uspjeh pred | staračkom. Evro- hu. Onda | još, Masaryk se nije bio za-- a za dobrovoljačku . akcij ju, na koju 0 S€ mi acili lugjačkim - odušev- a Mae lično. or | vezničkog »peligerenta“. e jubileju česko-slovačkog | navoda - — Ma-| od : pogje godišnjica pro NE dk i štila od Antante _ da ju priznaju golema. pobjeda . česko-slovačkog naroda. Zaista bogata historija česka nije za- bilježila da je Karlovim mostom prošla u ve- ćem slavlju krupnija ličnost. od Masaryka, | kad se je, nakon svoga triumfatorskog poho- da oko svijeta, iz Londona, preko Rusije, Si- | birije, Japana, Amerike, Francije i Nje- mačke, povratio u oslobogjenu otadž“ binu i Hr adčana. H us, svaki: napose i svi skupa, dobili su u Ma- > saryku sebi ravnoga druga, a česko-slovački našem revolucionarnom. programu. narod najljepšeg.i najboljeg predstavnika, . . najsimpatičnijeg i najpouzdanijeg vogju u. Krutoj borbi za oslobogjenje. i ujedinjenje E: Mi, Jugosloveni, iskreno: učestvujemo sarykova jer sedamdeseta ae k " [ae ato = #5 va Šu ak: Bi 3 zid: kao ka To je bila prva. uzišao uz stepenice krajevi? a Žižka, Ghelčieky i Komensky,. koji je našim praškim studentima davao direktivu u kulturnom i političkom radu, koji je za ,veleizdajničke parnice“ 1908. o- nako sjajno u a.-ug. delegacijama istupio u o- branu našu, koji je u Friedjungovom i Vasi- ćevom. procesu ra askrinkao Forgachevu fal-. sifikatorsku družinu i koji je, u svim ve- likim i i kritičnim časovima nedavnih borbi, obio drug i saradnik jugoslovenskih _pre- gaoca. Sos E SRMIG) Masarykov proslavila je čitava Jugoslavija 1 kao svoj jubilej. e * Za marta 1850. u Hodoninu. Otac mu je bio kočijaš, porijeklom i iz Kopčana u ugarskoj Slovač-. koj cU Hustopečima pohagjao je njemačku. realku, jer českih škola tu nije bilo. Zbog. fimašiva, nakon 2 godine, napusti školu je u Beč da izuči bravarski zanat. agovaranje bivših učitelja roditelji ga re u a. Masaryk rodio se . je ree E E a z Selbstmord modernen teketom da bude, razumije se, odstranjen iz škole, da ne pokvari ovce iz krotkoga stada štrebera. Nastavi nauke u Beču i maturira s odlikom. Na bečkom universi- tetu svrši filozofske nauke i postade do- centom. U Leipzigu, spremajući se za ha- bilitaciju, upozna američanku Charlie Car- rigue, oženi ju 1878. u Americi, i u ime ravnopravnosti doda svom imenu ime svoje žene. G. 1882. imenovan je izvanred- nim profesorom na českom universitetu | 16 godina u Pragu, a tek nakon redovitim profesorom. Glavna su Masarykova djela : punih als Massenerscheinung der | Civilisation“, Česki: otazka, | Blaise. Pascal, njegov. život Osnovice konkretne logike, “Karel Havli- | ček, Otazka - soci&lni, same Hus, Rusija i «Evropa i dr. e »Der s id moje ad aljič o“ ze sE i“ filozofija, E E