VLASNIK. IZDAVAČ |
e pena UREDNIK : -

DR LJUBO LEONTIĆ
UPRAVA I UREDNIŠTVO
. RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332.
Ee DUBROVNIK.

sm
“

- "hh

= — |

Godina li.

' * g o '

Odgagjanje izbora

T, zv. narodno predstavništvo ima je-
dan vrlo značajan zvaničan epiteton: prr-
vremeno. U praksi, taj se je ornamenat iz-
gubio. Privremenost se je-otegla u -— bes-
krajnost. Citav državni život dobio je o-
bilježje provizornosti. I svi gragjani u Ju-
goslaviji žive provizornim životom. Ima ih
ćak takovih koji misle da je i njihova pri-
padnost provizorna, a da će iza ovog pre-

laznog stanja nadoći —*opet Karlov režim.

Amerike još dolaze pisma adresovana
— Austriji. Kraljevstvo S. H. S. ne čeka
samo na priznanje od strane “Italije i još
nekih malih država, nego i na priznanje
svojih vlastitih gragjana.

Privremeno predstavništvo ne poka-
zuje nikakvu volju da promijeni ovo ne-
snosno stanje u zemlji. Kao da se ljudi i
stranke u našem provizornom parlamentu
boje takovih promjena. Od prevrata do
danas jednako se životari, jednako se kr-

pari i oklijeva u odluci da se konačno

udare osnovice našoj državi, da se već
jednom započne da živi punim, stalnim
državnim životom. A što se više oteže,
ošto se dalje odgagja, problem se više za-
_Pliće, stvar postaje težom i opasnijom. Na-
“rodne mase naginju ,boljševizmu“, to jest
onom negativnom, destruktivnom, anarhi-
 stičkom raspoloženju koje nema ništa za-

re ndeg sa socialističkim programom ru-_

skih maksimališta. A “s druge strane, vogje
kardio reakcionarnih stranaka, ko-
oji ne unose u narod nove ideje da povu-
oku mase u jednom odregjenom pravcu ne-
.go koji se prilagogjuju i laskaju masama,
“raspaljuju još više strasti nezadovoljnih
gomila, zaoštravaju i pospješuju sukobe.
Izbori za konstituantu, u ovakoj atmosfe-
zi, mogli bi da budu katastrofalni.

Ma da je sve to i preveć jasno sva-
kome koji je zašao u narod i imao prilike
.da upozna ovo opće nezadovoljstvo i pot-
punu disorjentaciju, naše t. zv. narodno
predstavništvo ne pokazuje nikakvu na-
mjeru da dokonča svoj privremeni rad, da
sporazumom svih stranaka odglasa izbor-

Milica Janković :

o ljubavi prama otadžbini

(Predavanje. E A. K.““-a)

Akad bi vi mene zapitali šta mi
imamo najveće i najlepše čime bi se pred
braćom mogli podičiti, kakve crkve i kakve
oltare moj bi odgovor bio Groblje. "To je
naša najviša lepota, groblje koje se pro-
| stire od Beograda, od Save i Dunava do
pe mora i žarke Afrike. Braćo,
ako na tome groblju skinete kapu, sestre,
i vako se tome groblju pobožno poklonite
I naša najtoplija ljubav vam je odmah osi-
(t gurana. Sta još imamo veliko i drago što
* bi mogli braći pokazati ? Imamo nezarasle
rane i ruševine, imamo upropašćene va-
Z 4roši i sela, imamo decu bez. očeva, ima-
imo predele sa posečenim šumama i ju-
dese sa posečenim nogama i rukama.
| imamo majke, crne, smeturane starice

koje su vočiće pozajmljivale i same jedinu
ndavu orale i žetvu od dušmana u zemlju
" krile i plesnivu proju jele samo da izdrže,
je A dožive i dočekaju slobodu i jedinca
«Isina. I dočekale su slobodu, a jedinac je
ostao (negde) na Kajmakčalamu ili na
dnu Jonskog mora. Omlađino i deco dič-
Bog Dubrovnika, ako: se ponekad, kad po-
Dite ruku svoje majke, setite i te inajke

. AR nn ta -

oja sebi olakšavam
svojoj braći. To je zahvalnost trogodišnjeg

- hraniteljici svojoj — i našoj . .
te ispucale ruke koja nema . više niko.

Dubrovnik, 3.

a 1920.

ni red i da se razigje. Akcija dra. Smodla-
ke nije još uspjela. Sjednice se i opet od- |

gagjaju, do iza uskrsnih praznika i t.d. it. d.

Megjutim, u narodnim masama vrije,

vrije. =“

Ke
€ uskrsa “će se valjda obrazovati no

va vlada, odglasovati izborni zakon i ras-
pisati izbori za konstituantu. —
Samo da sve to ne dogje prekasno,

»Muslimani u Jugoslaviji“ -

Ovakvi naslov nosi uvodnik ,Rada“
od 28/2 o. €., šifriran sa M. Izmedju osta-
log istaknuto je u tom članku: kako ško-
lofana generacija muslimana (u B. i K.),
nacionalno svijesna, nastoji da.

ona vjerska i društvena shvatanja musli-

manskih masa, koja onemogućuju uspjeh

u borbi za život i koče svaki razvoj. Pa:

da su begovi, age i predstavnici svećenič-

kog staleža odbijali ,sa žestinom svaku

novotariju“, jer da reforme znače opasnost

za muslimansku vjeru. Nadalje: da se iza
oslobogjenja grupa mladih (oko ,Buduć-
nosti“) nalazi u ogorčenoj borbi sa starim
u Jugoslovenskoj Muslimanskoj Organiza-
ciji (oko ,Pravde“) gdje je tek nekoliko
inteligenata, kojima je samo do ugledna

paložaja stalo, a program im je ,sa dvije.
riječi:

nikakovih reforama“ i ne biraju
sredstava u borbi, za što služi primjer:
šića o otkrivanju muslimanskog as
KERES

Svaka politička frakcija u stanju je,
da po volji preko svoga organa obavješ- |
ćuje svoje pristaše o jednoj ili drugoj stva-
ri. Niko joj ne može zabraniti da zagova-

ra medju svojim prijateljima ono, što joj
je simpatičnije pred onim, što joj se ma-

nje dopada. A sasvim je drugo pitanje,
da li vazda to i odgovara faktičnim činje-

nicama ili se je pošlo s krivih pretpostav-

ki, a zbog jednostranih ili manjkavih  in-

formacija. Kao što je ovdje slučaj s mu-
slimanima u Jugoslaviji, onako ispao, po
svoj prilici, zbog jednostranih informacija.
Pa da bi tome naličju i tice pokazali, na-

om

e poljubi, onda verujem u brzo potpuno |
jedinstvo, onda neće biti nikakve razlike |
među decom sutrašnje Jugoslavije.

. Gospodo, vi zacelo osećate da ovo
što vam govorim nije neko hvalisanje i
šoVinističko isticanje svojih najbližih. Iz
glas ljubavi prema

moje duše govori

otadžbini. Zahvalnost je moja toliko ve-

lika i jaka kao pesma u duši pesnika i
ispovedajući je svoj

roba onima koji su nas oslobodili od po-
niženja i straha i mržnje i muka od ko-
lih je gladovanje bilo ponajmanje. Sva-
koga dana ja se radujem slobodi, svako-
ga dana, kao molitva nebu, moja zahval-
nost se diže i ide našoj mučenici i pobed-
nici vojsci koja je prepuna junaka po-

čevši od sedoga vladara koga je Edmond

Rostan, pesnik francuske republike, ope-
vao u krasnoj pesmi ,Kralja Petra četiri
vola“, koji je u velikom bolu i jačini duše
otišao sa svojom vojskom iz zemlje i u
velikoj. slavi i u velikoj skromnosti se

vratio u svoju otadžbinu, pa sve do pro-

stoga vojnika seljaka kome rat još nije
svršen i za kojim još čeznu majke, sestre,
žene i deca i koji umorni još neprestano

rade i čekaju dan kad će se vratiti svome.

dragom ognjištu, svome plugu i zemlji,

Hvalisanje je daleko od opravdanog
\ 4 GLE

iskorijeni.

ža

pesma od Vojislava Ilića mlađeg :

POJEDINI BROJ 1 KRUNU |
IZLAZI SVAKE SUBOTE |.

ae z rje

PRETPLATA :

ČETVRT GODINE 14 K

MESEČNO 5K
OGLASI PO POSEB. CENIKU.

Broj 20. (

to je više nego ljubav, jer mi smo braće.

željne, no vi*ste braća koje smo još više
željne!“ .

U nas ima jedna kao krv iz srca topla
»Kako
umire Dalmatinac“. Tu su pesmu naši
daći za vreme ropstva iza zatvorenih vrata,
pored kojih su prolarili bajoneti, dekla-
movali sa oduševljenjem, a suze koje su
tada kapale za dalmatinskim herojem
bile su suze nade. Austriske Beogradske
Novine su nam svakoga dana nož u srce
zabadale, a Hrvatska Riječ, Glas Slove-

naca, Hrvata i Srba i druge zagrebačke

novine su naš melem na te rane previjale.
Kroz tamnice i preko vešala, kroz krv,
i preko beskrajnog našega grob-
lja heroji jedinstva, najveći sinovi Jugo-
slavije, ispoli su se na vrhunac mučeniš-

NARODNA REPUBLIKA HRVA?
Seke sva va ašusineku a

mira;

dam se da ćete — kao nezavisan organ mu se uklanjali s puta, pa bi takve i e
-— ustupiti mjesta i drugom objašnjenju, svoje pustili u miru, kad bi imali jamstva g
kad ste već jednom zagrizli u tu jabuku, za moralnu jakost nižih slojeva, za koje
tim prije, što će u kratko baciti svjetlo * bi, po našem. jednodušnom shvatanju to
ta muslimanske prilike jonakve, kakve u bilo samo ubojito oružje. A takve ,no-
istinu i jesu i s kojima treba računati.  votarije“, zar ne, ni Vaš"pošteni Dubrov-
Samo toliko. | nik ne bi dozvolio u istim prilikama, da
istina je, da muslimanska  inteligen- Se s nova zavedu, pa prema tome ne inože
cija mnogo nastoji oko prosvjete i napretka to služiti kao orgumenat ni proti nama,
muslimana, ali vjerujte mi, ne naglašuje da ne biramo sredstva u borbi sa mla-
ni ona reformu vjerskih ustanova u Islamu, dima. | |
koje bi naš napredak kočile, nego kako A ko su ti ,mladi“ kod muslimana u
svjetovna, tako isto i duhovna inteligen- današnjim prilikama. To je brojem vrlo
cija muslimana svim sredstvima traži na- = mala_skupina ljudi, koji u muslimanskom
čine da otklanja iz vjerovanja natruhe iz elementu nemaju oslona ni za 2 pro mile.
Perzijske, grčke i rimske mitologije, koje Ima ih samo nešto malo u većim grado-
su se širenjem Islama u Aziji, Africi i vima, dok u širim slojevima nijesu ni po-
Evropi razlile po islamskom svijetu, pa znati. Ovo je fakat, s kojim danas raču-
i nas sa Turcima zahvatile, da nas baš nati treba. Koliko će sjutra biti jaki, to
one najviše tište. Odbijanje reforama (u sada ne znamo. To su jedinice, koji su se :
općenitom smislu) skinuto je već davno svojim specijalnim nazorima i prije preo- ž
kod nas s dnevnoga reda, pa nećete ni u  kreta odvajali od cjeline muslimanskog E:
svećeničkom staležu muslimana naći u  elementa,'bilo inteligencije ili gragjanstva
stotini jednoga, koji bi u njima nazirao i samo ih je prošli režim (Pribičevića vlade)
»opasnost za muslimansku vjeru“. Ali proti izbacio na površinu. Od njih je g. Pribi-
zavodjenju ,novotarija“, koje ne bi bile  čević uzeo u februaru 1919. osam svojih“ _ +2
u skladu sa vjerskim principima, naći ćete istomišljenika u Privr. Narodno Predstav- . |
“99 od sto sve musl. inteligencije, kao što  ništvo, a u septembru 125. postavila. je
je na pr. pjančevanje, čemu nas je Švabo bosanska vlada. mimo postojećih pravila, :
sa 95%, naučio, pa prostitucija, u koju je njihov odbor u naše Dođeno društvo 4
za rata palo možda i 6", siromašnijeg  ,Gajret* 1 potpomagala ili “u štampi. —
 ženskinja u većim gradovima, ma da do Nije to dakle sva ,školovana generacija
sa spaljivanjem brošure Dr, Sulejmanpa- * rata nijesmo_ toga imali i statistika da nije: “muslimana (a B.j H)“ « kakvom ga-na- <
poznavala nezakonito rodjene djece kod čuna prije preokreta kao protutežom pre-
nas. ma begovima, agama i predstavnicima
I sad, odmah iza preokreta kad se svećeničkog staleža, nego su to samo pri-
pojavila brošura o otkrivanju musliman- staše demokratske stranke i to vrlo malo
skih žena sa zahtjevom, da to makar dr- ih na broju.
žavna uprava silom bajuneta provede, mu- A_,stari“* ? To su danas u Jug. Musl.
slimani, ogorčeni i s ono 5,-6 procenata Organizaciji sdruženi iz doba prije preo-
ženske pokvarenosti, a čvrsto uvjereni  kretaiškolovani i gragjanski i vjerski pred-
da bi otkrivanje donijelo još mnogo lošije  stavnici muslimana, koje pojedine mjesne
rezultate kod neškolovane žene, osudili organizacije preko svojih delegata (na
su tu pojavu kao preuranjenu i javno svako 4.000 po jedna) iznose na površinu.
spalili brošuru. Nijesu to učinili iz fana- Ova organizacija, u kojoj je za sigurno
tizma, jer i oni isti age i predstavnici sve- 98%, muslimana, vjerujte mi, nije skovana
ćeničkog staleža gospodina M. vidjali su odozgor, nego se rodila iz naroda pod
u Rusiji, Carigradu, Siriji, Egiptu mnogo silom prilika, zašto su se organizirali po-
otkrivenog musl. ženskinja i s počitanjem “ sebno mnogi kotarevi i prije centruma
osma m ka sova
nojiee ponosa iako ovo govorim pred tva iza koga je nama sinulo sunce Vas-
vama to je zato daioni koji neznaju čuju — krsnuća. O, ne budimo nedostojni raspusni
šta imaju. Ili zar moji junaci nisu i vaši?  naslednici tolike veličine i duševnoga
Hi zar. moj govor i dušu ne razumete * blaga, ne postidimio se pred velikim  si-
Zar nismo braća i po jeziku, i po težnja- novima otadžbine naše, već dajmo sve
ma, i po običajima, i po vrlinama, i po šta ko može, udružimo ruke i snage i
manama ? Ili zar nisu vaši junaci inaši? volje i znanja i darove, pa zidajmo u le-
Zar ne znam koliko je bilo herojstvo ,ve-  poti zajednički hram slobodnoj  srećnoj
leizdajnika“ koji su baš za to jedinstvo budućnosti. ć
 tamnovali i na vešalima ginuli ? Znate li Dubrovačka omladina je svesna svega
ako. su oslobođene Srpkinje dočekale toga; ona nas danas poziva na posao. :
“ Jugoslovensku diviziju? Ovim rečima: Kad čovek hoće da radi samo za sebe, doo
»Jugosloveni, braćo draža od braće! Oh, onda se usami i niko mu ne treba: ali čim

kad hoće da radi za društvo, onda je |
društvo dužno da mu pomogne. Biti du-
brovčanin i znati da na ponositom  spo-
meniku velikoga Gundulića ima ma u
jednom prstu, ma u jednoj konturi onih

reljefa oko postolja i nečega moga, moga
priloga, moga truda, moje ljubavi — ko-

lika radost, koliko uživanje! Biti Jugosla-

ven i pomoći napredak svoje otadžbine,
novcem, knjigom, rečju, delom, dušom,
srcem, šta ko ima, šta je kome najmilije <
dati — to ne znači pomoći tuđinu, već e
pomoći deci svojoj i deci svoga bližnjega.
Odlaziti iz ovoga života i znati da smo ša
nešto dobro ostavili iza sebe, da delo koka
naše duše i naše volje ne umire sa nama |

— koliko utehe i olakšanja pred polazak: ri
u večni mir. (Sledi). e