VLASNIK. IZDAVAČ | e pena UREDNIK : - DR LJUBO LEONTIĆ UPRAVA I UREDNIŠTVO . RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. Ee DUBROVNIK. sm “ - "hh = — | Godina li. ' * g o ' Odgagjanje izbora T, zv. narodno predstavništvo ima je- dan vrlo značajan zvaničan epiteton: prr- vremeno. U praksi, taj se je ornamenat iz- gubio. Privremenost se je-otegla u -— bes- krajnost. Citav državni život dobio je o- bilježje provizornosti. I svi gragjani u Ju- goslaviji žive provizornim životom. Ima ih ćak takovih koji misle da je i njihova pri- padnost provizorna, a da će iza ovog pre- laznog stanja nadoći —*opet Karlov režim. Amerike još dolaze pisma adresovana — Austriji. Kraljevstvo S. H. S. ne čeka samo na priznanje od strane “Italije i još nekih malih država, nego i na priznanje svojih vlastitih gragjana. Privremeno predstavništvo ne poka- zuje nikakvu volju da promijeni ovo ne- snosno stanje u zemlji. Kao da se ljudi i stranke u našem provizornom parlamentu boje takovih promjena. Od prevrata do danas jednako se životari, jednako se kr- pari i oklijeva u odluci da se konačno udare osnovice našoj državi, da se već jednom započne da živi punim, stalnim državnim životom. A što se više oteže, ošto se dalje odgagja, problem se više za- _Pliće, stvar postaje težom i opasnijom. Na- “rodne mase naginju ,boljševizmu“, to jest onom negativnom, destruktivnom, anarhi- stičkom raspoloženju koje nema ništa za- re ndeg sa socialističkim programom ru-_ skih maksimališta. A “s druge strane, vogje kardio reakcionarnih stranaka, ko- oji ne unose u narod nove ideje da povu- oku mase u jednom odregjenom pravcu ne- .go koji se prilagogjuju i laskaju masama, “raspaljuju još više strasti nezadovoljnih gomila, zaoštravaju i pospješuju sukobe. Izbori za konstituantu, u ovakoj atmosfe- zi, mogli bi da budu katastrofalni. Ma da je sve to i preveć jasno sva- kome koji je zašao u narod i imao prilike .da upozna ovo opće nezadovoljstvo i pot- punu disorjentaciju, naše t. zv. narodno predstavništvo ne pokazuje nikakvu na- mjeru da dokonča svoj privremeni rad, da sporazumom svih stranaka odglasa izbor- Milica Janković : o ljubavi prama otadžbini (Predavanje. E A. K.““-a) Akad bi vi mene zapitali šta mi imamo najveće i najlepše čime bi se pred braćom mogli podičiti, kakve crkve i kakve oltare moj bi odgovor bio Groblje. "To je naša najviša lepota, groblje koje se pro- | stire od Beograda, od Save i Dunava do pe mora i žarke Afrike. Braćo, ako na tome groblju skinete kapu, sestre, i vako se tome groblju pobožno poklonite I naša najtoplija ljubav vam je odmah osi- (t gurana. Sta još imamo veliko i drago što * bi mogli braći pokazati ? Imamo nezarasle rane i ruševine, imamo upropašćene va- Z 4roši i sela, imamo decu bez. očeva, ima- imo predele sa posečenim šumama i ju- dese sa posečenim nogama i rukama. | imamo majke, crne, smeturane starice koje su vočiće pozajmljivale i same jedinu ndavu orale i žetvu od dušmana u zemlju " krile i plesnivu proju jele samo da izdrže, je A dožive i dočekaju slobodu i jedinca «Isina. I dočekale su slobodu, a jedinac je ostao (negde) na Kajmakčalamu ili na dnu Jonskog mora. Omlađino i deco dič- Bog Dubrovnika, ako: se ponekad, kad po- Dite ruku svoje majke, setite i te inajke . AR nn ta - oja sebi olakšavam svojoj braći. To je zahvalnost trogodišnjeg - hraniteljici svojoj — i našoj . . te ispucale ruke koja nema . više niko. Dubrovnik, 3. a 1920. ni red i da se razigje. Akcija dra. Smodla- ke nije još uspjela. Sjednice se i opet od- | gagjaju, do iza uskrsnih praznika i t.d. it. d. Megjutim, u narodnim masama vrije, vrije. =“ Ke € uskrsa “će se valjda obrazovati no va vlada, odglasovati izborni zakon i ras- pisati izbori za konstituantu. — Samo da sve to ne dogje prekasno, »Muslimani u Jugoslaviji“ - Ovakvi naslov nosi uvodnik ,Rada“ od 28/2 o. €., šifriran sa M. Izmedju osta- log istaknuto je u tom članku: kako ško- lofana generacija muslimana (u B. i K.), nacionalno svijesna, nastoji da. ona vjerska i društvena shvatanja musli- manskih masa, koja onemogućuju uspjeh u borbi za život i koče svaki razvoj. Pa: da su begovi, age i predstavnici svećenič- kog staleža odbijali ,sa žestinom svaku novotariju“, jer da reforme znače opasnost za muslimansku vjeru. Nadalje: da se iza oslobogjenja grupa mladih (oko ,Buduć- nosti“) nalazi u ogorčenoj borbi sa starim u Jugoslovenskoj Muslimanskoj Organiza- ciji (oko ,Pravde“) gdje je tek nekoliko inteligenata, kojima je samo do ugledna paložaja stalo, a program im je ,sa dvije. riječi: nikakovih reforama“ i ne biraju sredstava u borbi, za što služi primjer: šića o otkrivanju muslimanskog as KERES Svaka politička frakcija u stanju je, da po volji preko svoga organa obavješ- | ćuje svoje pristaše o jednoj ili drugoj stva- ri. Niko joj ne može zabraniti da zagova- ra medju svojim prijateljima ono, što joj je simpatičnije pred onim, što joj se ma- nje dopada. A sasvim je drugo pitanje, da li vazda to i odgovara faktičnim činje- nicama ili se je pošlo s krivih pretpostav- ki, a zbog jednostranih ili manjkavih in- formacija. Kao što je ovdje slučaj s mu- slimanima u Jugoslaviji, onako ispao, po svoj prilici, zbog jednostranih informacija. Pa da bi tome naličju i tice pokazali, na- om e poljubi, onda verujem u brzo potpuno | jedinstvo, onda neće biti nikakve razlike | među decom sutrašnje Jugoslavije. . Gospodo, vi zacelo osećate da ovo što vam govorim nije neko hvalisanje i šoVinističko isticanje svojih najbližih. Iz glas ljubavi prema moje duše govori otadžbini. Zahvalnost je moja toliko ve- lika i jaka kao pesma u duši pesnika i ispovedajući je svoj roba onima koji su nas oslobodili od po- niženja i straha i mržnje i muka od ko- lih je gladovanje bilo ponajmanje. Sva- koga dana ja se radujem slobodi, svako- ga dana, kao molitva nebu, moja zahval- nost se diže i ide našoj mučenici i pobed- nici vojsci koja je prepuna junaka po- čevši od sedoga vladara koga je Edmond Rostan, pesnik francuske republike, ope- vao u krasnoj pesmi ,Kralja Petra četiri vola“, koji je u velikom bolu i jačini duše otišao sa svojom vojskom iz zemlje i u velikoj. slavi i u velikoj skromnosti se vratio u svoju otadžbinu, pa sve do pro- stoga vojnika seljaka kome rat još nije svršen i za kojim još čeznu majke, sestre, žene i deca i koji umorni još neprestano rade i čekaju dan kad će se vratiti svome. dragom ognjištu, svome plugu i zemlji, Hvalisanje je daleko od opravdanog \ 4 GLE iskorijeni. ža pesma od Vojislava Ilića mlađeg : POJEDINI BROJ 1 KRUNU | IZLAZI SVAKE SUBOTE |. ae z rje PRETPLATA : ČETVRT GODINE 14 K MESEČNO 5K OGLASI PO POSEB. CENIKU. Broj 20. ( to je više nego ljubav, jer mi smo braće. željne, no vi*ste braća koje smo još više željne!“ . U nas ima jedna kao krv iz srca topla »Kako umire Dalmatinac“. Tu su pesmu naši daći za vreme ropstva iza zatvorenih vrata, pored kojih su prolarili bajoneti, dekla- movali sa oduševljenjem, a suze koje su tada kapale za dalmatinskim herojem bile su suze nade. Austriske Beogradske Novine su nam svakoga dana nož u srce zabadale, a Hrvatska Riječ, Glas Slove- naca, Hrvata i Srba i druge zagrebačke novine su naš melem na te rane previjale. Kroz tamnice i preko vešala, kroz krv, i preko beskrajnog našega grob- lja heroji jedinstva, najveći sinovi Jugo- slavije, ispoli su se na vrhunac mučeniš- NARODNA REPUBLIKA HRVA? Seke sva va ašusineku a mira; dam se da ćete — kao nezavisan organ mu se uklanjali s puta, pa bi takve i e -— ustupiti mjesta i drugom objašnjenju, svoje pustili u miru, kad bi imali jamstva g kad ste već jednom zagrizli u tu jabuku, za moralnu jakost nižih slojeva, za koje tim prije, što će u kratko baciti svjetlo * bi, po našem. jednodušnom shvatanju to ta muslimanske prilike jonakve, kakve u bilo samo ubojito oružje. A takve ,no- istinu i jesu i s kojima treba računati. votarije“, zar ne, ni Vaš"pošteni Dubrov- Samo toliko. | nik ne bi dozvolio u istim prilikama, da istina je, da muslimanska inteligen- Se s nova zavedu, pa prema tome ne inože cija mnogo nastoji oko prosvjete i napretka to služiti kao orgumenat ni proti nama, muslimana, ali vjerujte mi, ne naglašuje da ne biramo sredstva u borbi sa mla- ni ona reformu vjerskih ustanova u Islamu, dima. | | koje bi naš napredak kočile, nego kako A ko su ti ,mladi“ kod muslimana u svjetovna, tako isto i duhovna inteligen- današnjim prilikama. To je brojem vrlo cija muslimana svim sredstvima traži na- = mala_skupina ljudi, koji u muslimanskom čine da otklanja iz vjerovanja natruhe iz elementu nemaju oslona ni za 2 pro mile. Perzijske, grčke i rimske mitologije, koje Ima ih samo nešto malo u većim grado- su se širenjem Islama u Aziji, Africi i vima, dok u širim slojevima nijesu ni po- Evropi razlile po islamskom svijetu, pa znati. Ovo je fakat, s kojim danas raču- i nas sa Turcima zahvatile, da nas baš nati treba. Koliko će sjutra biti jaki, to one najviše tište. Odbijanje reforama (u sada ne znamo. To su jedinice, koji su se : općenitom smislu) skinuto je već davno svojim specijalnim nazorima i prije preo- ž kod nas s dnevnoga reda, pa nećete ni u kreta odvajali od cjeline muslimanskog E: svećeničkom staležu muslimana naći u elementa,'bilo inteligencije ili gragjanstva stotini jednoga, koji bi u njima nazirao i samo ih je prošli režim (Pribičevića vlade) »opasnost za muslimansku vjeru“. Ali proti izbacio na površinu. Od njih je g. Pribi- zavodjenju ,novotarija“, koje ne bi bile čević uzeo u februaru 1919. osam svojih“ _ +2 u skladu sa vjerskim principima, naći ćete istomišljenika u Privr. Narodno Predstav- . | “99 od sto sve musl. inteligencije, kao što ništvo, a u septembru 125. postavila. je je na pr. pjančevanje, čemu nas je Švabo bosanska vlada. mimo postojećih pravila, : sa 95%, naučio, pa prostitucija, u koju je njihov odbor u naše Dođeno društvo 4 za rata palo možda i 6", siromašnijeg ,Gajret* 1 potpomagala ili “u štampi. — ženskinja u većim gradovima, ma da do Nije to dakle sva ,školovana generacija sa spaljivanjem brošure Dr, Sulejmanpa- * rata nijesmo_ toga imali i statistika da nije: “muslimana (a B.j H)“ « kakvom ga-na- < poznavala nezakonito rodjene djece kod čuna prije preokreta kao protutežom pre- nas. ma begovima, agama i predstavnicima I sad, odmah iza preokreta kad se svećeničkog staleža, nego su to samo pri- pojavila brošura o otkrivanju musliman- staše demokratske stranke i to vrlo malo skih žena sa zahtjevom, da to makar dr- ih na broju. žavna uprava silom bajuneta provede, mu- A_,stari“* ? To su danas u Jug. Musl. slimani, ogorčeni i s ono 5,-6 procenata Organizaciji sdruženi iz doba prije preo- ženske pokvarenosti, a čvrsto uvjereni kretaiškolovani i gragjanski i vjerski pred- da bi otkrivanje donijelo još mnogo lošije stavnici muslimana, koje pojedine mjesne rezultate kod neškolovane žene, osudili organizacije preko svojih delegata (na su tu pojavu kao preuranjenu i javno svako 4.000 po jedna) iznose na površinu. spalili brošuru. Nijesu to učinili iz fana- Ova organizacija, u kojoj je za sigurno tizma, jer i oni isti age i predstavnici sve- 98%, muslimana, vjerujte mi, nije skovana ćeničkog staleža gospodina M. vidjali su odozgor, nego se rodila iz naroda pod u Rusiji, Carigradu, Siriji, Egiptu mnogo silom prilika, zašto su se organizirali po- otkrivenog musl. ženskinja i s počitanjem “ sebno mnogi kotarevi i prije centruma osma m ka sova nojiee ponosa iako ovo govorim pred tva iza koga je nama sinulo sunce Vas- vama to je zato daioni koji neznaju čuju — krsnuća. O, ne budimo nedostojni raspusni šta imaju. Ili zar moji junaci nisu i vaši? naslednici tolike veličine i duševnoga Hi zar. moj govor i dušu ne razumete * blaga, ne postidimio se pred velikim si- Zar nismo braća i po jeziku, i po težnja- novima otadžbine naše, već dajmo sve ma, i po običajima, i po vrlinama, i po šta ko može, udružimo ruke i snage i manama ? Ili zar nisu vaši junaci inaši? volje i znanja i darove, pa zidajmo u le- Zar ne znam koliko je bilo herojstvo ,ve- poti zajednički hram slobodnoj srećnoj leizdajnika“ koji su baš za to jedinstvo budućnosti. ć tamnovali i na vešalima ginuli ? Znate li Dubrovačka omladina je svesna svega ako. su oslobođene Srpkinje dočekale toga; ona nas danas poziva na posao. : “ Jugoslovensku diviziju? Ovim rečima: Kad čovek hoće da radi samo za sebe, doo »Jugosloveni, braćo draža od braće! Oh, onda se usami i niko mu ne treba: ali čim kad hoće da radi za društvo, onda je | društvo dužno da mu pomogne. Biti du- brovčanin i znati da na ponositom spo- meniku velikoga Gundulića ima ma u jednom prstu, ma u jednoj konturi onih reljefa oko postolja i nečega moga, moga priloga, moga truda, moje ljubavi — ko- lika radost, koliko uživanje! Biti Jugosla- ven i pomoći napredak svoje otadžbine, novcem, knjigom, rečju, delom, dušom, srcem, šta ko ima, šta je kome najmilije < dati — to ne znači pomoći tuđinu, već e pomoći deci svojoj i deci svoga bližnjega. Odlaziti iz ovoga života i znati da smo ša nešto dobro ostavili iza sebe, da delo koka naše duše i naše volje ne umire sa nama | — koliko utehe i olakšanja pred polazak: ri u večni mir. (Sledi). e