- _— ODGOVORNI UREDNIK: -
DR LJUBO LEONTIĆ

_——-——-
in —>

UPRAVA I UREDNIŠTVO
RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332.

“Ee | .T)

Godina il.

Rijeka — Skadar

Trumbić: Pašić
Makjavelistička Italija dobacila je Ju-
goslaviji fatalnu dilemu :

Rijeka ili Skadar.

. Naša se mirovna delegacija razdvojila. .

Pašić popušta: Skadar Jugoslaviji,
Rijeka Italiji.
Trumbić ustraje :
Skadar Albaniji.

= Vesnić i Radović, po svemu izgleda,
pristaju uz Pašića.

Smodlaka brani odlučno Rijeku. U
svojim člancima argumentira snažno : Gu-
bitak Rijeke bio bi definitivan i donio bi
nenadoknadivu štetu našem narodu. To
bi značilo ekonomsku i nacionalnu našu
igo Jugoslavija bez Rijeke, Jugosla-
bez mora. Zbog Skadra Arbanasi
ji 2 postali naši nepomirljivi neprijatelji.
Italija. u Valoni, Albanija sa Bugarskom,
Madžari, Rumunji, Nijemci — svi skupa,
svi protiv nas, stvorili bi oko nas željezni
obruč. Primanjem Skadra za Rijeku, mi
bi izgubili i Skadar i Rijeku.

. Wilson će nas napustiti — kad semi
pe i odričemo svoga. Ali ne samo to,
on i Amerika ostaće na stanovištu da
S Skadar pripićne si IDaDIJA,

Rijeka Jugoslaviji,

| Bi I nafboljegairanfbetetjnijog, i—
posljednjeg prijatelja | izgubićemo zbog
vo roje gluposti.

Rijeka ili Skadar, ta užasna dilema
etinskih lukavaca, biće kamen smutnje

1 našem narodu.

Sloga naša spasila bi Rijeku — i do-

| bila Skadar.
ze Be štrlozom našom izgubili smo pola

.3 e, izgubićemo Pe: izgubićemo Ska-
dar, i —

za mne zaboravimo : :
| srpska radikalna stranka, predvogje-
na od Pašića i Protića, došla je na vlast
pomoću pučke stranke (ili f. zv. Jugosla-
venskog Kluba) i hrvatskih separatista
li t. zu. Hrvatske Zajednice“), ata koa-
cija t. zv. ,Parlamentarne zajednice“ omo-
ućila je Italiji da nas dilemom  ,Rijeka
i Skadar“ podvoji i porazi.

NEZAVISAN OBNO

IVNI GLASNIK

jeo pe

Dubrovnik, 1 10. aprila 1920.

Uzalud danas protestuju novine ,Hr-
vatske Zajednice“ i ,pučke stranke“!

»Pučka stranka“ i ,Hrvatska Zajed-
nica“
veći neprijatelji Jugoslavije.

* Politika srpskih, hrvatskih i ae

kih separatista vodi zemlju u propast.

Politika srpskih, hrvatskih islovenač-

kih reakcionaraca goni narod u nesreću.

Politika današnje vlade: ;srpskih ra-
dikala, hrvatskih klubaša i ,pučkostra-
načkih“ klerikalaca, raskida srce jugoslo-
venskog naroda, cijepa jedinstvenu našu
otadžbinu.

Demokrate, radikalne demokrate, re-
publikanci, socijalni demokrate i — ko-
munisti, i svi pošteni, čestiti,
pametni Jugosloveni složno danas bacaju
prokletstvo na ove separatiste i reakcio-
narce | oji potkapaju krvave temelje naše

vene države Jugoslavije.

Našim čitaocima!

Primili smo od strane uprave štampa- |
rije ovo pismo :
Gosp. Dr. Ljubo Leontić

Vlasnik-izdavač i urednik lista ,Rad“ |
MJESTO

Potpisana se časti obznaniti Vas, da: :

od danas — radi povišice skuparinskog

najbolji su saveznici Italije i naj- |

trijezni i

due
i

* Presvijetlom. gospodinu

Dra Josipu Marceliću
o biskupu

bre i x

“ Dubrovnik
= Presvijetli gospodine !

. Javna je tajna da je ,Narodna Svi

jeste glasilo dubrovačkog klera. Taj je list
mene oklevetao već u nekoliko navrata.

Tražio sam javno od titularnog urednika
oda te klevete dokaže ili da ih opozove, —

ili da ih bar iznese u direktnom FOVOru,
pošteno i junački, da mi tim pruži mo-
 gućnost da stvar raspravimo pred sudom.
Ali on ne samo da nije učinio ni jedno
ni drugo ni treće, nego je, naprotiv, nasta-
vio da blati moju čast. Zbog toga, bio sam
prisiljen da odgovornog urednika ,Naro-
dne Svijesti“ Don Nika Fantelu, katolič-
kog svećenika i župnika, javno proglasim
besramnim lašeem i podlim klevetnikom.

. Sada opet, ,Narodna Svijest“ u broju
45. od dne 7. o. m., na uvodnom mjestu,
“pod naslovom raluki — u Dubrovniku“,

: lezi, moje ime sa izgredima protiv Don

Stanka Banića, na način da čitaoci dobiju
M ase da sam ja ,inspirator i prire-

. gjivač“ tih demonstracija. Šta više, u tom
se članku, perfidno i farizejski, harangira

seljake protiv mene.
Teške posljedice ovoga su neizbježive.

opaka, našem Med ee -- . Dostavljajući . Vam to do znanja, ja Vas

: e.V ašeg dia sa

mo) više.
DUBROVNIK, 8. aprila 1920.

Sa poštovanjem
SRPSKA ŠTAMPARIJA - DUBROVNIK
| H JArselos
Zbog toga prisiljeni smo da povisimo
cijenu pojedinog broja na 2 Krune.

Pretplatnicima ,Rada“!
Novim povisujemo cijenu lista
ža mjesec 8 K.
za 1/, godine 20 K.,
a starim pretplatnicima
ostaju dosadašnje cijene.
Naši će prijatelji uvažiti poteškoće u
kojima se nalazimo, uslijed ove povišice

i uvodenja vojne cenzure, pa ih molimo

da nas i dalje podupiru u našem napor-
nom nastojanju.

P

novivam., javno, da uložite svoj upliv, u
interesu društvenog morala i svećeničkog
staleža, da ,Narodna Svijest“, u nastavnom
broju, dokaže ili da opozove ono što se
odnosi na mene u spomenutom članku.

š Sa poštovanjem
Dr. Ljubo Leontić.

MRS

Vojna cenzura

Ovo je prvi broj ,Rada“ koji je imao
rijetku sreću da progje vojnu cenzuru —
ma da nijesmo više uratu ni sa jednim od
brojnih vanjskih neprijatelja. |

“ Vojna cenzura uvedena je onomadne
po svem sretnom teritoriju S. H. S.

Teško je znati sve i prave razloge
ovoj iznimnoj mjeri, koja ugrožava ekzi-
stenciju naših listova. Naša štampa borila
se i onako sa nesavladivim poteškoćama:
nevjerovatno visokom skupoćom papira,

"POJEDINI BROJ 2 ) KRUNE
IZLAZI SVAKE

===

PRETPLATA :

ČETVRT GODINE 20 K
MESEČNO . .. 8K

OGLASI PO POSEB. CENIKU.

nečuvenim povišicama štamparskih troško-
vai— sabalkanskim uregjenjem saobraćaja.
A sada, nakon svih tih savladanih mu--

ka, dolazi nam ovaj ukaz:

CC. Br 80
Uredništvu |
Lista ,RAD*“
| u
Dubrovniku.

Po Uredbi o vojnoj cenzuri i naredje-

nju Komande II. armijske Oblasti sa C.
O. Br. 1598 od 8.II. 1920. priopćenu na-

redjenjem Komande Jadranske Divizijske
Oblasti od 1.IV. 1920. Br. 4409. uredništva:
svih listova domaće štampe dužna su pre
no što se počme štampati list poslati po.

dva primjerka vojnoj cenzuri. Listovi se
mogu štampati i rasturati samo posle pre-
gleda od strane vojne cenzure sa izbaci-
vanjem onih mesta, koja je cenzura kao
nedopuštena za javnost zabranila.

Listovi koji ne ispunjavaju bilo jedan
bilo drugi propis ove tačke t. j. štampaju

se i ako nisu podneti vojnoj cenzuri na
pregled ili se štampaju ne vodeći računa
O cenzurisanim mestima bit će zadržani

da se ne rasturaju i takav broj lista bit -

će policijskom vlašću sprečen u rasturanju,

pa i u iznosenju iz. štamparije i konfi-
SE Se, |

.:Što se donosi tome _ tdietiva u
znanje i tačno vršenje ove Uredbe.
Sef Vojne Cenzure: | sd
A. Vučetić s. r,

Cast vojnoj cenzuri! Čast svim pošto-
vanim Cenzorima! Cast ukazima kojima
se mi rado pokoravamo — i evo nećemo,
u ime protesta, da obustavimo naš list.

Ali —

Ali, čemu sve ovo? :

Zamislite samo! Mi napišemo te bla-
žene članke, nanižemo teškom mukom ,no-
vosti“ i ,gradsku kroniku“, a marljivi sla-
gari slože, jedno slovo za drugim, dok se
konačno ne slože ovo par strana... i onda,
pošlji na cenzuru, i čekaj, čekaj, dok pre-
već savjesni cenzori ne pročitaju slovo po
slovo, period po period, članak po članak
— i onda, onda tek u mašinu, da se ko-
načno, nakon tolikih ,porogjajnih muka“
rodi jedan list jugoslovenski.

Milica Janković :

b ijubavi prama otadžbini
ki E. (Predavanje. TJ: A. K.“-a)

A kako. ćemo lečiti zlo u zemlji SVO-
ji? Čineći dobro — to je najbolji način.
e govorimo deci kako jo zlo LADO; već

orene čitaonice, ali ne mrtve biblioteke.
Hana, se malo njih koristi, već čitaonice
' SKupove u kojima će neko ko lepo
s Čitati na glas, a ostali će slušati i
sle o tome. raspravljati. U Rusiji je go-
lođa Ančeveka tako vaspitavala proste
loske. devojke. koje su prele dok im se
kalo, a posle pokazale da su umele mnogo
titi i razumeti.
m: mišljam - jednu narodno književno
ičnu vezu, potpunu kao što treba da
Veza telegrafska i poštanska, u celoj
Igoslaviji, koja će od glavnijih mesta
o od centrala: sprovoditi jedan intenzi-“
rad tad koji će * zaista i ekonomski i mo-

ralno pomoći našem inteligentnom ali još
neobrazovanom : narodu. Zamišljam jugo-
slavensku omladinu koja oduševljeno radi
na dobru društva, ali koja je svesna da
neprestano mora raditi i za sebe, da mora
prvo usavršavati i kultivisati svoj duh i
svoje srce ako hoće da bude primer kome
se sleduje.
Zamišljam mnogo šta lepo i korisno

i sećam se jedne knjige u kojoj jedna

francuskinja piše šta radi Amerikanka u
svojoj državi. Tamo udruženje razumnih
žena čini čudesa, a kod nas često roditelji
toliko izostanu da se nekad majka i sin
ne razumeju. Zašto to dopustiti, zašto. ne
moći pratiti razvijanje svoga deteta ? Ci-
vilizacija u koliko napreduje u toliko snaž-

nije i brže korača. Zahtevi današnjeg ži-

vota su veći nego ranije. I jugoslaven-
ska žena treba da se razvija prema. za-
htevima modernoga života bar toliko ko-
liko se upravlja. po propisima mode u
oblačenju. . |

Amerikanke osnivaju bolnice, one ima-

ju škole za svoju decu i za male Crnce i
Crnkinje, one imaju u svojim rukama za-

vode za popravljanje: kažnjenih žena zlo--
činaca, one imaju pansione u kojima. se

3

hrane radnici po skromnu cenu _ prema
njihovim  zaradama, one leče  alkoholi-
čare_ i alkoholičarke, nalaze im posla,
daju im stan, hrane ih i čuvaju od novog
iskušenja. Mi smo suviše daleko od toga.

Ni zajedno ljudi i žene to kod nas ne-

rade. To nama izgleda kao lepa priča,

kao pesnička mašta. Ne, to je sasvim

ostvarljivo samo kad bi u svakom kultur-
nijem mestu pedeset ljudi hteli ono što
mogu.

zamislila veliku misao: potomci Gundu-

lićevi i svih slavnih dubrovčana iz prošlo-

sti zaželeli su da pokušaju opet podići
Dubrovnik na staru visinu. Neka im Bog
pomogne i neka im svi čestiti, umni i
vredni.ljudi. pomognu! Nema, čini mi se,
u. celoj. Jugoslaviji lepšeg i zgodnijeg sta-
na za. umetnost nego što je Dubrovnik.
Više od tri meseca mu se divim i ne
mogu da mu se nadivim. Neprestano gle-

dam. imore ine mogu da ga se nagledam,

More! Kako je veliki i božanski lep taj
pojam! Još kad sam prvi put čitala: Ći-

pikove. pripovetke, osetila sam šta je more,
S kad. sam ga videla, ja sam ga poznala
i samo. sam. još veću u ljubav. osetila prema

Čujem da je dubrovačka omladina:

njegovoj nedoglednoj lepoti,
postižnoj veličini.

prema ne-

Moj prozor gleda na pučinu. Sa njega

vidim grad, pod gradom jedna stena iz-

gleda kao neka karijatida koja mi liči na
Meštrovićevu majku. Pod prozorom u ta-

x
fi
mo

Dubrovnik, 6. aprila 1920. =

pK h 3
pate risk
i. o

lasima ima stena koja obasjana mesečinom

naliči na sfingu, a nad njom na Lovrijeneu:
stoji kamen nalik na glavu sa šlemom. |

Mesec po nebu bludi, bled kao zalutao
putnik po pustinji, talasi udaraju u stenje
i skaču, i propinju se, i padaju i huče a
sfinga stoji nema i mirna i drema u ne-
mirnoj beloj peni. Moja duša bludi po
pučini poklopljenoj: nebeskim svodom i
pita se da li je ovo Dubrovnik ili Misir,

da li je ovo sadašnjostili prošlost. Sfinga

ćuti, karijatida podupire leđima grad, voj-

nik sa šlemom čuva stražu, a čoveku se

čini da je zatvoren u večnost.

Ja se više ne čudim što je BA es ea
dala tako mnogo pesnika, slikara, nauč- i
nika, pripovedača, besednika, glumacaišto
je dala Meštrovića, najvećeg | jugoslaven« s
skog vajara koji je mučeništvo inesalom- 2E
ljivu snagu našega naroda pokazao Krož će

svoju umetnost celome. umetničkome svotu,