- _— ODGOVORNI UREDNIK: - DR LJUBO LEONTIĆ _——-——- in —> UPRAVA I UREDNIŠTVO RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. “Ee | .T) Godina il. Rijeka — Skadar Trumbić: Pašić Makjavelistička Italija dobacila je Ju- goslaviji fatalnu dilemu : Rijeka ili Skadar. . Naša se mirovna delegacija razdvojila. . Pašić popušta: Skadar Jugoslaviji, Rijeka Italiji. Trumbić ustraje : Skadar Albaniji. = Vesnić i Radović, po svemu izgleda, pristaju uz Pašića. Smodlaka brani odlučno Rijeku. U svojim člancima argumentira snažno : Gu- bitak Rijeke bio bi definitivan i donio bi nenadoknadivu štetu našem narodu. To bi značilo ekonomsku i nacionalnu našu igo Jugoslavija bez Rijeke, Jugosla- bez mora. Zbog Skadra Arbanasi ji 2 postali naši nepomirljivi neprijatelji. Italija. u Valoni, Albanija sa Bugarskom, Madžari, Rumunji, Nijemci — svi skupa, svi protiv nas, stvorili bi oko nas željezni obruč. Primanjem Skadra za Rijeku, mi bi izgubili i Skadar i Rijeku. . Wilson će nas napustiti — kad semi pe i odričemo svoga. Ali ne samo to, on i Amerika ostaće na stanovištu da S Skadar pripićne si IDaDIJA, Rijeka Jugoslaviji, | Bi I nafboljegairanfbetetjnijog, i— posljednjeg prijatelja | izgubićemo zbog vo roje gluposti. Rijeka ili Skadar, ta užasna dilema etinskih lukavaca, biće kamen smutnje 1 našem narodu. Sloga naša spasila bi Rijeku — i do- | bila Skadar. ze Be štrlozom našom izgubili smo pola .3 e, izgubićemo Pe: izgubićemo Ska- dar, i — za mne zaboravimo : : | srpska radikalna stranka, predvogje- na od Pašića i Protića, došla je na vlast pomoću pučke stranke (ili f. zv. Jugosla- venskog Kluba) i hrvatskih separatista li t. zu. Hrvatske Zajednice“), ata koa- cija t. zv. ,Parlamentarne zajednice“ omo- ućila je Italiji da nas dilemom ,Rijeka i Skadar“ podvoji i porazi. NEZAVISAN OBNO IVNI GLASNIK jeo pe Dubrovnik, 1 10. aprila 1920. Uzalud danas protestuju novine ,Hr- vatske Zajednice“ i ,pučke stranke“! »Pučka stranka“ i ,Hrvatska Zajed- nica“ veći neprijatelji Jugoslavije. * Politika srpskih, hrvatskih i ae kih separatista vodi zemlju u propast. Politika srpskih, hrvatskih islovenač- kih reakcionaraca goni narod u nesreću. Politika današnje vlade: ;srpskih ra- dikala, hrvatskih klubaša i ,pučkostra- načkih“ klerikalaca, raskida srce jugoslo- venskog naroda, cijepa jedinstvenu našu otadžbinu. Demokrate, radikalne demokrate, re- publikanci, socijalni demokrate i — ko- munisti, i svi pošteni, čestiti, pametni Jugosloveni složno danas bacaju prokletstvo na ove separatiste i reakcio- narce | oji potkapaju krvave temelje naše vene države Jugoslavije. Našim čitaocima! Primili smo od strane uprave štampa- | rije ovo pismo : Gosp. Dr. Ljubo Leontić Vlasnik-izdavač i urednik lista ,Rad“ | MJESTO Potpisana se časti obznaniti Vas, da: : od danas — radi povišice skuparinskog najbolji su saveznici Italije i naj- | trijezni i due i * Presvijetlom. gospodinu Dra Josipu Marceliću o biskupu bre i x “ Dubrovnik = Presvijetli gospodine ! . Javna je tajna da je ,Narodna Svi jeste glasilo dubrovačkog klera. Taj je list mene oklevetao već u nekoliko navrata. Tražio sam javno od titularnog urednika oda te klevete dokaže ili da ih opozove, — ili da ih bar iznese u direktnom FOVOru, pošteno i junački, da mi tim pruži mo- gućnost da stvar raspravimo pred sudom. Ali on ne samo da nije učinio ni jedno ni drugo ni treće, nego je, naprotiv, nasta- vio da blati moju čast. Zbog toga, bio sam prisiljen da odgovornog urednika ,Naro- dne Svijesti“ Don Nika Fantelu, katolič- kog svećenika i župnika, javno proglasim besramnim lašeem i podlim klevetnikom. . Sada opet, ,Narodna Svijest“ u broju 45. od dne 7. o. m., na uvodnom mjestu, “pod naslovom raluki — u Dubrovniku“, : lezi, moje ime sa izgredima protiv Don Stanka Banića, na način da čitaoci dobiju M ase da sam ja ,inspirator i prire- . gjivač“ tih demonstracija. Šta više, u tom se članku, perfidno i farizejski, harangira seljake protiv mene. Teške posljedice ovoga su neizbježive. opaka, našem Med ee -- . Dostavljajući . Vam to do znanja, ja Vas : e.V ašeg dia sa mo) više. DUBROVNIK, 8. aprila 1920. Sa poštovanjem SRPSKA ŠTAMPARIJA - DUBROVNIK | H JArselos Zbog toga prisiljeni smo da povisimo cijenu pojedinog broja na 2 Krune. Pretplatnicima ,Rada“! Novim povisujemo cijenu lista ža mjesec 8 K. za 1/, godine 20 K., a starim pretplatnicima ostaju dosadašnje cijene. Naši će prijatelji uvažiti poteškoće u kojima se nalazimo, uslijed ove povišice i uvodenja vojne cenzure, pa ih molimo da nas i dalje podupiru u našem napor- nom nastojanju. P novivam., javno, da uložite svoj upliv, u interesu društvenog morala i svećeničkog staleža, da ,Narodna Svijest“, u nastavnom broju, dokaže ili da opozove ono što se odnosi na mene u spomenutom članku. š Sa poštovanjem Dr. Ljubo Leontić. MRS Vojna cenzura Ovo je prvi broj ,Rada“ koji je imao rijetku sreću da progje vojnu cenzuru — ma da nijesmo više uratu ni sa jednim od brojnih vanjskih neprijatelja. | “ Vojna cenzura uvedena je onomadne po svem sretnom teritoriju S. H. S. Teško je znati sve i prave razloge ovoj iznimnoj mjeri, koja ugrožava ekzi- stenciju naših listova. Naša štampa borila se i onako sa nesavladivim poteškoćama: nevjerovatno visokom skupoćom papira, "POJEDINI BROJ 2 ) KRUNE IZLAZI SVAKE === PRETPLATA : ČETVRT GODINE 20 K MESEČNO . .. 8K OGLASI PO POSEB. CENIKU. nečuvenim povišicama štamparskih troško- vai— sabalkanskim uregjenjem saobraćaja. A sada, nakon svih tih savladanih mu-- ka, dolazi nam ovaj ukaz: CC. Br 80 Uredništvu | Lista ,RAD*“ | u Dubrovniku. Po Uredbi o vojnoj cenzuri i naredje- nju Komande II. armijske Oblasti sa C. O. Br. 1598 od 8.II. 1920. priopćenu na- redjenjem Komande Jadranske Divizijske Oblasti od 1.IV. 1920. Br. 4409. uredništva: svih listova domaće štampe dužna su pre no što se počme štampati list poslati po. dva primjerka vojnoj cenzuri. Listovi se mogu štampati i rasturati samo posle pre- gleda od strane vojne cenzure sa izbaci- vanjem onih mesta, koja je cenzura kao nedopuštena za javnost zabranila. Listovi koji ne ispunjavaju bilo jedan bilo drugi propis ove tačke t. j. štampaju se i ako nisu podneti vojnoj cenzuri na pregled ili se štampaju ne vodeći računa O cenzurisanim mestima bit će zadržani da se ne rasturaju i takav broj lista bit - će policijskom vlašću sprečen u rasturanju, pa i u iznosenju iz. štamparije i konfi- SE Se, | .:Što se donosi tome _ tdietiva u znanje i tačno vršenje ove Uredbe. Sef Vojne Cenzure: | sd A. Vučetić s. r, Cast vojnoj cenzuri! Čast svim pošto- vanim Cenzorima! Cast ukazima kojima se mi rado pokoravamo — i evo nećemo, u ime protesta, da obustavimo naš list. Ali — Ali, čemu sve ovo? : Zamislite samo! Mi napišemo te bla- žene članke, nanižemo teškom mukom ,no- vosti“ i ,gradsku kroniku“, a marljivi sla- gari slože, jedno slovo za drugim, dok se konačno ne slože ovo par strana... i onda, pošlji na cenzuru, i čekaj, čekaj, dok pre- već savjesni cenzori ne pročitaju slovo po slovo, period po period, članak po članak — i onda, onda tek u mašinu, da se ko- načno, nakon tolikih ,porogjajnih muka“ rodi jedan list jugoslovenski. Milica Janković : b ijubavi prama otadžbini ki E. (Predavanje. TJ: A. K.“-a) A kako. ćemo lečiti zlo u zemlji SVO- ji? Čineći dobro — to je najbolji način. e govorimo deci kako jo zlo LADO; već orene čitaonice, ali ne mrtve biblioteke. Hana, se malo njih koristi, već čitaonice ' SKupove u kojima će neko ko lepo s Čitati na glas, a ostali će slušati i sle o tome. raspravljati. U Rusiji je go- lođa Ančeveka tako vaspitavala proste loske. devojke. koje su prele dok im se kalo, a posle pokazale da su umele mnogo titi i razumeti. m: mišljam - jednu narodno književno ičnu vezu, potpunu kao što treba da Veza telegrafska i poštanska, u celoj Igoslaviji, koja će od glavnijih mesta o od centrala: sprovoditi jedan intenzi-“ rad tad koji će * zaista i ekonomski i mo- ralno pomoći našem inteligentnom ali još neobrazovanom : narodu. Zamišljam jugo- slavensku omladinu koja oduševljeno radi na dobru društva, ali koja je svesna da neprestano mora raditi i za sebe, da mora prvo usavršavati i kultivisati svoj duh i svoje srce ako hoće da bude primer kome se sleduje. Zamišljam mnogo šta lepo i korisno i sećam se jedne knjige u kojoj jedna francuskinja piše šta radi Amerikanka u svojoj državi. Tamo udruženje razumnih žena čini čudesa, a kod nas često roditelji toliko izostanu da se nekad majka i sin ne razumeju. Zašto to dopustiti, zašto. ne moći pratiti razvijanje svoga deteta ? Ci- vilizacija u koliko napreduje u toliko snaž- nije i brže korača. Zahtevi današnjeg ži- vota su veći nego ranije. I jugoslaven- ska žena treba da se razvija prema. za- htevima modernoga života bar toliko ko- liko se upravlja. po propisima mode u oblačenju. . | Amerikanke osnivaju bolnice, one ima- ju škole za svoju decu i za male Crnce i Crnkinje, one imaju u svojim rukama za- vode za popravljanje: kažnjenih žena zlo-- činaca, one imaju pansione u kojima. se 3 hrane radnici po skromnu cenu _ prema njihovim zaradama, one leče alkoholi- čare_ i alkoholičarke, nalaze im posla, daju im stan, hrane ih i čuvaju od novog iskušenja. Mi smo suviše daleko od toga. Ni zajedno ljudi i žene to kod nas ne- rade. To nama izgleda kao lepa priča, kao pesnička mašta. Ne, to je sasvim ostvarljivo samo kad bi u svakom kultur- nijem mestu pedeset ljudi hteli ono što mogu. zamislila veliku misao: potomci Gundu- lićevi i svih slavnih dubrovčana iz prošlo- sti zaželeli su da pokušaju opet podići Dubrovnik na staru visinu. Neka im Bog pomogne i neka im svi čestiti, umni i vredni.ljudi. pomognu! Nema, čini mi se, u. celoj. Jugoslaviji lepšeg i zgodnijeg sta- na za. umetnost nego što je Dubrovnik. Više od tri meseca mu se divim i ne mogu da mu se nadivim. Neprestano gle- dam. imore ine mogu da ga se nagledam, More! Kako je veliki i božanski lep taj pojam! Još kad sam prvi put čitala: Ći- pikove. pripovetke, osetila sam šta je more, S kad. sam ga videla, ja sam ga poznala i samo. sam. još veću u ljubav. osetila prema Čujem da je dubrovačka omladina: njegovoj nedoglednoj lepoti, postižnoj veličini. prema ne- Moj prozor gleda na pučinu. Sa njega vidim grad, pod gradom jedna stena iz- gleda kao neka karijatida koja mi liči na Meštrovićevu majku. Pod prozorom u ta- x fi mo Dubrovnik, 6. aprila 1920. = pK h 3 pate risk i. o lasima ima stena koja obasjana mesečinom naliči na sfingu, a nad njom na Lovrijeneu: stoji kamen nalik na glavu sa šlemom. | Mesec po nebu bludi, bled kao zalutao putnik po pustinji, talasi udaraju u stenje i skaču, i propinju se, i padaju i huče a sfinga stoji nema i mirna i drema u ne- mirnoj beloj peni. Moja duša bludi po pučini poklopljenoj: nebeskim svodom i pita se da li je ovo Dubrovnik ili Misir, da li je ovo sadašnjostili prošlost. Sfinga ćuti, karijatida podupire leđima grad, voj- nik sa šlemom čuva stražu, a čoveku se čini da je zatvoren u večnost. Ja se više ne čudim što je BA es ea dala tako mnogo pesnika, slikara, nauč- i nika, pripovedača, besednika, glumacaišto je dala Meštrovića, najvećeg | jugoslaven« s skog vajara koji je mučeništvo inesalom- 2E ljivu snagu našega naroda pokazao Krož će svoju umetnost celome. umetničkome svotu,