Sa. ka ai T Rk: « - di x s a “ Lod pa 3 Pau zi VLASNIKIZDAVAČ x NDGONORNI UREDNIK : “< SDE*EJUBO LEONTIĆ E ka 9 pra . urdanaiy mii] za ; Ša = UPRAVA 1 UREDNIŠTVO > RADNIČKI DOM, Kovačka ulica br. 332. =: DUBROVNIK. —; ici Sokoli i vrane Pog Nema sumnje da su pitanja koja danas zaokupljaju svu pažnju naše javnosti, - kao šio je n. pr. spor_s Italijom, nastu- panje crvene vojske, vladina kriza i t.d., kudikamo važnija nego što je slet crno- žutih, odnosno bijelo - žutih, klerikalnih orlova - strvinara u Mariboru. Ali, baš zato što je pažnja naše štampe upravljena rješavanju onih vitalnih pitanja državnih, smatramo nužnim da od naše strane upo- zorimo na podmuklo djelovanje klerikalaca, koji besavjesno iskorišćuju kroničke krize, da se furtimaški kao bakterije nečujno zavuku u moždinu narodnu, da neosjetno rastaču naš državni organizam. Baš zbog joga što se ovom razornom djelovanju ne posvećuje dovoljna važnost, dok je bolest oš u začetku, treba da svrnemo pozor- nost naših čitatelja na ovaj simptomatični pojav jedne strahotne epidemije koja bi ako mogla da uhvati maha u jednoj tam- noj i zapuštenoj sredini gdje luč prosvjete nije provela neophodnu preventivnu pro- ilaksiju. = Svoju fenomenalnu drskost otkrili su eTNo - žuti klerikalci tunedavno, kad se je prevraina oluja stišala i kad su se učvr- tili u uvjerenju da se je na sve zabora- vilo, da je narodni bijes prohujao mimo jih i da su oni opet sigurni kao sto su ili onda kad su stajali pod zaštitom cr- og austrijskog dvoglavog orla. Mi smo o osjetili i vidjeli. Klerikalci su bili ,uvu- di dušu u se“, kao što se pošast pritaji la ponovno i sa još strašnijom žestinom provali. Klerikalci su u prevratu bili mirni kao janjad, manji crvi, podliji gmazova. »Krotki kao golubovi, a — lukavi kao zmijel“ — Široka slovenska naša duša praštala je, nakon ratnih strahota, svima, i notornim špijunima i crnim žigosanim izdajicama. Ni jedan jedini nije bio kaž- jen u Jugoslaviji, ni u času prevrata kad a. Br sk je provalio gnjev prognanika i kad je planula osveta mučenika. Mi smo očeki- vali da će na ovo, u historiji zaista bes- našem narodu odgovoriti jednom pokaj- ničkom požrtvonošću za one idejale za ostvarenje kojih su frankovci i klerikalci toliko nevinih žrtava predali austrijskom krv iku. Megjutim, gle čuda !, čim ih je pogibao mimoišla, furtimaši podigoše svoj bestidni nos i — pregjoše u ofenzivu. KE a S ka < ek , : Oni već danas optužuju nas da smo kama potpun i neozlegjen. Oni vrše jednu terorističku inkvizitorsku presiju na sve župnike po selima i sile svakoga, koji o Njima bilo kako. ovisi, da provodi besa- vjesuu i divlju propagandu u njihovu ko- 3 lužeći se svim sredstvima najbezob- demagogije. Oni love najragje baš nekompromitovane, da se iza jerno, velikodušje i najgori podlaci u ' — ——_ __ —_ ei ie o doni s .. = Ze. koka KS *- “ i od Kinom , - ke aa ao g ME > Pite prize: 7 ipaoda o - + o; $ : so B. uo a to ž ć . i =. Gi a m ra ML , 4 odao page i : d “ 2 ge pa: m R Ž “ a a : = ja ti. . $ . ro . > s * # - : . Pa h bas : = ' PoI č _ A «Pu : - — ie. x = ————m & I SRE < : nei Ž . K “ x“ . km mne oma mo s 1 < g tita Ma a . > : CE j » ra g : š ak € i ; > za. < \+ NEZAVISAN OBNOVNI GLASNIK. Dubrovnik, 31. iula 1920. njihovih legja sakriju i rehabilituju. Oni istu- paju pred masu sa programima — skoro radikalnijim nego li su komunistički, a haranguju gomile gore nego li najbjeso- mučniji boljševici. Oni idu ravno na to da organizuju diktatorske garde, bijelu vojsku, crne terorističke bande, i eto već se sada svojim protivnicima groze gra- gjanskim ratom, a u stanju su da se upuste u najstrašniji bratoubilački pokolj, osjete li samo da bi ih to dovelo do klerikalne diktature u državi, jer njima ništa nije sveto osim vlasti, neograničenog gospostva nad masama. Ne zaboravite da je to onaj isti elemenat koji je 1908. organizovao »toljagaše“, a 1914. ,šuckore“. Nemojte da ne zapazite okolnost da n. pr. u italiji t. zv. ,pučka stranka“ vodi seljačke anal- fabetske pljačkaše, a da su po svim zem- ljama baš ovi elementi organizovali ,bijeli teror“. Gledajte koji su saradnici Radićevi u Hrvatskoj, proučite kako su baš oni op- ćili s Italijom. Dovedite to u vezu sa po- litikom Vatikana, sa odašiljanjem papin- skog delegata Constantini-a D' Aununziu na Rijeku it. d,i t. d. — A zamislite mnogo, mnogo više toga, što još pred našim očima krije crna toga jezuitska što stoji pod protekcijom —- hierarhije. U prošlom broju prenijeli smo iz za- grebačke ,Riječi“ br. 124. kako je rimo katolički opiskopa#f “dostavic ruiniotaeotvi prosvjete predstavku da se iz naših škola pisključi sokolski duh i svaki utjecaj so- kolstva“. I dok to rimokatolički episkopat provagja proti sokolstvu, nazivajući ovu našu staru nacionalnu arganizaciju ,anti- moralnom i protukršćanskom“, g. Korošec, kao ministar željeznica dava učenicima srednjih škola besplatne karte da idu na »orlovski slet“ u Maribor, da se svrstaju u redove ,Marijinih kongregacija“ i da — pjevaju podoknicu vatikanskom delegatu, delegatu onog istog Vatikana koji ,via facti“ nastoji da odijeli Rijeku od senjske biskupije i tim đa pomogne D'Annunzio-vu akciju protiv nas. U svojim izvještajima o svesokolskom sletu u Pragu, klerikalne novine nastojale su da prikažu kako su Česi okitili presto- nicu zastavama svih nacija, a naročito ta- lijanskim i bugarskim, dok su jugosloven- ske zastave bile vrlo rijetke i na neugled- nim mjestima. Baš uoči sleta u Pragu na- nacionals, zmija u njedrima, koja uk gava otrov u žile naseg narodnog nizma. NARODI NAUČNI. = * "mje ma, < rje zli S. : ći a. . a Orlovi-strvinari okupljaju se u Mari- boru na sastanak da ustroje organizacije Koje će prividno imati bezazlenu svrhu, »Kulturnu“, ,sportsku“, ,religijoznu“, it.d., ali koje će zapravo značiti formiranje .,cr- onih terorističkih sotnija“ za generalnu ataku na sve slobode koje je Jugoslavija stekla žrtvama svojih najboljih sinova. Jugoslovensko sokolstvo, naša prava narodna vojska, naša dobrovoljačka mili- cija, imaće od sada svrhu da ustroji front protiv toga opasnog neprijatelja. Vrane, simboli mraka i smrti, navije- stile su sokolovima, simbolima života i sunca, rat do istrijebljenja. Sokoli pozor ! Vaša uioga je danas velika. Na okup! U redove! ,U desnici snaga, u srcu odvaž- nost, u misli domovina“. Proti Rusima? — Nikada! Depeša iz Beograda od 26. 0. m. javlja: Saveznici su učinili kod naše vlade demarche u korist Rumunjske za slučaj da bi ova bila napadnuta od Rusa“. To smo od Saveznika i očekivali. Oni će se bez sumnje pozivati sada na velika dobročinstva učinjena Srbiji, a zaboraviće na velika djela i neizmjerne žrtve koje su Srbija i revolucionari u bivšoj Austro- pobjede, kao što će sasvim zaboraviti, dakako, na svoje držanje u našem teškom sporu s Italijom. Možda će se naši Savez- nici čak toliko zaboraviti da će nam spo- čitnuti nezahvalnost, ako ne i nevjeru, ne odazoveimo li se njihovom ljubeznom po- zivu — da im poslužimo kao žandarmerija protiv ,boljševika“. I Rumunjska će imati nešto da nam prigovori. Ona se .neće sjetiti okolnosti da nam nije došla u pomoć, kad bi ta pomoć značila bila spasenje, i da je ušla u borbu protiv centralnih sila tek onda kad je na to bila prisiljena. Naše su pre- pirke oko Banata doduše svršene, a i inače mi bi s Rumunjskom imali dosta zajedničkih interesa, pa bi čak zaboravili i na njena koketiranja s Italijom, kad bi se Rumunjska nalazila u opasnosti s koje druge strane i zbog pitanja u kojima bi rumunjsko stanovište bilo potpuno ispravno i čisto. Nego, Saveznici i Rumunjska, ako su već i sasvim zaboravili nedavnu prošlost i ako nas baš smatraju naivnim i primi- .tivnim ratnicima — koji se mogu smatrati počašćenim i sretnim što im se ,povjerava teška i slavna misija“, da posluže i opet a0 neki ,antemurale“ — neka zapadni saveznici i istočni latini nikako ne zabo- sto . rave da smo i mi jedna od nacija koja nije zadovoljna za zaključcima pariških mi- rovnih konferencija i neka se sjete okol- nosti, koju valjda nijesu još uočili, da smo svi mi Sloveni, po krvi, po mislima i po i je vrlo pedantno -obilati ratni plijen “a ri a a = : . € UBUTKA HRVATSKA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK '"lJearskoi danriniioli mn lanict zojadniškee—— i odi aK #4 | POJEDINI BROJ 2 KRUNE | IZLAZI SVAKE SUBOTE PRETPLATA : ČETVRT GODINE 20 K MESEČNO . . . 8K OGLASI PO POSEB. CENIKU. al] [rm] Broj 37. | i nagomilana bogastva, koja su u našoj zemlji ostala nakon sloma Austro-Ugarske, kad su se vojske centralnih vlasti žurno povlačile pred prodiranjem naših solunskih heroja i pred revolucijom naših ustaša u austro-ugarskoj vojsci. Mi smo gonili ne- prijatelja iz naše zemlje — a zaboravili smo bili, makar i gladni i žedni i goli i bosi, da spremimo na sigurno mjesto ono što je on za sobom ostavljao, a na što su odmah bacili požudno oko neki od naših saveznika, koji i danas pričaju i uvjera- vaju svijet da mi njima dugujemo — svoju slobodu. Danas i mi imamo svoja iskustva, pa kad bi se slučajno tražilo od nas da šaljemo svoju djecu u ponovnu borbu, a kad toine bi bilo protiv naše ruske braće, mi bi dobro prije promislili nego li bi sa- veznicima dali pozitivan odgovor. A u ovom slučaju, nakon svih isku- stava, naš odgovor je jedan jedini, i Sa- veznici treba da ga prime od nas odmah, bez oklijevanja : | 1 Nema Jugoslovena koji bi išao protiv ' Rusa. Nema Jugoslovena koji bi uvrijedio svetu našu majku Rusiju. Predavanje kap, Luja vit. Lovrića (pred općinskim domom) | :i - Govornik iznaša dokazima kako je Ita- lija odavna bila isto toliki protivnik Srp- stva kao što je protivnik Hrvatstva i Slo- venstva, i kako je protivnik pravoga Sla- venstva, jer je ono prvo i jedino koje se za pobjedu svjetskih ideja, velike pravde, čiste istine i potpune slobode sviju naroda zauzelo i žrtvovalo. Iznaša na široko lta- liju kao saveznicu Austrije, kako u bal- kanskom ratu daje pomirnicu ruku Tur- skoj, i kako sa te dvije natražnjačke dr- žave brani Srbiji izlazna more i prisiljava Crnogorce na ispražnjenje Skadra, jer je u tome svemu vidila postepeno ostvare- nje Jugoslavije. Dokazuje kako je ulaz Ita- lije u ovaj rat bio skopčan iz čisto trgo- vačkih razloga, a ne ini uz kakve ideje, pa se je baš radi toga ta velikodušna Ita- lija naizmjence nudila, svojim tobože ve- likim uslugama i nedostiživom vojskom, i centralnim državama i antanti. Rat Italije bio je rat žurnalistike i papirnatih bomba koje, uza sav ogromni dug i potrošene mi- lijarde na tu propagantu u stranom svijetu, nijesu upalile, jer kroz svako doba nijesu Talijani mogli da postave u sumnju, a kamo li da uvjere, objektivne posmatrače da je ono, za čim teže, bilo ikada nacio- nalno njihovo, niti da je sada. Kvalitet nji- hove vojske koja je pokazala najveću spo- sna za sobnost u brzom bježanju — valjda vjer- na onoj čizmi što ju daje slika geograf- ske Italije, i što nam može biti najboljim . zaštitnim znakom bježećeg dioničarskog društva ,Caporetto-Bari“ — najboljiznam je dokaz da ih se ne bojimo i da ih se ne trebamo bojati. Današnja Jugoslavija, počivajući na zdravim temeljima ogromnih krvavih žrtava što su ih njena djeca dala za njenu slo- bodu, niti je željna rata niti ga hoće, a osobito ne u stvari koja je toliko jasna i čista io kojoj pariška konferencija, ako joj je i malo do pravde i istine, ne samo da može donijeti valjana riješenja, nego je to već odavna trebalo da učini. Eo: Jugoslovenska bratska plemena sprem- Pe na su da u svojoj slobodnoj: zemlji po- krenu organizovan rad oko. podizanja ? a: ia Ku. na . : > i : ž > x pe KS Ko * 2 : sr 3 —.-.-.-.-._—-_—oo———= Ni; ovna na.