Poštarina plaćena,

IZLAZI SVAKE_ SUBOTE |

Vlashiki izdavač: Odbor »Rađa“

_— >

Uprava i uredništvo nalazi se u.

Kovačkoj ulici br. 332. I. kat.

Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

ri
[o] | :
.

g; A4 38
2 A a
o ima # . 3 x i
a .

atiru se. stari tragovi

Ima mo Boje su nastale tuđom
jom ili kao: plod političkih kombinacija.
oslavija nije jedna od takvih. A dr-
va, za koju jedau narod gradeći je uloži
hjene temelje milijun života svoje djece,
“smije da bude nakaza. Država jugo-
Pvenskog: naroda treba da bude jaka i
žna. Oni, koji su je gore: tako su

zasnovali.

/ Sitne duše ne mogu da stvore veliko
6lo. Iza oslobogjenja prošao je naš na-
đ kroz jednu fazu vrluđanja. Ljudi pro-
li proslošću ne mogu da grade buduć-
st. To nije nigdje bilo, a u nas o malo
hi ne porušiše, što sagradiše veliki. U
ikim pitanjima nema koncesija. G. Pro-
3 paktirajuć s Laginjom osnažio je Sak-
Ya prijatelja Mačeka, a država je osla-

ui.
| Politički razvoj udario je danas pra-
bi putem. Blok, koji stvoriše dvije naj-
Še. stranke, izabrane u  najslobodnijim
Borima, a u radu s oslonom u narodu,
itpomagan svim  unitarističkim elemen-
ha, čija je snaga danas znatna, ima i
\lje i odlučnosti, da Jugoslaviji dade ure-
lje, koje ne će pokolebati unutrašnje
lavice niti vanjske smicalice. Više je
io vjerojatno, da će ustav vlade Nikole
Išića prihvatiti ustavotvorna skupština
soslovenske države. e |
FG“ Vesnić, pi esjednik qist. odbora,
rložio je shvaćenje vladino o nacrtu usta-

vu samo zato, što smo mi svi mislili i
islimo, da smo jedan narod. Za jednu
žavu čijelog naroda vodjen je ovaj rat
srpska vlada proklamovala je već god.
i4., da se ne bori više za Srbiju i za.
rod koji se naziva Srbima, već za oslo-
)gjenje i ujedinjenje cijeloga naroda. U
m radu pomogao ju je jugoslavenski od-
jr. a istom je gledištu i krfska dekla-
Cija. U tom cilju pošla je u krv sva Sr-
ja, da oslobodi braću i uredi jednu dr-
vu u uvjerenju, da u tim djelovima srp-
im, hrvatskim i slovenačkim postoji ista

oj dio za ujedinjenje sve što je dati mo-
a. Zato nitko ne žali i ne treba da žali,
\ moli braću iz oslobogjeniu krajeva, da
sve uzmu k sreu i da ne dadu povoda,
io što ni nemaju povoda, da se postave
d ujedinjenje. U vremenu društvenih tr-

nika SI vjen Pa šk“ E:
fagasta. Ordenom Svetoga a device. : >:
» Ujedinjenje uslijedilo je u jednu dr-

žnja. Srbija i Crna Gora dala je kao

Dubrovnik, 12 februara 1921.

zavica i ukorjenjenih vjerskih razlika, mo-

ramo državu organizovati na što: čvršćoj
i jedinstvenoj podlozi, da sačuvamo i pri-

dignemo ono što imamo“.

Prihvatom ustava započet .će  likvi-.
dacija tragova starih vremena. Kroz tri
godine iza prihvata ne će biti: pokrajina
ni pokrajinskih vlada,
cenija nestat će sedam pravinh područja,
da ih zamijeni jedno. Jedinstvena država
jednog jugoslovenskog naroda izbrisat će
uticaje historijskih i plemenskih podjela.

Zasluženo priznanje

Odlikovani prvaci južno- američkih di

goslovena.

Naši emigranti u Južnoj Americi ste

koše svojim radom trajnih zasluga za naš.
narođ i otačbinu u teškim časovima velike

horbe za naše ujedinjenje i oslobođenje.
- kulturno, Zagorje
stepenu. nego li Primorje.

Krajem prošle godine (napokon) je prva
ma ovih zakelji sinova naše dn
dano je i €
koje su oni u punoj mjeri raslažii ika-
zom Nj. Vel. Regenta Aleksandra odliko-

vani su Ordenom Svetoga Save dragoga
stepena g. Pasko Baburizza, predsjednik:
-Valpa-
raisu; ordenom Svetoga Save trećeg ste-
pred sjednik .
Centra za Južni Atlantik. Jadran“ u Bue-

Jugoslovenske Narodne Obrane u

pena. g. Miho Mihanović,

nos Airesu i g Ivana Ivanovića, pre

stepena odlikovani su: g.  Bencur. Mate |

suotropskom vegetacijom.

nakon jednog de: :
- spodarski odnošaji posebni.

> - vladijuje vinova loza i maslina.

= | - kulturnom pogledu Primorje čini posebnu

Dalmacija u današnjim historijskim gra-

nicama ukazuje svakom posmatraču svoja
dva vrlo različita lica.

1. Primorje sa vrlo blagom klimom i
Ovde su i go-

Primorac se
obavi ribarstvom, brodarstvom, trgovinom
4 pomalo industrijom, a u poljoprivredi pre-
Dapače i

zonu za sebe.
Zona primorska obuhvaća sva ostrva

1 poluostrva, a od tvrdog kopna tek vrlo
-uskiipas do prvih uzvisina nad obalom.

da Zagorje sa oporom, neprijatnijom
nego li je kontinentalna, klimom i sa južno
- alpinskom vegetacijom. Ovo je upućeno u
glavnome na stočarstvo i na oranice, koje
su retko gde dobre i izdašne. A bome i

Ova zagorska zona siže bez stalne gra-

nice u unutrašnjost, te nema apsolutno ni“

kakve: razlike medju Zagorjem u sadašnjim
granicama Dalmacije i onim preko njezi-
ne granice, ne barem u fizičko geograf-
skom. ekonomskom i kulturnom pogledu.

“Te se dve suprotnosti svukuć u Dal-
maciji jasno ispoljavaju,
nije. palo. na pamet, da povodom rasprava

iju. deli u takova dva dela. To neću ni ja
a već ću samo pokušat, oda ispitam,
dokle upravo “dopire u unutr ašnjost to dalm.

novi gorski potez, koji u Placia: Dina s bea
sine 1831 m., a s one strano oeste Knin 5. mae,

PA

stoji na sasvim sd: ži

pa ipak nikome
 vodja Suna dna. ke o
O uredjenju novib oblasti u državi, Dalma- | so | ae

dele Vrgorca i Imotskoga te Hercegovinu |

liječnik u Punta Arenas, Cicarelli Marko, Zagorje, ili ispravnije: dalm. pion za

predsjednik Ogranka  ,Ljudevit. Gaj“.

predsjednik Ogranka Petar Zrinjski. na >

 Oficini Perseverancia (sada u Evropi), sa

ljuf Mato, veleindustrijalac u. Pera, Jordan |
Juraj, dugogodišnji predsjednik k.d
»Dalmacija“ u Punta Arenas (sada t E
ropi), Lukinović Josip, veloindustrijiii u
Chile, Mitrović Lujo, Konsul Kr. SF Bi
vijećnik Uprave J. N. O., Moro Vjeko lav,
počasni predsjednik Ogranka | Ljudevit |

Gaj“ i predsjednik Senata J. N. b, Petri :

nović Frano, počasni predsjednik )granka.
»P. P. Njegoš“ u Adiogab a rave
JN. 0., Zuvić Kuzma,  podpresjednik

Ogranka ,P.P. Njegoša“ u Antofagasta, -

Čestitajuć našim uglednim . prijatelji-

ma, želimo im svaku sreću i napredak i na
korist nam milog naroda. i domovine. ZEO:

“i

u u Tedje.
Iquique, Cvitanović Marijan, dugogodišnji

Za fizičkogeografske odnošdje mero-
dav na je u prvom redu konfiguracija tla,
do jest tok glavnih gorskih poteza, koji

ouvetuje i tok reka i klimu i vegetaciju i

ekonomiju. Ta ima da potražimo uzrok,
zašto Dalmacija poseduje na tvrdom kopnu
samo tako uski pojas u početku: opisanog
Primorja. A baš eto vidimo, da se je iz
njezina zaledja prema jugu salegla zona

je sama kadra da preseče unutrašnji lanac |

visokog gorja. Toj zoni pripada u najse-

overnijoj Dalmaciji ogromna gorska zidina

že Dubrovnika, a tu će on zadržati

Velebita (1758 m),. koji pri kraju. sasvim

se okreće na istok: i spušta se -do visina
900 do 1200 m. U njemu su: jaki izvori,
koji napajaju reku Zrmanju. Na izvorima
reke Krke gomilaju se gorske kose i odatle
teče gotovo ravno od. severa na jug. jedan

love ispresecsna. U 1. z. »Prominskim Nna-
slagama“ ti valovi nešto se više dižu dok.

jednaku visinu kao i Velebit.

kratko dade općenito ocrtati:

a čini ih čisto kopnenim područjem (t. 2. a
sredozemlje), koje je; i uz otvor u dolini |

planini dosiže visinu od 2200 m. To se Pa

za bilo gde. Dolina Neretve te celo herce-

 grafsku celinu sa obalom i otocima, koji —

*
EJ sai s: SK
k. + ak

POJEDINI BROJ 3 KRUNE
Polugod. pretplata 15, din. (60 K) ć

Za inostranstvo vo godišnje 80 din. |
Cijene" oglasima: 1 em. visine. ik | +8
u širini 1 stupca 3 din. (12 . od:
Priopćenja i i zahvale 10 K redi

stalnim oglasivačima popust. >

Sj
KE

potezom io. s one SimiB doline Dein
glavna gorska kosa zapadnobosanskih gora,
8 km dugački plato, sa vrhom u Troglava
1913 m. Vode što izviru na rubovima gora,
koje preseca Sinjsko polje, nisu samo vode | <a
sa Troglavskog platoa i Kamešnice, već P
vode i velikih zapadno bosanskih poljija :
livanjskog, glamočkog i županjačkog. Sve.
one napajaju treću: severo daim. reku,
Cetinu. a ;
Od Velebita jugo-istočno preko doline:
Zrmanje, prostire se severodalmatinska_. ni-

ska ravan, koja je gotovo redovito na va-

se poviše Splita i Trogira gusto ne zbiju,
Tu na obali samoj uzdižu se nove gore
(nazovimo ih dalm. obalnogorje), bregovi.
Kaštela i Mosor (1330 m), da južno- ušća
Cetine, koja u uskoj. provali preseca taj.

od

gorski potez, dosegnu u Biokovu (1762m

To se severo dalmatinsko područje u.
otoci i obala.
izmedju Velebita i Biokova sa granicom |
prema unutrašnjosti, kako. ju čini crta Tak

Nalnaiike ob halno gorje ocom po ni
Biokova na jug zatvara dalmatinske pre

Bh

Neretve, danas vrlo slabo vezano s obalom. | : .
S istočne strane Neretve prostire se. ie
redoviti. skup _ visokog gorja hercegovačkog |
i crnogorskog.. Ovo područje, puno ponor-
nica, nema stalnih reka osim Neretve, koja.

tog visokog gorja, koje u Čorsnici i Prenj

soko gorje spušta kod Dubrovnika na 400.
do 500 m. neposredno k moru. To je baš.
uvetovalo. dosadašnju irgovačku važnost |
i onda;
“kada dolina. Neretve. (nakon. Raa nje
bude pristupačnija moru i kada bude dgć
radjena dunavskojadranska željeznička ve-.

govačko visokozemlje č čini danas. jednu geo-.

S

=

Sola fides sufficit!

| Piše Vid Vuletić Vukasović.

pz

-Kapetan Džovo bio okućen, bila mu
ića krušna i rušna na: gornjemu Konalu.
x kuću crkvica sv. Marte, a do crkvice.
java bašća, zasađena poizbor voćkama,
činilo ti se, kao da nijesi u našem kraju.
ovukao kapetan svega iz levanta, osobito
Carigrada i sa Smirne, sva mu je kuća
la prekrita skupocjenim ćilimima, rekao
da si uljegao u kakva velikaša, a ne
Pomorskoga kapetana. On je udovac, pa
nije ženio. Imao i je tri kćeri, koje veoma
ibio, gledao ih kao prsten na ruci, koji
u je ostao od pokojnice mu Dobre koja
umrla, kad _je povila najmlađu Dešu.

na je imala petnaest godina, starija Dobra
'adeset, a srednja

a

hE ih kapetan Svjetovao, ali svjeti kao
' nijesu pomagali. Rekao bi, kad bi mu
-dodijalo: »Ljepota se“na kupusu vari,
dobrota po svem svijetu fali 1“ One kao
nijesu na to pazile, no se hihištale i

gale s Martom, je je bila a na i božju,

Marta sedamnaest. Sta-
| mlađa bile ljepahne, ali uzsebite,

PAR

a:
£ g so: šr

onako čeljade, da si mu mogao svaku pri“

šiti, a Džovu to bilo jako žao.
Kad su se sestre jednom spravljale u
Cavtat na dernek i pričale da će se tamo

im rekla:
ću ja igrati u raju“... one su se smijalena |

: ,»Nemoj da te kogod čuje, ne. znamo

sa će o-nami rijeti“. Ona to kazala, pa. će

u crkvicu sv. Marte, da Bogu preporuči
sestrice, koje ne bile na pravom. putu. 4

Fra Bono je bio*od Male Braće. (ma-
nastira sv. Frana) i o Marti govorio, gdje
ga se čulo i nečulo :
64, rodila se je za raj!“

Marta je bolja 8

Dapače j joj fra Bono i upisao ofičicu moć

litvenik), a to se običavalo za odabrane |
duše. On bi češće k njima na Kong, a 080-

bito kad bi došao s mora kapetan Džovo.

Vazda bi ga ponudili s kupicom (Žmulićem)
mavasije, što se rodila doma na odrini, a —

uz to bio.bio za prigrizak fjelica ag

- kotonjate, a “o Vlasićima i. magjarnice:
Krinčice, što je donio kapetan s Malti“

Tu bi bilo i šaljivih Pe jer jase de
ž šalu Bog stvorio, i gać

kako je go\

PRA JNI E

ce. Fra Bono se znao šaliti,

U njega su bili Born mueoii rukavi,

pa bi ih napunio, kad bi se povratio u

 ušice u Postranju“.
 gospar, vazda od riječi, dao mu nešto da s

Malu Bzaću, svake milosti božje, osobito

.mantale, kotonjate, slatkih kolačića, i gr
kod Šipana uhititi divno kolo i da će biti

svake ruke gospodičića, mlađarije, a Marta“
»Aesmeni je rekao fra Bono, đa

čkoga grožđa.

slav a, s ljutom narančom, tu je bilo za
 trpezom dosta prijatelja pomoraca, koji su
govorili i oboritih, a neka su tu djevojči-
samo je gle-
odao i prikričivao da budu odalje djevojčice,
jer one nijesu kosmate duše.

»St6 1 jedan c dukat — priča nostromo, |
(glavar mornara) Jaketa. Gospar_ Džono
imao rabu. Katu — i nijesu je zvali zaludu

O sv. Vlahu jela se kuhana prač dAče

Kata Gospareva — pa je hotio vjenčati za

zapostata Pera iz Postranja. Veli mu: Moj

“Moj gosparu, prepukli sam siromah, gdje
je za mene žena i ženidba?“ — ,Misli za
ote gospar, jedna halo, on ba: ti dati o i
jedan dukat !“ HAJ 1 ži

Pero, ti si oprućio u godištima, valja da-
ose ženiš, a nije dijete ni Kata, najbolje da:
nju uzmeš!“ A Pero se češlja iza uha:

Kad je tako, neka s sam | oba: i nevolja, Sa
agi + M dod Si o a a oku le u

 »Mislio sam, gosparu Džono, da ćeš mio

oseci, a Pero će brže u grad:
| Džono, Kata je povilal“

oli ti deveti?“
% nijesam ni pomislio“
nje. Ta gospar.

nanio očnnknaj

I Pero se oženio,
roga stola i jedan dukat. Gosparu oće se: a

ukanuti uu i jedan dukat, obezumio |
sam se. »Čobo, ja sam ti lijepo rekao i
— sto će u služiti za starosti, da sjedeš, | |
kako gospar, a ne hala“. ,Imaš razloga,
ogosparu Džovo!“ Pošla Kata u Postranje |
i vazda je zvali Kata. gospareva, | a nigda :
Kata Perova. | A

Džovo će: * Celjite od korte!« Na to
će škrivan Paše: ,Stara je i pristara. Kata |
je povila na zdravlje muško do šest mje
, Gosparu -
,»Čestito ti, Pero, : S
novoga težačića“ . (Džono: će kao iza zuba). | X
»Ali — ali nije. prošlo, nego šest mjeseci |
otkada sam se oženio !“ Broji s kolenda: <
»dženar, febrar“. A Džono:- »Čobo, nee
znaš ni. brojiti, jeli ti: dženar i  dženarić, as

febrar i febrarić (tako sve redom), pa %.
jated BI gosparu, to

za fra Bono