Poštarina plaćena, IZLAZI SVAKE_ SUBOTE | Vlashiki izdavač: Odbor »Rađa“ _— > Uprava i uredništvo nalazi se u. Kovačkoj ulici br. 332. I. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. ri [o] | : . g; A4 38 2 A a o ima # . 3 x i a . atiru se. stari tragovi Ima mo Boje su nastale tuđom jom ili kao: plod političkih kombinacija. oslavija nije jedna od takvih. A dr- va, za koju jedau narod gradeći je uloži hjene temelje milijun života svoje djece, “smije da bude nakaza. Država jugo- Pvenskog: naroda treba da bude jaka i žna. Oni, koji su je gore: tako su zasnovali. / Sitne duše ne mogu da stvore veliko 6lo. Iza oslobogjenja prošao je naš na- đ kroz jednu fazu vrluđanja. Ljudi pro- li proslošću ne mogu da grade buduć- st. To nije nigdje bilo, a u nas o malo hi ne porušiše, što sagradiše veliki. U ikim pitanjima nema koncesija. G. Pro- 3 paktirajuć s Laginjom osnažio je Sak- Ya prijatelja Mačeka, a država je osla- ui. | Politički razvoj udario je danas pra- bi putem. Blok, koji stvoriše dvije naj- Še. stranke, izabrane u najslobodnijim Borima, a u radu s oslonom u narodu, itpomagan svim unitarističkim elemen- ha, čija je snaga danas znatna, ima i \lje i odlučnosti, da Jugoslaviji dade ure- lje, koje ne će pokolebati unutrašnje lavice niti vanjske smicalice. Više je io vjerojatno, da će ustav vlade Nikole Išića prihvatiti ustavotvorna skupština soslovenske države. e | FG“ Vesnić, pi esjednik qist. odbora, rložio je shvaćenje vladino o nacrtu usta- vu samo zato, što smo mi svi mislili i islimo, da smo jedan narod. Za jednu žavu čijelog naroda vodjen je ovaj rat srpska vlada proklamovala je već god. i4., da se ne bori više za Srbiju i za. rod koji se naziva Srbima, već za oslo- )gjenje i ujedinjenje cijeloga naroda. U m radu pomogao ju je jugoslavenski od- jr. a istom je gledištu i krfska dekla- Cija. U tom cilju pošla je u krv sva Sr- ja, da oslobodi braću i uredi jednu dr- vu u uvjerenju, da u tim djelovima srp- im, hrvatskim i slovenačkim postoji ista oj dio za ujedinjenje sve što je dati mo- a. Zato nitko ne žali i ne treba da žali, \ moli braću iz oslobogjeniu krajeva, da sve uzmu k sreu i da ne dadu povoda, io što ni nemaju povoda, da se postave d ujedinjenje. U vremenu društvenih tr- nika SI vjen Pa šk“ E: fagasta. Ordenom Svetoga a device. : >: » Ujedinjenje uslijedilo je u jednu dr- žnja. Srbija i Crna Gora dala je kao Dubrovnik, 12 februara 1921. zavica i ukorjenjenih vjerskih razlika, mo- ramo državu organizovati na što: čvršćoj i jedinstvenoj podlozi, da sačuvamo i pri- dignemo ono što imamo“. Prihvatom ustava započet .će likvi-. dacija tragova starih vremena. Kroz tri godine iza prihvata ne će biti: pokrajina ni pokrajinskih vlada, cenija nestat će sedam pravinh područja, da ih zamijeni jedno. Jedinstvena država jednog jugoslovenskog naroda izbrisat će uticaje historijskih i plemenskih podjela. Zasluženo priznanje Odlikovani prvaci južno- američkih di goslovena. Naši emigranti u Južnoj Americi ste koše svojim radom trajnih zasluga za naš. narođ i otačbinu u teškim časovima velike horbe za naše ujedinjenje i oslobođenje. - kulturno, Zagorje stepenu. nego li Primorje. Krajem prošle godine (napokon) je prva ma ovih zakelji sinova naše dn dano je i € koje su oni u punoj mjeri raslažii ika- zom Nj. Vel. Regenta Aleksandra odliko- vani su Ordenom Svetoga Save dragoga stepena g. Pasko Baburizza, predsjednik: -Valpa- raisu; ordenom Svetoga Save trećeg ste- pred sjednik . Centra za Južni Atlantik. Jadran“ u Bue- Jugoslovenske Narodne Obrane u pena. g. Miho Mihanović, nos Airesu i g Ivana Ivanovića, pre stepena odlikovani su: g. Bencur. Mate | suotropskom vegetacijom. nakon jednog de: : - spodarski odnošaji posebni. > - vladijuje vinova loza i maslina. = | - kulturnom pogledu Primorje čini posebnu Dalmacija u današnjim historijskim gra- nicama ukazuje svakom posmatraču svoja dva vrlo različita lica. 1. Primorje sa vrlo blagom klimom i Ovde su i go- Primorac se obavi ribarstvom, brodarstvom, trgovinom 4 pomalo industrijom, a u poljoprivredi pre- Dapače i zonu za sebe. Zona primorska obuhvaća sva ostrva 1 poluostrva, a od tvrdog kopna tek vrlo -uskiipas do prvih uzvisina nad obalom. da Zagorje sa oporom, neprijatnijom nego li je kontinentalna, klimom i sa južno - alpinskom vegetacijom. Ovo je upućeno u glavnome na stočarstvo i na oranice, koje su retko gde dobre i izdašne. A bome i Ova zagorska zona siže bez stalne gra- nice u unutrašnjost, te nema apsolutno ni“ kakve: razlike medju Zagorjem u sadašnjim granicama Dalmacije i onim preko njezi- ne granice, ne barem u fizičko geograf- skom. ekonomskom i kulturnom pogledu. “Te se dve suprotnosti svukuć u Dal- maciji jasno ispoljavaju, nije. palo. na pamet, da povodom rasprava iju. deli u takova dva dela. To neću ni ja a već ću samo pokušat, oda ispitam, dokle upravo “dopire u unutr ašnjost to dalm. novi gorski potez, koji u Placia: Dina s bea sine 1831 m., a s one strano oeste Knin 5. mae, PA stoji na sasvim sd: ži pa ipak nikome vodja Suna dna. ke o O uredjenju novib oblasti u državi, Dalma- | so | ae dele Vrgorca i Imotskoga te Hercegovinu | liječnik u Punta Arenas, Cicarelli Marko, Zagorje, ili ispravnije: dalm. pion za predsjednik Ogranka ,Ljudevit. Gaj“. predsjednik Ogranka Petar Zrinjski. na > Oficini Perseverancia (sada u Evropi), sa ljuf Mato, veleindustrijalac u. Pera, Jordan | Juraj, dugogodišnji predsjednik k.d »Dalmacija“ u Punta Arenas (sada t E ropi), Lukinović Josip, veloindustrijiii u Chile, Mitrović Lujo, Konsul Kr. SF Bi vijećnik Uprave J. N. O., Moro Vjeko lav, počasni predsjednik Ogranka | Ljudevit | Gaj“ i predsjednik Senata J. N. b, Petri : nović Frano, počasni predsjednik )granka. »P. P. Njegoš“ u Adiogab a rave JN. 0., Zuvić Kuzma, podpresjednik Ogranka ,P.P. Njegoša“ u Antofagasta, - Čestitajuć našim uglednim . prijatelji- ma, želimo im svaku sreću i napredak i na korist nam milog naroda. i domovine. ZEO: “i u u Tedje. Iquique, Cvitanović Marijan, dugogodišnji Za fizičkogeografske odnošdje mero- dav na je u prvom redu konfiguracija tla, do jest tok glavnih gorskih poteza, koji ouvetuje i tok reka i klimu i vegetaciju i ekonomiju. Ta ima da potražimo uzrok, zašto Dalmacija poseduje na tvrdom kopnu samo tako uski pojas u početku: opisanog Primorja. A baš eto vidimo, da se je iz njezina zaledja prema jugu salegla zona je sama kadra da preseče unutrašnji lanac | visokog gorja. Toj zoni pripada u najse- overnijoj Dalmaciji ogromna gorska zidina že Dubrovnika, a tu će on zadržati Velebita (1758 m),. koji pri kraju. sasvim se okreće na istok: i spušta se -do visina 900 do 1200 m. U njemu su: jaki izvori, koji napajaju reku Zrmanju. Na izvorima reke Krke gomilaju se gorske kose i odatle teče gotovo ravno od. severa na jug. jedan love ispresecsna. U 1. z. »Prominskim Nna- slagama“ ti valovi nešto se više dižu dok. jednaku visinu kao i Velebit. kratko dade općenito ocrtati: a čini ih čisto kopnenim područjem (t. 2. a sredozemlje), koje je; i uz otvor u dolini | planini dosiže visinu od 2200 m. To se Pa za bilo gde. Dolina Neretve te celo herce- grafsku celinu sa obalom i otocima, koji — * EJ sai s: SK k. + ak POJEDINI BROJ 3 KRUNE Polugod. pretplata 15, din. (60 K) ć Za inostranstvo vo godišnje 80 din. | Cijene" oglasima: 1 em. visine. ik | +8 u širini 1 stupca 3 din. (12 . od: Priopćenja i i zahvale 10 K redi stalnim oglasivačima popust. > Sj KE potezom io. s one SimiB doline Dein glavna gorska kosa zapadnobosanskih gora, 8 km dugački plato, sa vrhom u Troglava 1913 m. Vode što izviru na rubovima gora, koje preseca Sinjsko polje, nisu samo vode | <a sa Troglavskog platoa i Kamešnice, već P vode i velikih zapadno bosanskih poljija : livanjskog, glamočkog i županjačkog. Sve. one napajaju treću: severo daim. reku, Cetinu. a ; Od Velebita jugo-istočno preko doline: Zrmanje, prostire se severodalmatinska_. ni- ska ravan, koja je gotovo redovito na va- se poviše Splita i Trogira gusto ne zbiju, Tu na obali samoj uzdižu se nove gore (nazovimo ih dalm. obalnogorje), bregovi. Kaštela i Mosor (1330 m), da južno- ušća Cetine, koja u uskoj. provali preseca taj. od gorski potez, dosegnu u Biokovu (1762m To se severo dalmatinsko područje u. otoci i obala. izmedju Velebita i Biokova sa granicom | prema unutrašnjosti, kako. ju čini crta Tak Nalnaiike ob halno gorje ocom po ni Biokova na jug zatvara dalmatinske pre Bh Neretve, danas vrlo slabo vezano s obalom. | : . S istočne strane Neretve prostire se. ie redoviti. skup _ visokog gorja hercegovačkog | i crnogorskog.. Ovo područje, puno ponor- nica, nema stalnih reka osim Neretve, koja. tog visokog gorja, koje u Čorsnici i Prenj soko gorje spušta kod Dubrovnika na 400. do 500 m. neposredno k moru. To je baš. uvetovalo. dosadašnju irgovačku važnost | i onda; “kada dolina. Neretve. (nakon. Raa nje bude pristupačnija moru i kada bude dgć radjena dunavskojadranska željeznička ve-. govačko visokozemlje č čini danas. jednu geo-. S = Sola fides sufficit! | Piše Vid Vuletić Vukasović. pz -Kapetan Džovo bio okućen, bila mu ića krušna i rušna na: gornjemu Konalu. x kuću crkvica sv. Marte, a do crkvice. java bašća, zasađena poizbor voćkama, činilo ti se, kao da nijesi u našem kraju. ovukao kapetan svega iz levanta, osobito Carigrada i sa Smirne, sva mu je kuća la prekrita skupocjenim ćilimima, rekao da si uljegao u kakva velikaša, a ne Pomorskoga kapetana. On je udovac, pa nije ženio. Imao i je tri kćeri, koje veoma ibio, gledao ih kao prsten na ruci, koji u je ostao od pokojnice mu Dobre koja umrla, kad _je povila najmlađu Dešu. na je imala petnaest godina, starija Dobra 'adeset, a srednja a hE ih kapetan Svjetovao, ali svjeti kao ' nijesu pomagali. Rekao bi, kad bi mu -dodijalo: »Ljepota se“na kupusu vari, dobrota po svem svijetu fali 1“ One kao nijesu na to pazile, no se hihištale i gale s Martom, je je bila a na i božju, Marta sedamnaest. Sta- | mlađa bile ljepahne, ali uzsebite, PAR a: £ g so: šr onako čeljade, da si mu mogao svaku pri“ šiti, a Džovu to bilo jako žao. Kad su se sestre jednom spravljale u Cavtat na dernek i pričale da će se tamo im rekla: ću ja igrati u raju“... one su se smijalena | : ,»Nemoj da te kogod čuje, ne. znamo sa će o-nami rijeti“. Ona to kazala, pa. će u crkvicu sv. Marte, da Bogu preporuči sestrice, koje ne bile na pravom. putu. 4 Fra Bono je bio*od Male Braće. (ma- nastira sv. Frana) i o Marti govorio, gdje ga se čulo i nečulo : 64, rodila se je za raj!“ Marta je bolja 8 Dapače j joj fra Bono i upisao ofičicu moć litvenik), a to se običavalo za odabrane | duše. On bi češće k njima na Kong, a 080- bito kad bi došao s mora kapetan Džovo. Vazda bi ga ponudili s kupicom (Žmulićem) mavasije, što se rodila doma na odrini, a — uz to bio.bio za prigrizak fjelica ag - kotonjate, a “o Vlasićima i. magjarnice: Krinčice, što je donio kapetan s Malti“ Tu bi bilo i šaljivih Pe jer jase de ž šalu Bog stvorio, i gać kako je go\ PRA JNI E ce. Fra Bono se znao šaliti, U njega su bili Born mueoii rukavi, pa bi ih napunio, kad bi se povratio u ušice u Postranju“. gospar, vazda od riječi, dao mu nešto da s Malu Bzaću, svake milosti božje, osobito .mantale, kotonjate, slatkih kolačića, i gr kod Šipana uhititi divno kolo i da će biti svake ruke gospodičića, mlađarije, a Marta“ »Aesmeni je rekao fra Bono, đa čkoga grožđa. slav a, s ljutom narančom, tu je bilo za trpezom dosta prijatelja pomoraca, koji su govorili i oboritih, a neka su tu djevojči- samo je gle- odao i prikričivao da budu odalje djevojčice, jer one nijesu kosmate duše. »St6 1 jedan c dukat — priča nostromo, | (glavar mornara) Jaketa. Gospar_ Džono imao rabu. Katu — i nijesu je zvali zaludu O sv. Vlahu jela se kuhana prač dAče Kata Gospareva — pa je hotio vjenčati za zapostata Pera iz Postranja. Veli mu: Moj “Moj gosparu, prepukli sam siromah, gdje je za mene žena i ženidba?“ — ,Misli za ote gospar, jedna halo, on ba: ti dati o i jedan dukat !“ HAJ 1 ži Pero, ti si oprućio u godištima, valja da- ose ženiš, a nije dijete ni Kata, najbolje da: nju uzmeš!“ A Pero se češlja iza uha: Kad je tako, neka s sam | oba: i nevolja, Sa agi + M dod Si o a a oku le u »Mislio sam, gosparu Džono, da ćeš mio oseci, a Pero će brže u grad: | Džono, Kata je povilal“ oli ti deveti?“ % nijesam ni pomislio“ nje. Ta gospar. nanio očnnknaj I Pero se oženio, roga stola i jedan dukat. Gosparu oće se: a ukanuti uu i jedan dukat, obezumio | sam se. »Čobo, ja sam ti lijepo rekao i — sto će u služiti za starosti, da sjedeš, | | kako gospar, a ne hala“. ,Imaš razloga, ogosparu Džovo!“ Pošla Kata u Postranje | i vazda je zvali Kata. gospareva, | a nigda : Kata Perova. | A Džovo će: * Celjite od korte!« Na to će škrivan Paše: ,Stara je i pristara. Kata | je povila na zdravlje muško do šest mje , Gosparu - ,»Čestito ti, Pero, : S novoga težačića“ . (Džono: će kao iza zuba). | X »Ali — ali nije. prošlo, nego šest mjeseci | otkada sam se oženio !“ Broji s kolenda: < »dženar, febrar“. A Džono:- »Čobo, nee znaš ni. brojiti, jeli ti: dženar i dženarić, as febrar i febrarić (tako sve redom), pa %. jated BI gosparu, to za fra Bono