El

ml)

IZLAZI SVAKE SUBOTE
Odbor ,Rada“

Vlasnik i izdavač:

Uprava i uredništvo nalazi se u

Kovačkoj ulici br. 3832, II. kat.

Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

Godina Ill.

Islobogjenje otoka

Približava se jedan duboko želje-
li, vruće očekivani dan.

;. Čete naše vojske već su spremne
za ulazak na naše otoke. Na 18. 0.
“m. talijanske vojske ispraznit će naš
Mljet, Korčulu, Brač i Vis. U času
ad pođu, da se nikada više ne vra-
e, sanaših lađa, okićenih našom, ju-
oslovenskom, državnom zastavom,
stupit će naši junaci, pozdravljani sla-
ljenjem zvona i vijanjem barjaka,
“bjesmom i suzom radosnicom, da za-
prle oslobođenu braću, konačno a za
ječita vremena.
Naši otočani, duboko prožeti ju-
Iooslovenskom nacijonalnom sviješću,
Bh

|

lodolješe svim kušnjama duge oku-
g pacije. Njihov prkosni otpor, ponos-
ini stav i svijetlo pouzdanje okrunje-
no je pobjedom pravde, koje sada
slavi svoj triumf.

Svijetli dan oslobođenja naših o-
toka opća je radost cijele Po le:

pvajeaelja Mljeta i i Korčule

zi M,

š financ.
i\mj. na Mljet i Korčulu.
će na 2 sata, u Babinopolje na 6. sati,
u Korčulu na 12. sati.

Za našu nespašenu braću!

Naše su državne granice odredjene !
Ali ne po principima pravde i pravičnosti,
ni po demokratskim načelima samoodre-

volje jačega.

Skoro milijon naše jednokrvne braće
ostade pod tudjinom. | |

Tudjin će naš svijet nemilo da ganja,
zatvora i protjeruje; on će mu zatvoriti
narodnu školu; istjerat će mu narodni
jezik iz općine 1 državnih nadleštava ;
 pozatvarat će mu sve kulturne, ekonomske
i političke ustanove; devastirat će mu
 štamparije; opljačkat će mu trgovinu,
oskvrnuti žene, u koliko sve to nije učinio.

Da možemo smjelo tvrditi da će tu-
djim s našim narodom tako da postupa,

to nam najbolje potvrdjuje dosadanje sta-
nje i najnovije iskustvo.

Prama. dogovoru naših. i tal delegata
zaključeno “je, da naša vojska, žandarmi S oroge
stražari uđu u utorak, na 19. 0.
U Goveđare a0

djivanja naroda, već provodjenjem samo- .

Stanje, u kom se nalazi naš narod
pod tudjinom,

bi preteklo u pomoć sa strane i ujedinje-
nje njegove braće našega naroda i jezika
našeg, nestao bi iz onih nesretnih krajeva
u dogledno doba naš tamošnji narod.
Silom prilika, dijelom bi se preselio a
dijelom odnarodio,
bi bilo.

A to ne smije da se desi.

Lijepi i bogati oni krajevi, koji su od
uvijek naši bili, moraju u našem posjedu
i dalje da ostanu. S njima nas veže geo-
grafija i historija; s njima nas vežu teške
i lijepe uspome, s njima nas vežu pamet
i srce, osjećaji i nade sve ljepše budućno-
sti, uspomene i tradicije iz naše davne i
skorašuje prošlosti. Kao i uvijek do sada,
tuda mora da se i nadalje na sve vjeko-
ve ori naša riječ i pjesma naša.

Da to bude, da oni nesretni krajevi i
dalje naši ostanu i da se tamošnji naš
narod ne iseli, odnosno da se ne odnaro-
di, briga je i zadatak  ,Jugoslavenske
Matice“.
rodu“ dokgod se bude pod tudjinom nala-
zio, pruži dovoljne moralne i materijalne
pomoći, |

ko bi mu se omogućio narodni,

“

di kulturni opstanak na ik“ grudi.

Naš sdao če

tome svome uzvišenom zadatku, treba
ogromnih materijalnih sredstava.  Svreme-
nom ona će i sredstava dovoljno: da na-
dje, naročito kad bude organizovala svoje |
pododbore na cijeloj svojoj državnog teri- |
toriji,
redovno da funkcioniraju. Ali teško šije.
našem narodu pod tudjinom čekati dotle, |
i ako se na toj organizaciji već ; marljivo
radi.

Naša braća u a već odavna tra-

Dubrovnik, 16. 2 aprila 1921.

već je sada očajno i neiz-
držljivo. Kad se tome našem narodu ne:

jer trećega izlaska ne

Ona je pozvana da našemu na-_

: sa državi.
kako bi njegova narodna. Svijest | AK
ostala i nadalje na današnjoj visini, E m bd ok

»Jugoslavenska: Matica“. da o i 8

i kad ovi pododbori budu počeli | de

"Dokumenti

Pibiiim šugosisven. Narod. Vijeća u Sje-
dinjenim Državama Amerike godine 1917.
“ Zagrebačka »slobodna Tribuna“ od 10
(br. 15) donosi pod gornjim naslo-
ise Mjeseca augusta 1917., poslije pro-
ašenja Krfske deklaracije u Evropi, pri-
mio felzvršni Odbor .,Jugoslovenskog Na-
rodnog Vijeća“ u Sjed. Drž. Amerike, te
objelodanio u cijeloj našoj Sj. Američkoj
štampi, na skupštinama tumačio i branio

april

oke ona osnovu toga dizao na ustanak i po-
| lazak. dobrovoljce, program narodne borbe,

prema izradbi dr. Lj. Leontića i M. Marja-

onovića formuliran tako, da će biti za cijelo

vrlo interesantno čitati ga sada, kad ima
da se Primi ustav. Taj program glasi:

g Opć a načela internacionalne politike.

ad . Sloboda čovjeka. Neodvisnost na-
roda:
2, Ravnopravnost pred zakondin sva.
kog čovjeka u svim državama.

SB:
pra

E 8  Međusobna ravnopravnost svih na-
roda i država.
4 Narodno pravo i njegova zaštita je

Pai LA

SS
.

Pa ze

ia dji.u oećini, = |
6. Ni jedan SE m edna: nemaju — o] je
prava. da pridrže, da traže, da. prisvajaju |
oni da otrgnu za sebe ni. jedan dio a

zemljišta u ime dinastičkih,. državnih ili

kulturnih tradicija, ni u ime imperijalisti- |

 čkib, strategičkih ili ekonomskih interesa.
- 7. Svi međudržavni ugovori moraju
biti javni.
8. Opravdan je samo onda rat, kad
je preduzet za provadjanje ili na obranu
ovih načela.

9. Ove međunarodne principe treba da

že materijalne pomoći i ovu im treba | svi narodi i sve države solidarno provedu

smjesta dati. Stoga se osjećamo dužnim,

da apelujemo na sve sunarodnjake za što

obilatiji novčani dar bilo bo prigešnn
»Jug. Matici“

Apelujemo na sva glazbena, pjevačka
i športska društva, da barem jednom u
godini prirede po jednu kulturnu odno-
sno športsku zabavu u korist »Jugoslaven-
ske Matice“.

Svi darovi neka se šalju lu slivEb)
podružnici »Jugoslavenske Matice“ u Spli-
tu ili podružnici u Dubrovniku.

Bila sveta svaka žrtva za našu i braću!

l štite.

Osnovica naše državne politike.

Srbi, Hrvati, Slovenci, zajedničkim ime-
nom Jugosloveni, jedan su narod.

Radi toga,

oni traže potpuno oslobodenja svih Ju-
goslovena i ujedinjenje svih srpskih, hr-
vatskih i slovenačkih zemalja u jednu je-
dinstvenu slobodnu i nezavisnu narodnu
državu.

2. Osnivajući državu Srba, Hrvata,

Slovenaca na principu nacionaliteta, sav
narod, kao jedinstvena cjelina, stoji na

: SSLATU IF LOIST IL KTA TI.

Narodno zdravlje
O tuberkulozi

Predavanje Dr. V. Poljanića..
(Svršetak)

Prije nego stanemo specijalno gOovo-
riti o plući, čije je tuberkulozno obolenje,
izpočetka, isto tako lokalni proces, kao,
recimo, tuberkuloza kojeg ručnog ili nož-

nog zgloba. red je. da opetujemo u kratko.

što je najvažnije : Za da nastane Hag

Mo je specifični tuberkulozni bacil,
e Sto tijelo, gdje se bacil lako a
aci se nalazi svukuda, u maloj količini,
a u velikoj množini u blizini tuberkulozne
osobe. Bacil može prouzročiti tuberkule
u svakom tijelesnom ustroju i dijelu. Du-
ševni udarci, alkoholizam i razuzdano živ-
ljenje glavni su uzroci postanka, a nera-
rumjevanje bolesti, nečistoća, mračno i
vlažno stanovanje, glavni uzroci širenja
tuberkuloze. 'Oboljele osobe moraju isto
tako paziti. na čistoću

pa

miso

i na zdravlje oko-

xa =

lice, kao što im je i svoje zdravlje ilo;

jer se na taj način najbolje, umanjiva po-

gibelj zaraze a iztrijebljuje bacil. Patolozi

misle da su prvi tuberkuli naprave u sti-

jeni pregiba, gdje alveslarni prihodi pre-
laze u mjehuriće, a pokriva ih izpočetka.
epitel sluzokože. Okolica tuberkula je pre-
puna soka, otočena i zakrvavljena, a slu-
zokoža pokrivena obilnim slojem. sluza,
kojega pojavljeni tvrdokorni kašalj teškom
mukom izbaciva iz pluće, budući da je
jako lijepiv, viskozan. Ako je tijelo dosta
odporno, žilavo, i ako bijela krvna tjelešca
naprave tvrdi zid, tada se kroz kratko

vrijeme karakteristićni tuberkul pretvori

u fibrozni čvorić, bacili izčeznu netragom,
proces svrši, infekcija prestane, a bolest
podpuno ozdravi. To bi bio ideal prvoga
reda. — Obićno se rastroskote bacili, poh-

mile mezgovnim putem dalje u okolicu,
be omekšaju, a mogu se i cilindrički raširiti.

prestavljajuć tako iskre pri jakom požaru,
što simo i tamo nove požare uzrokuju. |

gebe. okolna sluzokoža_ u Note obssgu, i

soda

DR

TK čik RpPteris: ego a prava vrsta

katar bronkijalni se kao ponavlja i po
više puta, nesnosni kašalj, ne dade mira,
u pjenastoj, nabijelkastoj iskašljotini vidi
se pogdjekad koja crvenkasta iskra, a da-
pače i po koja odulja krvava nit. Može
lako nastupiti i ognjica, besanica, noćno

znojenje, može izčeznuti i volja za jelom.
Sve to skupa umara, slabi i ruši tjelesno

dobrostanje, a što je tijelo slabije to bo-
lest večeg maha hvata: pucaju epiteli po-
vrh tuberkula, prave se čirovi, izlazi ka-
seozna masa, koju, pri disanju, zrak po-
miće uzbrdo i nistrmo, a njezini bacili neo-
metani, prave nove kolonije, šira ognjišta,
sve gušći postaju tuberkuli zbijaju se i
slijevaju zajedno, pravci tako ognjišta što
mogu obuhvatati nekoliko letoca, ali i
omašnja područja dakle i intralobularne i
interlobularne bronkijole, prvoga, drugoga
i trećega reda, čije se stjene promjene,

U nekim slučajevima počme to naglo.
širenja: bolesti susretati do gh oo tijelo se

“aa
Poni

nog glasovanja. ROK.
nj Osnovna. načela za mutarnje državno

POJEDINI E BROJ 3 KRUNE

Polugod. pretplata 1 15. din. (60. K)

Za inostranstvo godišnje 80 din.

Ž Cijene oglasima: 1 em, visine.

u širini 1 stupca 3 din. a2K)

Priopćenja i zahvale 10 K redak,
Stalnim oglasivačima popuaćsi

obrani otadžbine iu nepominljivoj borbi
protiv svake tudje vlasti za svaki komad
narodnog zemljišta, za neodvisnost. svo ojih
obala.i za slobodu Jadranskog Mora. |
3 Lako je današnja državna i narodna so
politika Bugarske neprijateljska oslobodje: S &
nju i ujedinjenju Srba, Hrvata, Slovenaca, | si
ovi će ipak nastojati da i Bugari oslobo- | De
djeni neslovenskih uticaja, udju u polite“ s.
čku zajednicu Južnih Slovena. Zižaša
4, Unutarnje uredjenje Jugoslovenske x na
države Srba, Hrvata, Slovenaca provadja | dake
sav narod, kao jedinstvena cjelina, i ii
kakvog stranog uplitanja u svojoj va s a.
Ustavotvornoj Skupštini. | Ee
9. Ustav, izglasan u cjelini od Dade
votvorne Skupštine brojnom većinom. kako
ona odredi, jest izvor i kraj svake vlasti
i svih prava na kojima počiva sav št sb
život. th kis
6. Članovi Ustavotvorne Skupštine 2
biće narodni poslanici iz svih srpskih, he 2
vatskih i slovenačkih krajeva, bez ikakva LA
obzira u čijoj se vojničkoj VEnpae u nala- ola
zio pojedini kraj. o e du
7. izbor poslanika za Ustavotvalai: z od
Skupštinu vrše u općinama Svi stanovnici | na
koji su rodjeni ili kojima su roditelji ro- |
odjeni na jugoslovenskom teritoriju na osno- |
vu sveopćeg, jednakog, eeika itaj. ž

ustrojstvo. boda

Pg

Pa Slobodna volja naroda u zako
dan dolazi do- izražaja u redovitoj

Narodnoj Skupštini jednoj i jedinstvenoj

za cijelu državu.
2. Nladar je na čelu države po ii
naroda. :

3. Ministarstvo je oparlamentarno i iod- 2
govorno Narodnoj Skupštini. (joe bge a

4. Ustanovljuje se široka samouprava |
općina, okruga i pokrajina na osnovu raz-
ličitih socialnih i ekonomskih prilika.

5. Poslanici za redovitu Narodnu Skup- .
štinu, kao i za sva vijeća općina, okinduu
i pokrajina, i uopće svake samoupravne |
ustanove, biraju se općim i proporcionale |
nim izbornim pravom. ir

6. U cijeloj državi" vlada: lična slo- |
boda i gragjanska zaštita ; sigurnost i ne-
povrijedivost kućnoga praga i listovne
tajne. | Eo
7. Sloboda nauke, osvjedočenja, go-
vora, štampe, sastajanja, štrajka | i organi- a
zacije. _
8. Potpuna jednakost u pravima i u
dužnostima za sve gradjane obojega spola, :

nje, jer se bacili i nakon puno godina.
mogu iz klaka probuditi i opet otrovni pe
ostati.

jake, što ih. onin ne bi PE prosao e dav

kao lecne, ustuboči, pripomoženo sali
od promjenjenog načina življenje, stave |
se opirati, šalje snježe sile, veće broj bi- |

jelih tjelešaca, a ovi čine deblje i tvrgji
nasipe; bacili se prolsze, ne probijaju |
utvrdu, ne prave više nova naselja, množe
se samo unutra, i, kao od bijesa, još više, Dao
nego prije, ali će tu, i radi pomanjkanja
hrane, i radi svojih vlastitih otrova, mo 28;
rati postati neškodljivi najprije, a s vre- | |
menom i uginuti. Iz tog ogragjenog ognji- — de
šta upije okolišna krv svu vodu, a sa
loži naprenačke soli, te se s vremenom
napravi kamićak do veličine bola. Proces | E
može tako svršiti, bolest prestati, a- to) PPR
ganizam klinički potpuno ozdraviti. To bio:
bio takogjer ideal, ali ideal drugoga reda, |
koji nosiocu preporuča higijensko življe: <

U većini. slučajeva neopire se orga“
nizam tako jako, nema tako tvrdih zapri-