i : ' d a I j h k : j : . | pr von eve A hr ze Znaka, d zadržati na negativnoj nego li na pozitiv- noj strani, jer mu ograničeno vrijeme ne € dopušta da nabraja uspjehe i zasluge u \radu za oslobogjenje i ujedinjenje, koje su (uostalom notorne i koje predavač svojom kritikom nikako ne namjerava da osporava lili omalovaži. Negativnom kritikom on će samo upozoriti na griješke, koje su uro- (dile teškim posljedicama, i povući zaklju- Ičak kako bi rezultati u korist naše opće ' stvari bili kudikamo veći da su se pogri- ješke popravile u pravi čas, kad su se (mogle zapaziti i kad su se posljedice mo- gle Predvidjeti. Nije ovo ni mjesto ni vri- = po 4 Viatmiičii dRvAč: Odbor Rada“ ——_ Kati Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. II. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. | IZLAZI SVAKE SUBOTE m— —_— Godina lit. a Glasanje. U nedjelju 22. 0. m. održao je dr. Ljubo Leontić, u mjesnom kazalištu, pre- davanje o značenju glasanja za i protiv ustava predloženog Konstituanti od strane Ustavotvornog. Odbora. Na svoju konfe- renciju ob ovom najaktuelnijem problemu naše državne politike, predavač je, preko mjesnih novina i javnim oglasima, pozvao svakoga, bez obzira na stranku i stalež, koga interesuju ova politička pitanja, i najavio da će svakome od prisutnih odgovarati na postavljene upite o predmetu i upu- stiti se u diskusiju sa svakim koji istakne protivno stanovište. Odaziv je bio izvan- redan. Bondino pozorište je bilo puno. Sve istaknute ličnosti dubrovačke, skoro bez. izuzetka, i mnoštvo stranih gostiju bilo je prisutno. Cak i kazališni atrij bio je već u odregjeni sat pun. Od javnih radenika, koje smo mogli opaziti megju prisutnima, bili su: Dr. Pero Čingrija, dr. Melko Čingrija, g. Vidoje Mi- šović, načelnik minist. unut. dela, dr. Ni- kola Andrić, bivši intendant zemalj. po- zorišta u Zagrebu, dr. Artur pl. Saraca, predsjednik demokr. udruženja, dr. Miće Mičić, član Jugoslov. Odbora u Londonu, prof. dr. Silvije Alfirević, tajnik Jugoslov. Matice; a prisustvovalo je i mnogo ugle- dnih članova raznih političkih stranaka i: grupa, izvjestitelji mjesnih listova i t. d. Uzajamna vjernost i povjeren je Tačno u 10 sati započeo je predavač svoje predavanje, zahvaljujući na brojnom | odazivu i apelujući na lojalnost slušatelja | da budu, u pomanjkanju stenografa, svje- doci autentičnosti izrečenih misli, koje vrlo često plemenski šoveni i nesavjesni novinarski izvjestitelji tendenciozno iskriv- “ljuju, kako je to bio n. pr. slučaj sa po- sljednim javnim zborom u općinskom domu. To će biti naročito važno zbog samog predmeta današnjeg raspravljanja, jer nije 1 isključeno da će se diskusijom dirnuti u - preveć napetu osjetljivost ponekog gorlji- i vijeg pristaše pojedine stranke. Govornik upozorava da će se u svojoj kritici sta- inovišta i djelovanja raznih političkih stra- grupa i predstavnika, valjda više nikakvim rekriminacijama, koje Politici i nemaju značenja, ako one Svrhu da nam posluže kao ste- i eno iskustvo i dobra poduka u radu za udućnost. Predavač osjeća moralnu duž- Nost da progovori javno o stvarima koje ru i onako već prodrle u javnost u kri- Om izdanju, unoseći zbrku i nesuglasice hn Šire krugove neupućenog naroda. Na- l i asve, u interesu jedinstva narodnog, nužno ž š biti da se postave u pravo svjetlo lica činjenice koje su postale razlogom reci- flive sporova i sukoba izmegju Srba i Hr- Vata. I baš, prilikom glasanja o Ustavu, Polje reći o nacrtu Ustava koji je bio Kon- tituanti predložen od strane Ustavotvor- og Odbora, uslijed abstinencije većine Panovinskih Hrvata i glasanja ,protiv“ , s s : o) _ i . MJ rd i H hdi X — ——— —— o. ke B. maja 1921. . bine. I u ovome je jedan lijepi dokaz da o seta ski i da solidnost naše države doge “pitanje. Otvorena i iskrena riječ Hrvata, koji stoje na nepokolebljivom stanoviš “< > ski demagozi i šovenske novine morale bi *. drugačije da govore o jugoslovenskoj ideji neprikosnovenog narodnog jedinstva, mo samo da doprinese uspostavljanju onih sr: sr: dačnih odnosa i onog općeg oduševi ad koje je zavladalo narodnim masama u ve 4. likim danima oslobogjenja i ujedinje U zapletenim ČAŠA VAIA skim neprijateljem, a odbiju od kućnoga praga ibgje invažije krvavi sukobi, vješt političar mož zataji svoje misli i da prikrije svoježr mjere pred neprijateljem koji se Id Svim, pa i nemoralnim, sredstvima ; 4 pitanjima nutarnje politike, pri ureši nju odnosa u našem domu, u našer rodu, jedino dopuštena politička ta treba da bude: poštena i junačka | nost. Nikakve varke, nikakva uvija dom u domaćoj politici. Osnovice dr grade se samo na savijesnom pošteni svijesnoj iskrenosti, na uzajamnom: povje- renjn i na uzajamnoj vjernosti “svih. čla- nova naše narodne zajednice i svih. pred- stavnika svih stranaka našeg jedno naroda. Omiadina iz 19H. u Dubrovniku Dr. Leontić doziva slušateljstvu. u pa- met skupštinu koju je omladina, baš pred | deset godina, održala na ovom isto n omje-. stu, u Bondinu kazalištu. Toj skupštini je predsjedao. sam predavač, a na njoj su uzeli riječ mnogi njegovi drugovi, od ko- jih su neki do tada bili vogje starčevićan- ske omladine i na toj skupštini prvi put istupili kao pobornici narodnog jedinstva | i jugoslovenske misli. To je bila prva javna skupština u jugoslovenskim zemljama, koje | su još onda stenjale#pod austro- -ugarskom . tiranijom, na kojoj je prvi put u ropstvu pala odlučna i junačka omladinska riječ da svi Srbi - Hrvati -Slovenci traže da se oslobode od tugjinskog jarma ida se sve zarobljene pokrajine ujedine sa Srbijom i Crnom Gorom u jednu jedinstvenu slobod- nu i nezavisnu narodnu državu. Nakon toga slijedilo je spaljenje austrijske držav- ne zastave i skupštinski pokret po dnbro: vačkom kotaru, (kad su u Cavtatu po. ja- .vnim lokalima porazbijane slike Franja Josipa I. i kad je na Korčuli priregjena protivaustrijska demostracija). Mnogi su iz te borbene čete omladinaca danas mrtvi. Svojom heroiskom smrću potvrdili su svoj politički kređo. Predavač spominje drugove: Dr. Josipa Dimovića (poklič: Slava!) koji je na onoj skupštini imao glavni referat, kao bivši vogja starčevićanske omladine, a koji je junački pao u Megjumurju u borbi protiv Madžara; Boža Šišića (poklič: Sla- va! koji je prebjegao u početku rata u Sr- biju i tragički umro u Valjevu; Cvijeta Joba, koji je pao u četi Branka Lazarevića zajedno sa svojim prijateljem Davidovićem, jedincem sinom ministra Ljuba Davidovića (poklič: Slava!) a onda Caputa, Hoppe, Ra: spora, Maskarića, Šaru, koji su učestvovali u balkanskim ratovima i bili ranjavani, pa onda čitavu četu omladinaca koji su u ovom ratu učestvovali kao dobrovoljci. Megju ovima trideset i pet dobrovoljaca, Hrvata, katolika, to treba istaknuti za informa- ciju onima koji sve krste crno - žutim dao je mali grad Dubrovnik, koji je inače | po svemu Pob a oli je. i manji eo vanjske poj de ovaa razvitak jugoslovenskog pokreta. Tek F2 Bad | « sa Juga“, predratna omladina nije vodila samo poli- “tičku borbu praznih fraza, nego je, dosljed- na svojoj revolucionarnoj jugoslovenskoj ideologiji, ušla i u konačnu borbu za po- bjedu svojih svetih načela. Iz dubokog pje- Cenicima u austrijakfin tamnicama, plemen- i o pobornicima jugoslovenskog pokreta. Moderni Jugoslovenski Pokret Predavač zatim krupnim potezima ocr- š “ iza francuske revolucije budi se osjećaj I svijest nacionalna kod evropskih naroda. Zaman ga. stotinu godina od Principova nak u ponosnoj Šumadiji. Pikantni je detalj iz života osnivača naše države i di- nastije, da se je Karagjorgje borio u Italiji kao austrijski vojnik. što je osnovana naša država, naš Pjemont, “srce i mozak sadašnje naše države, u na- rodu se razvija nacionalni osjećaj, budi se svijest o narodnom jedinstvu i u Austro- "> Ugarskoj nazire se najopasniji naš nacio- * nalni neprijatelj. Tek kasnije, nakon Romantični IHirci, pod vodstvom Hrvata Gaja i Slovenca Vraza, sanjare o jugoslovenskoj državi i o sve- slovenskoj uzajamnosti. Za razliku od tog pokreta, kao i od kasnijeg Štrosmajerova, u koji ie pristao vladika Rade i knez Mi- loš, a koji je pokret ostao skoro isključivo < kultorni, i. u koliko i politički, obojen ro- - manticizmom svoga vremena, moderni ju- . goslovenski pokret, koji se je u našim ze- omljama razmahao za vrijeme aneksione krize 1907 i 1908, a naročito iza balkan- skih ratova od 1912-1914, nosi značajke realne političke akcije i vodi se u znaku terorizma i revolucije koja direktno smjera trganju svih veza sa Austro-Ugarskom i ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom u jednu državu, u kojoj će jugoslovenski na- | održala svoj posljedni tajni kongres - rod biti sam sebi suveren. Ovaj pokret: nalazi svoje ideologe i propagatore i u sta- rijim javnim rađenicima na kulturnom i po- litičkom polju; ali je ona naročito bila sil- na u omladini oko bečke i praške ,Zore“, praške ,Jugoslavije“ i ostalih glasnika omladinskih (,Vala“, Juga“, ,Ujedinje- nja“, ,Zastave“, ,Novog Života“, ,Napred: njaka“, ,Srpske Omladine“, na“, ,Preporoda“, ,Napretka“, , Vihora“, »Nove Riječi“, , Narodnog Jedinstva“, ,Gla- »Omladine“, , Vile“ it.d.) Omla- dinski nacionalizam oslobodio se je šovi- nističkih i imperijalističkih elemenata, za- starjelog doktrinizma historičko-državno- pravnog i romantičnog sentimentalizma. Omladinski svježi, živi, aktivni, sintetički, nacionalizam jugoslovenski obuhvatso je teritorij na kojem sada žive Srbi-Hrvati- Slovenci u neprekinutoj kompaktnoj masi, sjedinjujući sve pozitivne vrijednote jugo- slovenskog plemena, u svrhu da probudi jedinstvenu svijest i volju cijelog naroda za oživotvorenje njegove narodne države, u kojoj će, ujedinjen i slobodan, razviti uspješnije svoje stvaralačke energije, da dogje do svoje individualne, nacionalne, moderne kulture i da tim prinese opće- čovječanskoj kulturi svoj pozitivan dio. Na širokom slobodnom teritoriju jugoslo- venskom, u brojno većem ujedinjenom na- rodu, uspješnije će biti svako djelovanje na kulturnom, ekonomskom i socijalnom preporodu, nego li u uskim granicama ple- menski rasparčanog i u većem. dijelu za- robljenog naroda. I baš taj momenat kul- turnog. stvaranja, u korist cijelog čovje- čanstva, taj aktivni moderni humanizam, kao što i momenat. djelovanja i borbe za »Novog Srbi-. | sida i zaekljal Pravcu., u. »PodEće, deda“ "> je € Ka Ea : ona je i udesila svoju terorističku akciji ništva i stradanja. za Besjed Pog ona Polagod I u (60 Kk) Za inostranstvo vo godišnje 80 din. Cijene oglasima: leš visine u širini 1 stupca 3 din, (12 K) ikona dia x 10K re e nim narodnim masama na Slovens sk : baš to je najmarkantnija i najsim np oznaka ovog nacionalizma u zadn nji jugoslovenskog pokreta. Gia Grana duboko svijesna < janske centralne i i njegov. m. Sarajevu otvara svijeski rat. Omladin očekivala evropsku konflagraciju. Om očekivanju neminovnog sukoba velikih s i sa fanatičkom vjerom da će iz te strahot borbe, pa ma i sa užasnim žrtvama, | l do ožitvorenja veliki princip , »sloboda po- | jedinca, nezavisnost naroda.“ 1 nemojmo. x bar mi zaboraviti jedan krupni fakat, da je naime baš naša nacionalna borba | nike istakli na ini bojnim bažjacima? ss ako su oni na to zaboravili onda kad X ali nema sumnje da će ta pobjeda ae u času kad se, na osnovici slobodnih , rodnih kis otvori nova borba za Be zvake Ujedinjene Omladine, eh, Beču, u srcu Austro-Ugarske, na Vido dan, na dan Sarajevskog atentata, uoči ral Jugoslovenska akcija za vrijeme rat U ratu, koji je nadošao prenaglo | koji je raspršao jugoslovenske radeni na sve strane, nije se nažalost očuv onaj kontinuitet u jugoslovenskom pokre' koji bi bio donio većih rezultata uz mno )g0 svom djelovanju od 1907 do 1914. “i nailazila na razumijevanje starijih pre čije da _- udesi svoju akciju nego da se : stavi potpuno i bezuslovno na raspo- laganje vodstvu starijih političara, | S očuva disciplinu, da bdije nad vršenjem jugoslovenskog programa i da dade maksi i mum u svojim žrtvama ondje gdje ju , a: zatekao rat. a i gdje je svaka akcija nailazila na najveći e poteškoće ; i treće, u inostranstvu gdje zemljama koje su bile pod goni | < bad skom ; jer je. taj rad slušateljima Ba e naroda, koja je počinila čuda od Pa 2 rojstva, pred kojima sva dosadanja histo- rija ljudstva nema ništa slična da iznese e na uporegjenje a koja će i za sva buduća. E vremena u historiji svih naroda ostati kao jedinstven i nenatkriljiv primjer. muče- ss Ga po u.